Prijeđi na sadržaj

1968.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1968)
Ovo je članak o godini 1968.
Za ostale upotrebe, pogledajte 1968. (razvrstavanje).

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968.. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | > | >>

1968.. po kalendarima
Gregorijanski 1968.. (MCMLXVIII)
Ab urbe condita 2721.
Islamski 1387–1388.
Iranski 1346–1347.
Hebrejski 5728–5729.
Bizantski 7476–7477.
Koptski 1684–1685.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 2023–2024.
• Shaka Samvat 1890–1891.
• Kali Yuga 5069–5070.
Kineski
• Kontinualno 4604–4605.
• 60 godina Yang Zemlja Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11968.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1968 (MCMLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak.

1968:
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12
Rođenja • Smrti

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]
Alexander Dubček
Predsednik Tito prima akreditive od ambasadora SR Nemačke (jun 1968)

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
Tet ofanziva: razaranja u Huếu
  • 1. 2. - Vijetkongovac Nguyen Van Lem osumnjičen za ubistvo porodice jednog oficira i pogubljen na ulici po kratkom postupku - TV snimak obilazi svet i podstiče antiratni pokret.
  • 6. 2. - Građanski rat u Severnom Jemenu: rojalisti prekidaju opsade Sane, što praktično znači pobedu republikanaca, mada sukobi traju do 1970.
  • 6. 2. - 18. 2. - X. Zimske olimpijske igre u Grenoblu, Francuska.
  • 8. 2. - Protesti oko segregirane kuglane u Orangeburg, South Carolina, kulminiraju pogibijom trojice studenata u intervenciji policije.
  • 8. 2. - Premijera filma "Planeta majmuna".
  • 8 - 10. 2. - Osmi kongres Saveza omladine Jugoslavije, novi predsednik je Janez Kocijančič, nakon Tomislava Badovinca[2].
  • 11. 2. - U New Yorku otvoren četvrti po redu Madison Square Garden.
  • 11. 2. - Prvi čadski građanski rat: lider FROLINAT-a Ibrahim Abatcha poginuo u okršaju sa vojskom.
  • 12. 2. - Počinje štrajk crnih radnika čistoće u Memphisu (slogan "I Am a Man!").
  • februar - Pogoršani odnosi između SFRJ i Bugarske zbog pitanja Makedonije, Jugoslovene ljuti i to što ih Bugari klasifikuju kao zapadnu zemlju[3].
  • februar - XVII sjednica CK SK BiH definira Muslimane kao poseban narod.
  • februar - Rehabilitovani Albanci osuđeni na Prizrenskom procesu 1956.
  • februar - U Rumuniji vraćena županija (județ) kao podela zemlje - ima ih 39 umesto 16 regiona. Ovim je okončan i Mureš-Mađarski Autonomni Region (MAR osnovan 1952, razvodnjen 1960).
  • februar - Masakri u Vijetnamu, u mestima Phong Nhi, Phong Nhat i Ha My.
  • februar - Beatles-i stigli u Indiju, na Maharishijev kurs transcendentalne meditacije u Rishikeshu - ostaju različito vreme, napisali su dosta pesama. Tamo su i Mia Farrow, Donovan i Mike Love.
  • 18. 2. - Eksplozija u klubu jugoslovenske ambasade u Parizu, jedna osoba poginula - samo jedan u nizu napada na jugoslovenske diplomatske objekte, kao i u zemlji.
  • 18. 2. - Trucial States: pošto su Britanci najavili odlazak, vladari Abu Dabija i Dubaija dogovorili stvaranje federacije, u koju zovu i ostale emirate (UAE osnovani 1971).
  • 19. 2. - Međunarodna arbitraža daje Pakistanu 10% oblasti Kački ran (Rann of Kutch), u sporu sa Indijom (jedan od trojice članova arbitraže bio sudija Ustavnog suda Jugoslavije, Aleš Bebler, kojeg je nominovala indijska vlada).
  • 21. 2. - Radnici u Kairu se pobunili zbog blagih osuda vinovnika za poraz 1967, ubrzo im se pridružuju studenti.[4]. Nasser odgovara samokritikom, postavljanjem više civila u vladu i programom reforme.
  • 21. 2. - Belgijski premijer Paul Vanden Boeynants daje ostavku usled Leuvenske jezičke krize, raspisani vanredni izbori.
  • 24. 2. - Huế vraćen u južnovijetnamske ruke. Masakr u Huếu: nekoliko hiljada ljudi stradalo od obe strane tokom okupacije i nakon nje.
  • 26. 2. - Čehoslovački general Jan Šejna zatražio azil u SAD konzulatu u Trstu, izgleda bežeći od kriminalne istrage.
  • 27. 2. - TV voditelj Walter Cronkite kaže u specijalnom izveštaju da je američka vojska zaglavljena u pat-poziciji i da su pregovori jedini racionalan put - ovo je navodno uticalo na predsednika Johnsona.
  • 28. 2. - Konferencija komunističkih partija u Budimpešti, Rumunija napušta skup[5].
  • 28. 2. - U Indiji inauguriran eksperimentalni grad Auroville.
  • 29. 2. - Briselska konvencija o uzajamnom priznanju presuda u građanskim i privrednim slučajevima u Evropskoj zajednici, početak Briselskog režima.
  • 29. 2. - Izveštaj Kernerove komisije o prošlogodišnjim rasnim neredima u SAD: kriv je beli rasizam.

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj

[uredi | uredi kod]
100 dinara
Posledice nereda nakon Kingovog ubistva
  • 4. 4. - Martin Luther King, Jr. ubijen hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee; u većim gradovima SAD izbijaju neredi koji traju nekoliko dana.
  • 4. 4. - Zvižduci na srpski deo programa povodom Dana studenata u Prištini - ilustracija nacionalističkih ekscesa od strane albanskih studenata na Kosmetu i drugde u SFRJ[11].
  • 5. 4. - Praško proljeće: u Čehoslovačkoj objavljen Akcioni program KPČ.
  • 6. 4. - Pesma Evrovizije: pobedila numera iz Španjolske, a jugoslavenski "Dubrovački trubaduri" sedmi s pjesmom "Jedan dan".
  • 6. 4. - Miting solidarnosti sa Vijetnamom u Beogradu. Deo studenata protestuje ispred američke čitaonice u Beogradu, potukli su se sa milicijom[12].
  • 6. 4. - Eksplozije gasa i baruta u radnji sportske robe u Richmond, Indiana, 41 žrtva.
  • 6. 4. - U Čikago, gde su naročito jaki neredi, stiže Nacionalna garda Ilinoja, kao i oklopne i pešadijske snage SAD.
  • 6 - 30. 4. - Tito u poseti Japanu, Mongoliji, SSSR i Iranu.
  • 9. 4. - Akcioni program Čehoslovačke KP predviđa slobodu izražavanja i mišljenja, putovanja bez ograničenja, zakonsku prevenciju mešanja državnih organa u privatnost, uvođenje federativnog sistema, pravo na rehabilitaciju itd.[13]
  • 9 - 11. 4. - Konferencija progresivnih pokreta i organizacija mediteranskih zemalja (učestvuju i SKJ i SSRNJ).
  • 10. 4. - 40. dodjela Oscara: više nema tri zasebne kategorije za crno-bele i kolor filmove; najbolji film je In the Heat of the Night, ukupno pet nagrada od sedam nominacija; najbolji strani film je Ostře sledované vlaky, u užoj konkurenciji su bili i "Skupljači perja".
  • 11. 4. - Pokušaj ubistva Rudija Dutschkea, studentskog vođe u Zapadnoj Nemačkoj - studenti će blokirati distribuciju tabloida Bild-Zeitung, kojeg su smatrali neprijateljskim.
  • 11. 4. - U SAD potpisan Zakon o građanskim pravima, uključujući Fair Housing Act, koji predviđa jednake mogućnosti stanovanja, tj. zabranu diskriminacije pri prodaji, iznajmljivanju i finansiranju domova.
  • 12. 4. - Prvi ugovori o stranim kapitalnim investicijama u SFRJ, po zakonu od prošlog jula: "Crvena zastava" sa FIAT-om, vrednosti 10 miliona dolara, a kasnije tokom meseca Celje Cink sa jednom istočnonemačkom firmom[14].
  • 19. 4. - Vojni udar u Sierra Leoneu vodi povratku civilne vlasti (Siaka Stevens, premijer 1968-71, predsednik 1971-85).
  • 20. 4. - Liberal Pierre Trudeau postaje premijer Kanade (1968-79. i 1980-84).
  • 20. 4. - Britanski političar Enoch Powell održao Govor o rekama krvi, protiv imigracije iz zemalja Komonvelta u V. Britaniju.
  • 20. 4. - South African Airways Flight 228: avion pao u Jugozapadnoj Africi (Namibiji), 123 mrtvih.
  • 21. 4. - U Beogradu održana automobilska trka, gledaoci se šetaju po stazi, jedan je udaren[15].
  • 22. 4. - XIV sednica Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SK Srbije - "pokrajina Kosovo i Metohija treba više da bude kategorija federacije i da se jasnije izrazi kao sastavni deo federalizma".
  • 22 - 23. 4. - Na konferenciji u Prištini preporučeno da se za Albance u Jugoslaviji prihvati književni jezik iz Albanije.
  • 23 - 30. 4. - Studenti Univerziteta Columbia se potukli sa policijom i zauzeli neke zgrade univerziteta protestujući protiv gradnje sportske dvorane u Harlemu i Vijetnamskog rata, dok ih policija nije raščistila (→ roman The Strawberry Statement, i labavo povezan film istog naziva).
  • 25. 4. - Na plenumu Rumunske KP osuđen Ceaușescuov rival Alexandru Drăghici a rehabilitovana njegova žrtva Lucrețiu Pătrășcanu.
  • 26. 4. - Operacija Crosstie, test Boxcar - u Nevadi detonirana hidrogenska bomba od 1,3 megatone.
  • 27. 4. - Snimanje filma Castle Keep u Novom Sadu: eksplozija izmakla kontroli i uništila set vredan milion dolara (NYT).
  • 27. 4. - U Velikoj Britaniji legalizovan abortus (ne i u Severnoj Irskoj).
  • 29. 4. - Mjuzikl "Kosa" kreće na Broadwayu.
  • 29. 4. - 30. 5. - Majska ofanziva ili Mali Tet: još jedna ofanziva Severnovijetnamske armije i Vijetkonga, krvavo na obe strane (ovaj maj je najgori mesec za Amerikance u celom ratu).
  • proleće – Predloženo da se naziv jugoslavenske pokrajine Kosovo i Metohija skrati u Kosovo, da se upotrebljava etnonim Albanac umesto etnonima Šiptar i da službeni albanski jezik na Kosovu bude isti kao onaj u Albaniji (južni dijalekt).
  • april - Mehmet Hoxha na sednici SSRN Srbije: ako 370.000 Crnogoraca može imati republiku, može i 1,2 miliona Albanaca na Kosovu[16].

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
  • 2. 5. - Sastanak Tito-Čaušesku u Beogradu, reafirmisana vera u nemešanje u unutrašnje stvari drugih država (u vezi sovjetskih pritisaka na Čehoslovačku[17]).
  • 3. 5. - Okupljanje studenata na pariskoj Sorbonne-i, protestuju zbog zatvaranja Univerziteta Nanterre prethodnog dana.
  • 6. 5. - Maj 1968. u Francuskoj: Sukob policije i studenata u Parizu koji su protestovali zbog policijskog prisustva na Sorbonne-i.
  • 9. 5. - Čehoslovački radio poziva Sovjete da ne ponavljaju intervenciju, kao u Mađarskoj 1956 (NYT).
  • 10. 5. - Predstavnici SAD i Severnog Vijetnama se prvi put sastali u Parizu, razgovaraju o budućim mirovnim pregovorima.
  • 10. 5. - Studenti i đaci dižu barikade oko Latinske četvrti u Parizu, sledeće noći je okršaj sa policijom.
Maj 1968.: studenti zauzeli pozorište Odeon
  • 12. 5. - Bitka za Kham Duc: severni Vijetnamci zauzeli američki logor i oborili transportni avion sa 156 ljudi, uglavnom južnovijetnamskih izbeglica.
  • 12 - 15. 5. - Jugoslovenski ministar spoljnih poslova Marko Nikezić u Pragu, podržava čehoslovačku politiku.
  • 13. 5. - Francuska: jednodnevni generalni štrajk, milion ljudi maršira Parizom; narednih dana se i radnici pridružuju protestima ("okupacije" fabrika).
  • 16. 5. - Ronan Point: eksplozija plina na 18. spratu nove stambene zgrade u istočnom Londonu izaziva pad čitavog ugla zgrade - promene u propisima, gubitak poverenja u solitere.
  • 17. 5. - Catonsvilleskih devetoro katoličkih aktivista zapalilo napalmom novačke dosijee u Catonsville, Maryland.
  • 17. 5. - Kontejnerizacija: zaplovio American Lancer, prvi namenski građeni kontejnerski brod, kapaciteta 1210 TEU, prvi iz klase osam brodova.
Sarkofag cara Dušana
Dobrica Ćosić
  • 29 - 30. 5. - XIV sednica CK SK Srbije. Dobrica Ćosić na sednici CK SK Srbije izjavio da se na Kosovu vrši teror nad Srbima i da kosovske vlasti ništa ne čine da bi to sprečile, kritikuje položaj Srbije u SFRJ; Istoričar Jovan Marjanović kritikuje stvaranje "veštačkih nacija" (Muslimani, Crnogorci)[18]; CK se ogradio od ovih stavova, ovaj događaj označio je početak Ćosićevog disidentstva. On i Marjanović će biti isključeni iz CK.
  • 30. 5. - De Gol raspustio parlament - raspisivanjem novih izbora okončana pretnja revolucije u Francuskoj. Masovni kontramiting De Golovih pristalica u Parizu.
  • 30. 5. - U Nemačkoj doneseni Vanredni zakoni (Notstandgesetze), čime su okončana specijalna ovlašćenja Savezničkih sila iz 1949, a vlada dobila mogućnost da uskrati građanske slobode tokom krize - nemirni studenti se protivili njihovom donošenju.
  • proleće - Jaka prolećna suša u Jugoslaviji i okolnim zemljama - smanjeni prinosi u poljoprivredi[17].

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
"Lipanjska gibanja"
  • 1. 6. - Novoizgrađena Tvornica mineralnih gnojiva u Kutini, među deset najvećih u svijetu, udružuje se sa ranijom Tvornicom kemijskih proizvoda (čađara, vapnara, glinara)[19].
  • 2. 6. - Uveče čarka između brigadista i studenata u blizini Studentskog grada u Beogradu, milicija interveniše.
  • 3. 6. - Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji: Studenti krenuli u stari deo Beograda, milicija ih presreće kod nadvožnjaka i prebija; Rezolucija studentskih demonstracija: protiv socijalne nejednakosti, nezaposlenosti, birokratije i lošeg stanja na univerzitetu.
  • 3. 6. - Radikalna feministkinja Valerie Solanas upucala i ranila Andy Warhola.
  • 4. 6. - Studenti u grupicama dolaze do svojih fakulteta širom Beograda, počinje štrajk, središte je na Filozofskom fakultetu. Među opštim zahtevima su: nezadovoljstvo zbog nejednakosti, nezaposlenosti, ometanja demokratije i samoupravljanja, zahtevaju se demokratizacija i slobode [20]. Univerzitet preimenovan u "Crveni univerzitet Karl Marks". Stevo Žigon igra monolog iz drame "Dantonova smrt".
  • 4. 6. - Predsedništvo konferencije Saveza studenata Jugoslavije podržava većinu zahteva studenata i osuđuje brutalnost milicije i pisanje štampe (studente podržavaju i Predsedništvo i IK CK SK Srbije ali zahtevi "samo demokratskim putem").
† Robert F. Kennedy
  • 5. 6. - Atentat na Roberta Kenedija, američkog senatora i kandidata na stranačkim izborima za predsedničku trku, tek što je pobedio u Kaliforniji (umro rano sledećeg dana).
  • 7. 6. - Prvo, neplanirano, ubistvo izvršeno od baskijske separatističke grupe ETA: pripadnik Civilne garde ubijen prilikom provere dokumenata na putu, nakon čega je ubijen i počinilac Txabi Etxebarrieta (u akcijama 1968-2010. ubili su 820 ljudi, od čega 340 civila).
  • 7. 6. - U danskom Billundu otvoren prvi tematski park Legoland.
  • 7. 6. - Bolest Yushō u Japanu: prvi slučajevi ljudi otrovanih pirinčanim uljem sa dve hemijske supstance - umrlo 500 od 14.000 obolelih, ranije tokom godine stradalo je i 400.000 peradi.
  • 9. 6. - Tito u TV obraćanju daje za pravo studentima. Donesene "Smernice" Predsedništva i IK CK SKJ o najvažnijim zadacima SK u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa. Studentski protest završen 11. juna.
  • 5 - 10. 6. - U Italiji Evropsko prvenstvo u fudbalu: 1. Italija, 2. Jugoslavija 3. Engleska; finale Italija-Jugoslavija je igrano 8. juna (1:1) i konačno 10. juna (2:0).
  • 12. 6. - Generalna skupština UN menja ime Jugozapadne Afrike u Namibija - zemlja je pod okupacijom Južne Afrike, a SWAPO se smatra predstavnikom naroda.
  • 12. 6. - Prikazan film Rosemary's Baby.
  • 12 - 14. 6. - Kancelar Willy Brandt u poseti SFRJ.
  • 14. 6. - Dr. Benjamin Spock i još trojica osuđeni u Bostonu jer su pomagali izbegavanje regrutacije (presuda ukinuta 1969).
  • 14. 6. - Asteroid 1566 Icarus prišao na 6.355.200 km od Zemlje, tj. 16,533 Mesečevih daljina - prvi asteroid osmatran radarom.
Glad u Bijafri
  • jun - Kardinal Eugène Tisserant u 12-dnevnoj poseti Jugoslaviji.
  • 17. 6. - Komunisti započinju novi ustanak u Maleziji (do 1989).
  • 18. 6. - Operacija Šumava: redovni manevri Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj, ali nekoliko sovjetskih divizija se nije povuklo nakon završetka 30. juna (otišli su 22. jula).
  • 20. 6. - Austin Currie i dr. izbačeni iz kuće u Severnoj Irskoj, a koja je bila nepravilno dodeljena protestantkinji - prvo skretanje pažnje britanske javnosti na problem nejednakosti u pokrajini.
  • 23. 6. - Na utakmici Boca Juniors – Club Atlético River Plate u stisci stradalo 74 ljudi.
  • 23 i 30. 6. - Parlamentarni izbori u Francuskoj: degolistička Unija demokrata za Republiku odnela ubedljivu pobedu (354 od 487 mandata), socijalisti i komunisti prepolovljeni.
  • 24. 6. - Tokom parade za Ivanjdan, praznik Kvebeka, separatisti izazvali nemire ispred tribine sa premijerom Trudeauom.
  • 25. 6. - Posvećena Koptska pravoslavna katedrala u Kairu. Papa Pavao VI je pre ovoga predao česticu moštiju svetog Marka visokoj delegaciji koptske crkve.
  • 26. 6. - Boninska ostrva, uključujući Iwo Jimu, vraćena Japanu nakon američke okupacije.
  • 26. 6. - Šesti kongres Saveza sindikata Jugoslavije u Beogradu.
  • 26. 6. - Atelje 212 gostuje u Njujorku: izvode "Razvojni put Bore Šnajdera" a 28. 6. "Kralja Ibija". Produkciju "Ko se boji Virdžinije Vulf" neki ocenili zanimljivijom od američkog originala[17]
  • 27. 6. - U Čehoslovačkoj objavljen manifest Dvije tisuće riječi koji poziva na akciju u cilju obrane reformi - u Moskvi se nakon ovoga prvi put pominje "kontrarevolucija".
  • 30. 6. - Prvi let Lockheed C-5 Galaxy, dugovekog transportnog aviona.

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 7. - Stupa na snagu carinska unija zemalja Evropske ekonomske zajednice i uvođenje zajedničkih carinskih stopi prema ostatku sveta.
  • 1. 7. - Ugovor o neširenju nuklearnog oružja otvoren za potpisivanje (na snazi od 1970).
  • 1. 7. - Prema Zakonu o imigraciji i nacionalnosti iz 1965, u SAD su potpuno ukinute nacionalne kvote za useljavanje iz 1924, koje su davale prednost Zapadnoj i Severnoj Evropi, u korist hemisferskih. Neevropska, kao i nelegalna, imigracija značajno menjaju demografski sastav SAD (nehispanski belci padaju sa 83 na 58% 1970-2020).
  • 3 - 11. 7. - 15. plenum SK Kosova i Metohije se zalaže za punu ravnopravnost albanskog jezika u pokrajini[21]. Donesene odgovarajuće rezolucije.
  • 4. 7. - Alec Rose (59) završio samostalno jedrenje oko sveta nakon 354 dana.
  • 5. 7. - Amerikanci napustili bazu Khe Sanh.
  • 9. 7. - Eksplozija bombe potresla jugoslovensku i kubansku misiju pri UN.
  • 10. 7. - Francuski premijer Georges Pompidou daje ostavku nakon šest godina, nasleđuje ga raniji ino. ministar Maurice Couve de Murville (Pompidou će biti predsednik 1969-74).
  • 11. 7. - Eksplozija polivinila u Elektrohemijskom kombinatu Bitterfeld, sa 42 poginulih najgora industrijska nesreća u Istočnoj Nemačkoj.
  • 12. 7. - U Hong Kongu zabeležen prvi slučaj gripa A, subtip H3N2, poznatog kao hongkonški grip - u avgustu proglašena pandemija, u septembru stiže do Evrope.
  • 13. 7. - Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar - jedan poginuli, 75 povređenih.
  • 14 - 15. 7. - Varšavski sastanak SSSR, Poljske, Mađarske, Istočne Nemačke i Bugarske: "Varšavsko pismo" je ultimatum upućen KP Čehoslovačke[22].
  • 15. 7. - Čehoslovačka traži reviziju Varšavskog pakta: jednakost članica, rotaciju u komandi i zabranu korišćenja u političke svrhe.
  • 15. 7. - Uspostavljena komercijalna avionska linija između Moskve i Njujorka.
  • 17. 7. - Revolucija 17. jula u Iraku: oboren je predsednik Abdul Rahman Arif, vlast uzima irački ogranak partije Baas na čelu sa Ahmed Hassan al-Bakrom (predsednik do 1979), potpredsednik je Saddam Hussein (predsednik 1979-2003).
  • 18. 7. - Osnovan Intel.
Vera Nikolić

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
  • 2. 8. - Prvo planirano ETA-ino ubistvo: policijski mučitelj Melitón Manzanas.
  • 3. 8. - Sastanak u Bratislavi lidera Čehoslovačke i pet zemalja Varšavskog pakta. Bratislavska deklaracija ističe međusobnu solidarnost i očuvanje socijalizma. Petorica konzervativaca iz čs. politbiroa uručila "pozivno pismo" Brežnjevu, izgovor za invaziju (otkriveno 1992).
  • 5. 8. - Mao Ce Dung šalje poruku radnicima na univerzitetu, naziva ih trajnim upravnicima obrazovnog sistema i poklanja im sanduk manga, koji će malo više od godinu dana biti religiozno obožavani u NR Kini[23].
  • 7. 8. - Preko 2.000 mrtvih od poplave i posledične kolere u indijskoj državi Gudžarat.
  • 8. 8. - Richard Nixon nominovan od republikanaca za predsedničke izbore. Sledi Južnu strategiju koja koristi protivljenje tog regiona rasnoj integraciji i drugim liberalnim politikama Džonsonove administracije.
  • 8. 8. - Prištinska izdavačka kuća "Rilindja" sklopila sporazum sa firmom iz Tirane za uvoz knjiga, obrazovnih pomagala i muzičkih ploča.
  • 9 - 11. 8. - Tito u poseti Pragu (poseta je odlagana od jula).
  • 13. 8. - Neuspeli atentat na vojnog diktatora Grčke Jorgosa Papadopulosa, u organizaciji Aleksandrosa Panagulisa.
  • 14. 8. - SFRJ dogovorila sa Svetskom bankom kredit od 16 miliona dolara za uvoz industrijske opreme - od 1949. SB je obezbedila 350 miliona dolara, prošlog marta dat je grant od 50 miliona dolara za prugu Beograd-Bar. Na svim nivoima (savezni, republički, opštinski, preduzeća) u SFRJ je uloženo dve milijarde dolara stranih zajmova, ne računajući stabilizacione kredite, pomoć posle rata i sl.[25].
  • 16. 8. - Prvi test američke rakete UGM-73 Poseidon je i prvo lansiranje rakete sa broda.
  • 17. 8. - Vijetnamski rat: pokrenuta i treća faza Tet ofanzive, borbe traju šest sedmica.
  • 18. 8. - Odron bacio dva autobusa u japansku reku Hida, kod grada Kamigahara - 104 mrtvih.
Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku
  • 20/21. 8. - Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku: trupe Varšavskog pakta ušle u Čehoslovačku. Jugoslavija i Rumunija, mada članica pakta, osuđuju invaziju (Čaušesku drži govor na masovnom mitingu u Bukureštu).
  • 22. 8. - Vlada SFRJ izražava krajnju zabrinutost zbog nelegalnog ulaska stranih trupa i okupacije Čehoslovačke, koji "predstavlja najgrublji vid gaženja suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne nezavisne zemlje, kao i direktno negiranje opšte-prihvaćenih principa međunarodnog prava i Povelje UN"[26]. Podignuta borbena gotovost[17] (kopanje rovova i pozivi na vojne vežbe narednih nedelja). U Beogradu danas organizovan protestni skup.
  • 24. 8. - Francuska detonirala u Polineziji svoju prvu hidrogensku bombu (sada ih imaju sve stalne članice Saveta bezbednosti).
  • 24. 8. - Severnoirska asocijacija ljudskih prava organizovala prvi protestni marš - policija ga zaustavila pre završetka, ali prošao je mirno.
  • 25. 8. - Demonstracija na Crvenom trgu protiv invazije na Čehoslovačku - osmoro učesnika je odmah uhapšeno.
  • 26. 8. - Objavljen singl Hey Jude, najuspešniji The Beatles-a.
  • 26. 8. - Vođstvo ČSSR potpisalo Moskovski protokol - ideološko odricanje od Praškog proleća.
  • 26. 8. - 6. 9. - Druga Latinoamerička episkopska konferencija u Medellínu: katolička crkva treba biti naklonjena opciji za siromašne (→ Teologija oslobođenja).
Antiratni protesti u Čikagu, pre Demokratske konvencije
  • 28. 8. - Demokratska nacionalna konvencija u Čikagu je nominovala potpredsednika Huberta Humphreya. Veliki okršaj policije i antiratnih demonstranata (The whole world is watching!).
  • 28. 8. - John Gordon Mein je prvi američki ambasador ubijen na položaju, u Gvatemali - počinitelji su iz komunističkih Fuerzas Armadas Rebeldes.
  • 28. 8. - Predsednik Čada François Tombalbaye zatražio pomoć od francuskih trupa zbog pobune u okrugu Tibesti.
  • 29. 8. - U Oslu su se vjenčali prijestolonasljednik Harald od Norveške i Sonja Haraldsen. Kako bi ostvario ženidbu s građankom, princ je zaprijetio odricanjem od prijestolja.
  • 31. 8. - 1. 9. - Dva snažna potresa u istočnom Iranu, više hiljada mrtvih.

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
Richterovi neboderi u Zagrebu
  • 11. 9. - Italija i Grčka uveravaju SFRJ da neće koristiti pritisak Varšavskog pakta za oživljavanje starih komplikacija.
  • 11. 9. - Air France Flight 1611: avion pao u more ispred Nice - 95 mrtvih, među kojima i general René Cogny. Zvanični razlog je požar, ali pretpostavlja se da je avion pogođen raketom sa broda tokom vežbi.
  • 13. 9. - Albanija napušta Varšavski pakt zbog invazije na Čehoslovačku (ne učestvuje aktivno još od 1962).
  • 13. 9. - "Marš tišine", masovne demonstracije protiv vlade u Meksiko Sitiju.
  • 14. 9. - Objavljena "Zagrebačka Biblija", prvi hrvatski prijevod Biblije tiskan u Hrvatskoj.
  • 14 - 21. 9. - Sovjetska misija Zond 5 nosi životinje na orbitu oko Meseca.
  • septembar? - Dozvoljena slobodna upotreba albanskih nacionalnih simbola na Kosmetu.
  • 22. 9. - Posle četiri godine završena operacija prenošenja hramova u Abu Simbelu, na 65 metara višu poziciju iznad Nila.
  • 23. 9. - Srušio se pješački most u Titogradu, šestoro mrtvih.
  • 24. 9. - Na američkom CBS-u kreće 60 Minutes.
  • 24. 9. - Predsednik SIV Mika Špiljak upozorava Bugarsku protiv teritorijalnih pretenzija i eventualnog napada - bugarska vlada zvanično demantuje to 28. 9.[27]
  • 25. 9. - Eksplozija bombe u garderobi beogradske Glavne železničke stanice, više povređenih (takođe osuđen Miljenko Hrkač).
  • 26. 9. - Članak u "Pravdi" formulira ono što je poznato kao Brežnjevljeva doktrina: državama Varšavskog pakta dopušten tek ograničen suverenitet.
  • 27. 9. - Pošto je portugalski diktator António de Oliveira Salazar (vladao od 1933) povrijeđen 3. 9., naslijedio ga je Marcelo Caetano (posljednji premijer režima Estado Novo, do 1974).
  • 29. 9. - Diktatura pukovnika u Grčkoj: plebiscitom potvrđen novi ustav. Garancije građanskih prava suspendovane do povratka civilne vlasti a izbori će biti održani kada se promeni mentalitet naroda.
  • 29. 9. - Pierre Mulele, jedan od lidera Pobune Simbi, vratio se u DR Kongo namamljen Mobutuovim obećanjem amnestije - uhapšen je, mučen i pogubljen.
  • 30. 9. - Boeing 747 predstavljen javnosti (prvi let sledećeg februara).
  • 30. 9. - Završen železnički deo Nankinškog mosta preko Jangcea (kolski u decembru) - prvi veliki most izgrađen kineskom ekspertizom.

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
Masakr u Tlatelolku: spomenik
Pozdrav Black Power na Olimpijadi
  • 17. 10. - Američki državni podsekretar Nicholas Katzenbach posetio Beograd - zabrinutost zbog sovjetskih pretnji[17], SAD podržavaju Jugoslaviju.
  • 17. 10. - Prikazan film Bullitt sa Steve McQueenom.
  • 18. 10. - John Lennon i Yoko Ono uhapšeni u Londonu zbog posedovanja kanabisa.
  • 20. 10. - Jacqueline Kennedy, udovica ubijenoga američkog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za grčkog multimilijardera i brodovlasnika Onazisa.
  • 20. 10. - Dick Fosbury osvojio u Meksiku zlato za skok uvis, upotrebom nove tehnike leđima napred (Fosbury Flop).
  • 21. 10. - Masovne antiratne manifestacije blokirale tokijsku železničku stanicu Shinjuku.
  • 22. 10. - Prikazan film Vixen!, prvi sa novim X rejtingom.
  • 22. 10. - U SAD potpisan Zakon o kontroli oružja: zabranjena prodaja preko poštanske narudžbe.
  • 24. 10. - Titov sastanak sa rukovodstvom AP Kosovo i Metohija - zabrinutost zbog sporog ekonomskog razvoja, podrška većoj autonomiji i potpunoj nacionalnoj jednakosti. Ovih dana su se dogodile i "nacionalističke manifestacije" albanskih studenata u Prizrenu, Peći i Suvoj Reci[29].
  • 25. 10. - Led Zeppelin prvi put sviraju pod tim imenom.
  • 26. 10. - U Münchenu ubijena trojica hrvatskih iseljenika, Mile Rukavina, Krešimir Tolj i Vid Maričić[30].
  • 29. 10. - Na dražbi u pariškom hotelu Drouot za 885 njemačkih maraka prodan je pramen kose Napoleona Bonapartea koji mu je 1815. na Elbi odrezao sluga.
  • 30. 10. - Iskrcavanje 120 severnokorejskih komandosa na severoistočnoj obali J. Koreje - neuspešan pokušaj izazivanja ustanka.
  • 31. 10. - Na osnovu napretka na pariskim mirovnim pregovorima predsednik SAD Džonson obustavlja vazdušno, artiljerijsko i pomorsko bombardovanje Severnog Vijetnama od sutradan.
  • 31. 10. - Operacija Šok: izraelski komandosi uništili most i oštetili branu i trafo stanicu u gornjem Egiptu.
  • 31. 10. - Zatočeni Liu Shaoqi je i formalno smenjen s položaja predsednika NR Kine.

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]
Richard Nixon
Spomenik pobjedi naroda Slavonije
Paški most
  • 19. 11. - Izložba "Paul Klee. Slike, akvareli, crteži" u beogradskom Muzeju savremene umetnosti (do 12. januara).
  • 19. 11. - Prvi predsednik Malija Modibo Keïta zbačen u vojnom udaru - poručnik Moussa Traoré je predsednik do 1991.
  • 21 - 23. 11. - Šesti kongres SK Srbije, partija ima novo rukovodstvo - Marko Nikezić predsednik (ranije savezni sekretar ino. poslova), Latinka Perović sekretarica Izvršnog komiteta. Početak "liberalne" ere u SKSr. - naglašava se industrijski razvoj, modernizacija, tržište, nemešanje u poslove drugih republika.
  • 22. 11. - Autobomba na jerusalimskoj pijaci Mahane Yehuda, 12 mrtvih.
  • 22. 11. - Izdat album The Beatles, poznat i kao "Beli album".
  • 22. 11. - Emitovana epizoda Star Trek-a Plato's Stepchildren sa međurasnim poljupcem.
  • 24. 11. - "Zapaljiv" članak u albanskim novinama Zeri i Popullit: "Titoisti" su Makedoncima dali republiku a kosovskim Albancima samo pravo na zastavu[33].
  • 25. 11. - Plovidbu završava znameniti britanski putnički brod "RMS Queen Elizabeth" da bi 1970. bio otegljen u Hong Kong i poslužio kao ploveće sveučilište, ali ne zadugo, jer je već 9. 1. 1972. izgorio.
  • 27. 11. - U Prištini održane demonstracije na kojima su studenti albanske nacionalnosti tražili da Kosovo postane republika u okviru SFRJ; demonstracije i u Uroševcu, Gnjilanu, Podujevu, kao i zapadnoj Makedoniji; razbijaju se izlozi i prevrću automobili, poginuo jedan demonstrant, povređeno 10 pripadnika snaga reda.
  • 28. 11. - Tenkovi i jedinice JNA sprečavaju demonstracije za albanski Dan zastave.
  • 30. 11. - Titova konferencija za štampu u Jajcu: nema opasnosti od sovjetske invazije; napada i konzervativce i "ekstremno liberalne elemente", naročito oko Praxisa, Đilasu poručuje da bi bilo bolje da daje manje izjava tokom posete SAD.[34]

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
Earthrise: Zemlja sa Apolla 8
  • 24. 12. - Apollo 8 u orbiti oko Meseca: posada (Borman, Lovell, Anders) su prvi ljudi s druge strane našeg satelita. Snimljena je i fotografija Earthrise.
  • 25. 12. - Privredno veće Savezne skupštine odbacilo amandman na ustav kojim bi se preoblikovala skupština (NYT).
  • 26. 12. - Amandmani VII-XIX na Ustav SFRJ - dalje sužavanje saveznih ovlašćenja; autonomne pokrajine (sada "Socijalističke A. P.") su konstitutivni elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud i ustavne zakone. Naziv "Kosovo i Metohija" skraćen u "Kosovo".
  • 26. 12. - Dvojica Palestinaca napala u Atini izraelski putnički avion, El Al Flight 253, jedan putnik ubijen.
  • 28. 12. - Operacija Poklon: izraelske specijalne snage uništile 12 putničkih i dva kargo aviona na bejrutskom aerodromu.
  • decembar-januar - Vrhunac pandemije hongkonškog gripa (kategorija 2, smrtnost manja od 0,5%).

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

1968. u temama

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1968.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1968. godinu

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ 1968: The year Japan truly raised its voice. japantimes.co.jp
  2. ↑ "Yugoslav Youth Congress Aftermath", 20 February 1968. [Electronic record] HU OSA 300-8-3-10170; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  3. ↑ BULGARIAN VIEWS ANGER YUGOSLAVS; Classification as a Western Country Is Resented. nytimes.com FEB. 18, 1968
  4. ↑ Ahmed Abdalla (2008). The Student Movement and National Politics in Egypt, 1923-1973. American Univ in Cairo Press. str. 149–. ISBN 978-977-416-199-5.
  5. ↑ World Communist Summit: CQR. library.cqpress.com
  6. ↑ "Yugoslav Security Service to Get Parliamentary Control", 20 March 1968. [Electronic record] HU OSA 300-8-3-10153; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  7. ↑ "Yugoslav Parliament Discusses Assuming Control over Military Intelligence", 18 March 1968. [Electronic record] HU OSA 300-8-3-10154; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  8. ↑ "Bus Crash Toll Heavy", Ottawa Journal, March 18, 1968, p5
  9. ↑ Povijesne tečajne liste. kunalipa.com
  10. ↑ YUD inflacijski kalkulator. nice-tackle.github.io
  11. ↑ "Nationalist Excesses in the Kosovo-Metohia Region", 30 May 1968. HU OSA 300-8-3-10244; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  12. ↑ Yugoslavs Protesting War Battle Before U.S. Library. nytimes.com APRIL 7, 1968
  13. ↑ The Action Program of the Czechoslovak Communist Party[mrtav link]. (PDF) parevo.eu
  14. ↑ "First Contracts for Foreign Capital Investments in Yugoslavia Signed", 25 April 1968. [Electronic record] HU OSA 300-8-3-10134; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  15. ↑ Belgrade Grand Prix 1968 ETCC - round 4.touringcarracing.net
  16. ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
  17. 1 2 3 4 5 Collier's Year Book za 1968 (Microsoft Encarta 2004)
  18. ↑ "Serbian Central Committee Clashes over Nationality Problem", 3 June 1968. HU OSA 300-8-3-10243; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  19. ↑ Petrokemija d.d. Kutina - Povijest tvrtke Arhivirano 2016-08-04 na Wayback Machine-u. petrokemija.hr (pristup. 16.7.2016)
  20. ↑ Ljudski je uživati, zar ne? PDF
  21. ↑ "Kosovo-Metohia Plenum Demands Language Equality", 24 July 1968 [Electronic record]. HU OSA 300-8-3-183; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest. [12.4.2018]
  22. ↑ Jarom¡r Navr til (1 January 1998). The Prague Spring 1968: A National Security Archive Documents Reader. Central European University Press. str. 234–. ISBN 978-963-9116-15-3.
  23. 1 2 Marks, Ben (February 18th, 2013). The Mao Mango Cult of 1968 and the Rise of China's Working Class. collectorsweekly.com (pristup. 12.2.2016.)
  24. ↑ 15. Pulski filmski festival Arhivirano 2020-08-12 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  25. ↑ "World Bank Helps Yugoslav Economic Development", 19 August 1968. HU OSA 300-8-3-10201; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  26. ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 237
  27. ↑ "Is Yugoslavia's Military Alliance with Greece and Turkey Still Legally Valid?", 30 September 1968. HU OSA 300-8-3-10298; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  28. ↑ "Yugoslavia Prepared to Wage All-out People's War in Case of an Attack", 26 November 1968. HU OSA 300-8-3-10274; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  29. ↑ "Nationalist Manifestations in Kosovo-Metohia with Grave Political Connotations", 29 October 1968. HU OSA 300-8-3-10288; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  30. ↑ Devetorica slovenskih udbaša usred Münchena ubili trojicu Hrvata. dnevno.hr 19. prosinac 2015.
  31. ↑ Zabetonirana bušotina iz koje je šikljao gas. rtv.rs. 01. april 2012.
  32. ↑ Posmatranje erupcije "Bečejskog vulkana" Arhivirano 2021-04-20 na Wayback Machine-u. foto.mij.rs
  33. ↑ "Inflammatory Albanian Editorial Precedes Nationalist Demonstrations in Prishtina", 29 November 1968. HU OSA 300-8-3-10273; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  34. ↑ "Tito Backs down at Press Conference", 2 December 1968. HU OSA 300-8-3-10272; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  35. ↑ "After the Croatian Party Congress", 10 December 1968. HU OSA 300-8-3-10267; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  36. ↑ "Serbian and Kosovar Officials Examine Kosovo's Problems", 16 December 1968. HU OSA 300-8-3-10265; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  37. ↑ "Montenegrin Party Congress Approves and Top Yugoslav Party Leader Defends Rejuvenation", 17 December 1968. HU OSA 300-8-3-10263; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
Literatura
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]