Prijeđi na sadržaj

1930.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1930)
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek
Decenija: 1900-e  1910-e  1920-e  – 1930-e –  1940-e  1950-e  1960-e
Godine: 1927 1928 1929 – 1930 – 1931 1932 1933
1930.. po kalendarima
Gregorijanski 1930.. (MCMXXX)
Ab urbe condita 2683.
Islamski 1348–1349.
Iranski 1308–1309.
Hebrejski 5690–5691.
Bizantski 7438–7439.
Koptski 1646–1647.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1985–1986.
• Shaka Samvat 1852–1853.
• Kali Yuga 5031–5032.
Kineski
• Kontinualno 4566–4567.
• 60 godina Yang Metal Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11930.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1930 (MCMXXX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu.

1930:
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12
Rođenja • Smrti

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]
Zastava Indijskog nacionalnog kongresa

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
Raskulačenje: odvoženje kulačkog ambara

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Mahatma Gandi na Maršu soli
  • 12. 3. - 5. 4. - Marš soli: Mahatma Gandi sa pristalicama na pohodu od 390 km do mora, kako bi protestovao zbog britanskog monopola na sol.
  • mart - Corneliu Zelea Codreanu osnovao Gvozdenu gardu kao paravojni ogranak Legije arhanđela Mihajla - kasnije će i Legija biti nazivana Gvozdenom gardom.
  • mart - Prethodnica američke Politike dobrog suseda: objavljen Clarkov memorandum iz 1928, da je cilj Monroeove doktrine zaštita latinoameričkih zemalja od evropskih intervencija a ne ugnjetavanje istih.
  • 19. 3. - Prvo putovanje nemačkog putničkog broda Europa, osvaja Plavu vrpcu za najbrži prelaz Atlantika (4 d, 17 č, 6 m).
  • 27. 3. - Nemački kancelar, socijaldemokrata Hermann Müller dao ostavku jer se Velika koalicija raspala po pitanju finansiranja osiguranja za nezaposlene a predsednik von Hindenburg mu nije hteo dati vanredna ovlašćenja - kraj poslednje vlade zasnovane na parlamentarnoj većini.
  • 28. 3. - Turska vlada traži od međunarodne zajednice da se Konstantinopolj i Angora nazivaju Istanbul odn. Ankara itd.
  • 30. 3. - Heinrich Brüning iz Partije Centra je novi kancelar Nemačke (do 1932) - prvi "predsednički kabinet", nema većinu u parlamentu već upravlja putem predsednikovih vanrednih ovlašćenja. Ova situacija traje do dolaska Hitlera 1933.
  • 31. 3. - Prihvaćen Kodeks proizvodnje filmova (Haysov kodeks) koji daje stroge smernice za tretman seksa, nasilja, religije i kriminala u američkim filmovima (na snazi od 1934. do 1968).
  • 31. 3. - Bitka kod Debre Zebita na ravnici Anchem u Etiopiji: snage Tafari Makonnena odnose pobedu nad snagama naklonjenim carici Zauditi, poginuo Gugsa Welle koji je digao pobunu prošlog januara.
  • 31. 3. - Objavljen izveštaj Shawove komisije o prošlogodišnjim nemirima u Palestini - kao glavni uzrok se vidi arapski strah od jevrejskog useljavanja.

April/Travanj

[uredi | uredi kod]
Haile Selassie, regent Etiopije 1916-30, car 1930-74
Patrijarh Varnava (1930-37)
  • 12. 4. - Izabran patrijarh srpski Varnava (do 1937).
  • 14. 4. - Vladimir Majakovski se ubio, velika sahrana tri dana kasnije.
  • april ? - Na Cetinju prilikom pokušaja hapšenja ubijen Marko Mašanović, član Politbiroa CK ilegalne KPJ.
  • 17. 4. - Dow Jones dostigao 294.07 poena, vrhunac privremenog oporavka od kraha od pre pola godine - sledi silazni trend do krajnjeg dna u julu 1932[2]. Kriza postaje globalna i izaziva i politička previranja u mnogim zemljama; nezaposlenost u Nemačkoj dostiže 15% ove godine.
  • 17. 4. - DuPontovi naučnici izmislili sintetičku gumu neopren.
  • 17. 4. - Umire prvo od preko 70 dece, od oko 250 koliko se u Lübecku vakcinisalo BCG vakcinom protiv tuberkoloze, kontaminiranom živim virusom.
  • 18. 4. - Izbija pobuna u Čitagongu, Britanska Indija. Istog dana radio BBC javlja da "nema vesti".
  • 18. 4. - Požar na Veliki petak u drvenoj crkvi u rumunskom gradiću Costești, poginulo 118 ljudi, uglavnom đaka.
  • 19. 4. - Sinkin' in the Bathtub je prvi crtani film iz serijala Looney Tunes (traje do 1969).
  • 21. 4. - Požar u državnom zatvoru u Ohaju, poginula 322 zatvorenika.
  • 21. 4. - Završena Sibirsko-turkestanska železnica (Turksib).
  • 21. 4. - Prvo prikazivanje filma All Quiet on the Western Front u Los Anđelesu.
  • 22. 4. - U Beograd stigle delegacije seljaka iz savske, primorske, vrbaske i drinske banovine. Prethodne noći, ustaše spremale atentat na prugu između Striživojne-Vrpolje i Mikanovaca (suđenje počelo 28. aprila 1931).
  • 22. 4. - Potpisan Londonski pomorski ugovor, sporazum UK, SAD i Japana o podmorničkom ratovanju i ograničenju brodogradnje.
  • 25. 4. - U SSSR osnovan Gulag, Glavna uprava logora.
  • proljeće - Masovna uhićenja pripadnika organizacije TIGR u Julijskoj krajini, Italija.

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
Kruna Chryslerove zgrade
Orden Lenjina (I tip)

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 3. 6. - Učenik pucao na profesora u kruševačkoj gimnaziji i ranio ga, kasnije presekao sebi vene ali preživeo[5].
Carol II
  • 7. 6. - Bivši rumunski kralj Carol II se vraća u zemlju pet godina nakon što se odrekao prestola u korist maloletnog sina Mihaia (ostaje do 1940).
  • 14. 6. - Presuda Državnog suda za zaštitu države: 14 Hrvata osuđeno na kazne od 6 meseci do 15 godina (poziv na ubistva fukncionera, namera dizanja železničke pruge u vazduh...); oslobođena desetorica, među kojima i lider HSS Vladko Maček, uhapšen prošlog decembra. Sud je našao da nije postojala teroristička organizacija.
  • jun - Spor oko granice i poseda nad manastirima Nyarong i Dhargyä se pretvara u Kinesko-tibetanski rat (do 1932).
  • 17. 6. - U SAD potpisan Zakon o carinama (Smoot–Hawley Tariff Act), s rekordno visokim stopama - izaziva uzvratne mere ostalih zemalja, smatra se da je ovim pogoršana Velika Depresija.
  • 26. 6. - 13. 7. - XVI kongres Svesavezne komunističke partije (boljševika), pod potpunom Staljinovom kontrolom, traži se ispunjenje Prve petoletke (1928-32) za četiri godine.
  • 27 - 29. 6. - Veliki slovenski sokolski slet u Beogradu.
  • 27. 6. - Statut Male Antante (regulisan način rada i odlučivanja).
  • 28. 6. - U Ženevi usvojena Konvencija o prinudnom radu (na snazi od 1932).
  • 30. 6. - Okupacija Rajnlanda okončana povlačenjem Francuza.
  • 30. 6. - Potpisan Anglo-irački ugovor koji predviđa okončanje Britanskog mandata nad Mezopotamijom za dve godine, u zamenu za ostanak britanskih snaga i zadržavanje velikog uticaja.

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
Jugoslovenski fudbalski tim na svetskom prvenstvu u Urugvaju

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
Vila Tugendhat u Brnu

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
Lenjinov mauzolej

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
  • 1. 10. - U Londonu je otvorena sedma Imperijalna konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem zemalja Imperije.
  • 5. 10. - U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina (učestvuju Bugarska, Grčka, Rumunija, Turska i Jugoslavija, začetak Balkanskog pakta).
  • 5. 10. - Britanski kruti vazdušni brod R101 se ruši u Francuskoj na svom prvom putovanju, gine 48 ljudi.
  • 12. 10. - U Beču zvanično otvoren Karl-Marx-Hof, najduža stambena zgrada na svetu.
  • 14. 10. - Pripadnici pokreta Lapua kidnapovali bivšeg predsednika Ståhlberga i njegovu suprugu - podrška za pokret slabi, napuštaju ga umereni pa kontrolu uzimaju ekstremisti.
Getúlio Vargas imenuje ministre

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
Crkva Svetog Aleksandra Nevskog
  • 23. 11. - U Poljskoj održani izbori, nazvani Brestovski, jer su u Brestovskoj tvrđavi zatvoreni mnogi opozicionari.
  • 25. 11. - Prvo poznato izlećenje penicilinom: Cecil George Paine u Sheffieldu izlečio očnu infekciju kod odojčeta.
  • 25. 11. - 7. 12. - Suđenje Industrijskoj partiji ("Prompartiji") - montirani proces nekim ekonomistima i inženjerima u SSSR - pet smrtnih presuda, pretvorene u robiju.
  • 29. 11. - Premijera Buñuelovog filma L'Âge d'or - film zabranjen nakon desničarskih ispada u Francuskoj.

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 7. 12. - Bostonska televizijska stanica W1WX prenosi sliku CBS radio orkestra, emisija uključuje i prvu TV reklamu.
  • 4. 12. - U Nemačkoj prikazan film "Na zapadu ništa novo" - zabranjen 10. 12. nakon što su nacisti ometali prikazivanje[9].
  • 12. 12. - Pobuna u Jaci (Haci): pokušaj prorepublikanskog vojnog udara u Španiji, tri dana ranije nego što je bilo predviđeno - kapetani Fermín Galán Rodríguez i Ángel García Hernández streljani dva dana kasnije.
  • 15. 12. - Ramón Franco pokušao da u Madridu pokrene republikansku revoluciju.
Grant Wood: "Američka gotika"

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Velika ekonomska kriza zahvatila i Jugoslaviju, prvo u vidu poljoprivredne krize ("slom trgovine žitom").
  • Neka carina na gramofonske ploče u Jugoslaviji, zajedno sa uvođenjem radija, dovodi do velikog pada njihove prodaje.[10]
  • Prohibicija u SAD: desetine hiljada ljudi zahvatila paraliza od kontaminiranog đumbirnog ekstrakta.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1930.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1930. godinu

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]