Prijeđi na sadržaj

1891.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1891)
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek
Decenija: 1860-e  1870-e  1880-e  – 1890-e –  1900-e  1910-e  1920-e
Godine: 1888 1889 1890 – 1891 – 1892 1893 1894
1891.. po kalendarima
Gregorijanski 1891.. (MDCCCXCI)
Ab urbe condita 2644.
Islamski 1308–1309.
Iranski 1269–1270.
Hebrejski 5651–5652.
Bizantski 7399–7400.
Koptski 1607–1608.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1946–1947.
• Shaka Samvat 1813–1814.
• Kali Yuga 4992–4993.
Kineski
• Kontinualno 4527–4528.
• 60 godina Yin Metal Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11891.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1891 (MDCCCXCI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
Nikola Pašić
  • 23. 2. (11. 2. po j.k.) - Nikola Pašić prvi put predsednik srpske vlade (Srbija, pod Obrenovićima 1891-92; pod Karađorđevićima 1904-05, 1906-08, 1909-11, 1912-18; Kraljevina SHS 1921-24, 1924-26).
  • 24. 2. - Novi ustav Brazila po uzoru na SAD: federalizacija, laicizam (suspendovan 1930). Maršal Deodoro da Fonseca sutradan izabran za predsednika.

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 4. 3.? - Izbori u austrijskim zemljama, u Češkoj pobedili Mladočesi.
  • 4. 3. - Izmenjen Zakon o seoskim dućanima u Srbiji, ograničena vrsta robe koja se može prodavati.
  • 6. 3. - Bitka kod Pozo Almontea je ubedljiva pobeda čileanskog kongresa nad predsednikovim snagama, koja mu donosi kontrolu nad severom zemlje.
  • 10. 3. - Francuzi započinju pohod protiv Samori Tureovog Carstva Wassoulou u zapadnoj Africi.
  • 9 - 12. 3. - Velika mećava u Engleskoj, 220 mrtvih, 14 brodova potonulo.
  • 14. 3. - U New Orleansu, Louisiana linčevano 11 Italijana pod optužbom da su ubili šefa policije - američka štampa to pozdravlja, u upotrebu ulazi reč "mafija".
  • 17. 3. - Britanski putnički brod SS Utopia potonuo nakon sudara u gibraltarskoj luci - poginule i nestale 562 osobe, uglavnom italijanski iseljenici u Ameriku.
  • 19. 3. - Zakon o uzrastu saglasnosti u Britanskoj Indiji je podiže sa 10 na 12 godina - neki nacionalisti, npr. Bal Gangadhar Tilak, se protive zakonu kao britanskom mešanju u indijske tradicije.
  • 19 - 20. 3. - Anglo-omanski ugovor o prijateljstvu i tajna deklaracija: Maskat i Oman je neformalni britanski protektorat do 1951-58.
  • 24. 3. - Tajni anglo-italijanski protokoli: Etiopsko Carstvo prepušteno italijanskoj sferi uticaja. Istog dana sa lokalnim poglavicama sklopljen italijanski protektorat nad Mogadishuom u Somaliji.
  • 27. 3. - Atentat bugarskih Makedonaca na premijera Stambolova u Sofiji, ubijen ministar Hristo Belčev - tamošnja štampa krivi Srbiju, koja prima bugarske emigrante. Bivši premijer Petko Karavelov će biti osuđen na pet godina zatvora.
  • 29. 3. - Iz Moskve proterano preko 20.000 Jevreja.

April/Travanj

[uredi | uredi kod]
Baščaršija i sebilj (1911)
  • 1. 4. - Telefonska veza između Pariza i Londona otvorena za javnost, nakon što je prošlog meseca postavljen prvi telefonski kabl ispod La Manša.
  • 1. 4. - Osnovana Wrigley Company, žvake prodaje od sledeće godine.
  • 7. 4. - Francuski pukovnik Louis Archinard osvaja Samori Tureov grad Kankan u današnjoj Gvineji.
  • 7. 4. - Prvo "Beogradsko društvo za gimnastiku i borenje" preraslo u "Beogradsko gimnastičko društvo Soko".
  • 9. 4. - Osnovan nacionalistički Svenemački savez (ili Pangermanski savez).
  • 10. 4. - Etiopski car Menelik II šalje protestno pismo evropskim silama u kojem definiše ono što smatra granicama Etiopije; ove godine zauzima delove Ogadena.
  • 11. 4. (30. 3. po j.k.) - Tajni sporazum vlade i namesništva sa ex-kraljem Milanom: u zamenu za tri miliona franaka i proterivanje Natalije iz Srbije, napustiće Srbiju do Aleksandrovog punoletstva i odreći će se srpskog državljanstva.
  • 11. 4. - Zakon o šumama želi da spreči veliku seču šuma u Srbiji - bez uspeha.
  • 12. 4. - U Srbiji novi Zakon o štampi, kao i Zakon o javnim zborovima i udruženjima.
  • 14. 4. - Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji trgovačkih maraka.
  • april - Paul Gauguin se seli na Tahiti.
  • 23. 4. - Kongresna oklopljena fregata Blanco Encalada potopljena torpedom predsedničkih snaga u zalivu Caldera, 182 mrtvih - ovo je prvi put u historiji da je oklopni brod potopljen samohodnim torpedom.

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 5. - Fusillade de Fourmies: u francuskom mestu Fourmies, Nord policija ubila devet osoba na prvom obeležavanju Dana rada.
  • 1. 5. - "Krvavi Prvi maj" u mađarskom mestu Orosháza.
  • 1. 5. - Na Siciliji osnovani prvi zvanični Fasci Siciliani, radničko udruženje (ugušeni 1894).
  • 4. 5. - U Beogradu osnovana Železnička zadruga, radi kreditiranja železničkog osoblja.
  • 4. 5. - Fiktivni datum priče The Final Problem (objavljene 1893), pogibija profesora Moriartyja.
  • 5. 5. - Zvanično otvorenje Carnegie Hall-a u New York City-ju, Pjotr Iljič Čajkovski gostuje kao ravnatelj.
  • 6. 5. - Nemačka, Austrougarska i Italija sklopili treći ugovor o Trojnom savezu; član 7 potvrđuje odredbu italijansko-austrijskog pakta da će u slučaju ekspanzije jedne strane na Balkanu, druga dobiti kompenzaciju (izvor komplikacije u vreme Bosanske krize 1908, i Julske krize 1914).
Teslin transformator
Kinetoskop

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
  • 1. 8. - Dovršetak bosanske Južne pruge, dionica Konjic - Sarajevo; prijevoj Ivan Sedlo savladan zupčanicom.
  • 17. 8. - Bitka kod Lula-Rugara: ratnici Hehe razbili jedinicu nemačkih Zaštitnih trupa u Nemačkoj Istočnoj Africi, poglavica Mkwawa se održava još sedam godina.
  • 21. 8. - Bitka kod Concóna je najveća bitka čileanskog rata i ubedljiv poraz predsednika Balmacede, koji odgovara masovnim hapšenjima.
  • 28. 8. - Bitka kod Placille je odlučujuća pobeda čileanskog kongresa.
  • 31. 8. - Viceadmiral Jorge Montt postaje privremeni predsednik hunte u Santjagu, od decembra i predsednik Čilea (do 1896), dok se bivši predsednik Balmaceda krije u argentinskoj ambasadi.

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
Replika zagrebačkog konjskog tramvaja

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
  • 1. 10. - Zvanično otvaranje Univerziteta Stanford u Kaliforniji.
  • 6. 10. - Wilhelm II. je četvrti i poslednji kralj Württemberga (do 1918).
  • 12. 10. (30. 9. po j.k.) - Ex-kralj Milan dao izjavu o izlasku iz srpskog državljanstva, obećava da se neće vraćati u Srbiju.
Ostaci "Javanskog čoveka"

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
Spomenik Jamesu Naismithu

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Karte

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1891.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ "Vreme", 20. jul 1936
  2. 1 2 Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Poslednji Obrenović. rastko.rs
  3. ↑ Bošnjak, 2.7.1891[mrtav link]. digitalna.nb.rs (prist. 20.11.2016)
  4. ↑ George F. Kennan, The Fateful Alliance: France, Russia and the Coming of the First World War, p. 97
  5. ↑ Bascom Barry Hayes (1994). Bismarck and Mitteleuropa. Fairleigh Dickinson Univ Press. str. 437–. ISBN 978-0-8386-3512-4.