Prijeđi na sadržaj

1853.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1853.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek
Decenija: 1820-e  1830-e  1840-e  – 1850-e –  1860-e  1870-e  1880-e
Godine: 1850 1851 1852 – 1853 – 1854 1855 1856
1853.. po kalendarima
Gregorijanski 1853.. (MDCCCLIII)
Ab urbe condita 2606.
Islamski 1269–1270.
Iranski 1231–1232.
Hebrejski 5613–5614.
Bizantski 7361–7362.
Koptski 1569–1570.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1908–1909.
• Shaka Samvat 1775–1776.
• Kali Yuga 4954–4955.
Kineski
• Kontinualno 4489–4490.
• 60 godina Yin Voda Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11853.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1853 (MDCCCLIII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Pogled na Manastir Ostrog
Car Napoleon III i Eugénie de Montijo
  • 30. 1. - Francuski car Napoleon III se oženio sa Eugénie de Montijo.
  • 2. 2. - Patentom cara Franje Josipa službeno ukinuta crkvena desetina (u Hrvatskoj se ne ubire od 1848).
  • 12. 2. (31. 1. po j.k.) - Austrijski izaslanik gen. Lajningen predao Turskoj ultimatum da obustavi dejstva protiv Crne Gore[4].
  • 18. 2. - Atentat na Franju Josipa: mađarski nacionalista pokušao ubiti cara u Beču.
  • 28. 2. - Ruski knez Aleksandar Sergejevič Menjšikov stigao ratnim parobrodom "Gromonosec" u Galatu[5], u diplomatskoj misiji na Visokoj porti: zahteva protektorat nad 12 miliona pravoslavnih hrišćana i kontrolu nad crkvenom hijerarhijom, pristup svetim mestima u Palestini u zamenu za tajni vojni savez; ubrzo iznudio smenu pro-francuskog ministra inostranih poslova.
  • 2. 3. - Zakonom uvedena agrarna reforma u Hrvatskoj, otkupljivanje feudalnih prava, sitno plemstvo siromaši i traži državnu službu[6].
  • 4. 3. - Franklin Pierce postaje 14. predsednik SAD (do 1857).
  • 6. 3. - Praizvedba Verdijeve opere La traviata u Veneciji.
  • 7. 3. - Papskom odlukom obnovljena katolička hijerarhija u Holandiji (pet dijeceza) - premijer Johan Rudolph Thorbecke to prihvata što izaziva Aprilski pokret i njegov pad.
  • mart - Osnovana Levi Strauss & Co..
  • mart - Belfiorski mučenici: Austrijanci pogubili još četvoricu italijanskih patriota u Mantovi, pored petorice u decembru.
  • mart - Turci proglasili amnestiju u Crnoj Gori i Hercegovini[7].
  • 20. 3. - Tajpinški ustanak: velika pobunjenička vojska zauzima Nanking.
  • 25. 3. - Francuska flota krenula iz Toulona ka Egeju[2].
  • 26. 3. (14. 3. po j.k.) - Ilija Garašanin na ruski zahtev smenjen s položaja knjaževskog predstavnika (predsednika vlade), nasleđuje ga Aleksa Simić.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
Orden Knjaza Danila I

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 2. 7. - Nakon neuspele Menjšikovljeve misije, ruski car šalje vojsku u Moldaviju i Vlašku (okupacija traje do jula '54).
Komodor Matthew C. Perry
Krimski rat 1853-56

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
Bitka kod Oltenice
Bitka kod Sinopa

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
Parižani posmatraju kometu u avgustu

Umetnost

[uredi | uredi kod]

Karte

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1853.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Popović, Justin. Život svetog Vasilija Ostroškog čudotvorca. rastko.rs
  2. 1 2 3 Alan Palmer (19 May 2011). The Decline and Fall of the Ottoman Empire. Faber & Faber. str. 1835–. ISBN 978-0-571-27908-1.
  3. ↑ Istorija s. n. V-2, 297
  4. ↑ Ćorović, Vladimir. Crna Gora kao svetovna država. rastko.rs
  5. ↑ Palmer2011, brod je pogrešno nazvan "Gromovnik"
  6. 1 2 Šišić, Povijest 1526-1918, 447
  7. ↑ Istorija s. n. V-1, 477
  8. ↑ Istorija s. n. V-2, 113-4
  9. 1 2 Stanford J. Shaw; Ezel Kural Shaw (27 May 1977). History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 2, Reform, Revolution, and Republic: The Rise of Modern Turkey 1808-1975. Cambridge University Press. str. 137-8. ISBN 978-0-521-29166-8.
  10. ↑ ÁgostonMasters2009, p. 126
  11. ↑ Istorija s. n. V-1, 467
  12. ↑ Horvat, Prelom s Ugarskom
  13. ↑ Istorija s. n. V-1, 265
  14. ↑ Istorija s. n. V-1, 280
  15. ↑ Istorija s. n. V-1, 485
Literatura