Prijeđi na sadržaj

1757.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1757.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek
Decenija: 1720-e  1730-e  1740-e  – 1750-e –  1760-e  1770-e  1780-e
Godine: 1754 1755 1756 – 1757 – 1758 1759 1760
Bitka kod Leuthena.
1757.. po kalendarima
Gregorijanski 1757.. (MDCCLVII)
Ab urbe condita 2510.
Islamski 1170–1171.
Iranski 1135–1136.
Hebrejski 5517–5518.
Bizantski 7265–7266.
Koptski 1473–1474.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1812–1813.
• Shaka Samvat 1679–1680.
• Kali Yuga 4858–4859.
Kineski
• Kontinualno 4393–4394.
• 60 godina Yin Vatra Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11757.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1757 (MDCCLVII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 2. 1. - Britanci na čelu sa Cliveom su povratili Kalkutu od bengalskog nawaba.
  • 5. 1. - Bivši vojnik Robert-François Damiens izvodi atentat nožem na francuskog kralja Luja XV koji je pri tome lakše ranjen.
  • 5. 1. - Giacomo Casanova je opet u Parizu, par meseci nakon spektakularnog bekstva iz Venecije. Organizuje lutriju za potrebe Vojne škole, od čega se i sam bogati. Kasnije tokom godine upoznaje bogatu i naivnu udovicu Madame d’Urfé, koju opčinjava okultističkim pristupom.
  • 12. 1. - Kodža Ragip-paša je novi osmanski veliki vezir (do smrti 1763), sprovodi reforme administracije i finansija, ne meša se u evropski rat.
  • januar - Afganski vladar Ahmed-šah Durani je opet upao u Severnu Indiju, zauzeo Delhi i stavio mogulskog cara u pritvor - odlazi u aprilu, vraća cara na presto, ali pravu vlast ima Afganac Najib ad-Dawlah.
  • januar - Kineske ćingovske snage su kod jezera Khövsgöl na severu Mongolije porazile pobunjenika Čingunžava, princa Halka Mongola. Sada mogu krenuti na ojratskog princa Amursanu, koji se pobunio u Džungariji, u dan. Xinjiangu.
    • Amursana je ubrzo poražen, po treći put beži kod tasta u Kazaški kanat, zatim Rusima, nakon što je tast priznao kinesko sizerenstvo, da bi u septembru umro od boginja u Tobolsku.
  • januar - Pennsylvanijska skupština šalje Benjamina Franklina u London radi spora kolonije sa porodicom Penn (do 1762, i opet 1764-74).
  • 17. 1. - Sedmogodišnji rat: Proglašen Carski rat (Reichskrieg) protiv Pruske.
  • početkom godine - Nakon pat-pozicije u turskom vojnom pohodu, u Nikšiću dogovoreno da Crnogorci plaćaju harač i prestanu s četovanjem.[1] Među Turcima i Crnogorcima vlada mir sledećih deset godina.[2]
  • januar-april - Jovan Horvat tvrdi da su u ovom periodu 822 srpska doseljenika došla u Rusiju.[3]
    • Grupa od 150 Crnogoraca stupa u rusku vojnu službu ove godine, ali većinom se vraćaju.[4]
  • 1. 2. - Kralj Luj XV otpušta dvojicu najuticajnijih savetnika, državnog sekretara za rat grofa d'Argensona i za mornaricu grofa d'Arnouvillea.
  • 2. 2. - Sedmogodišnji rat: Austro-ruski savez protiv Pruske.
  • 5. 2. - Calcutta Gauntlet: britansko-indijske snage su se probile kroz logor znantno brojnijih snaga bengalskog nawaba - ovaj potvrđuje Kalkutu Britancima i obećava odštetu, prema Alinagarskom ugovoru od 9-tog.
  • 23. 2. - U Portu izbijaju neredi zbog vinskog monopola - preko 400 lica će na jesen biti kažnjeno na različite načine.
"Damienovo pogubljenje"
  • 14. 3. - Britanski admiral John Byng je streljan na palubi broda HMS Monarch, pošto je osuđen zbog prošlogodišnjeg gubitka Minorke.
  • mart - U Sarajevu pogubljena braća Morić. Sarajevski građani, koji su trpeli stalne nerede, za jedan dan su pohvatali "dvadeset tri jaramaza, ukoljice i odmetnika" i podavili ih uz gruvanje topova.[5]
  • 18. 3. - Christoph Anton von Migazzi postavljen za nadbiskupa Beča (do 1803), uglavnom se protivi prosvetiteljskim tendencijama.
  • 21. 3. - Sedmogodišnji rat - Stokholmska konvencija: Švedska pristupa savezu protiv Pruske.
  • 23. 3. - Treći Karnatski rat: Britanci zauzeli francuski Chandannagar u Bengalu (vraćen Francuzima 1763).
  • 28. 3. - Nakon što je osuđen za pokušaj regicida, Robert-François Damiens je u Parizu javno pogubljen četvorenjem; prizor okrutne kazne koja se u Francuskoj nije primjenjivala vijek i pol izaziva šok i zgražanje među prosvijećenim intelektualcima i slavnim ličnostima Francuske i Evrope te pokreće pokret za ukidanje mučenja i smrtne kazne; Damiens ostaje posljednja ličnost koja je bila pogubljena na taj način.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
Vojni Red Marije Terezije
"Robert Clive i Mir Jafar posle Bitke kod Plasseya"

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 12. 10. - Jovan Apostolović odbranio doktorsku disertaciju u Haleu - prvi Srbin doktor medicine, prvi školovani lekar.
  • 16. 10. - Sedmogodišnji rat: Austrijska konjica, tj. mađarski husari pod gen. Hadikom, upadaju u prusku prijestolnicu Berlin - uzimaju otkup od 200.000 talira i tuce rukavica za caricu.
  • 30. 10. - Umro je osmanski sultan Osman III, nasljeđuje ga brat od strica Mustafa III (do 1774).
  • jesen - Mehmed-paša Kukavica je ponovo u Bosni (do 1760), sada i sam vrši nasilja i ucjenjuje narod[9] - većinu vremena troši na dovršavanje svojih mnogobrojnih zadužbina.
  • 5. 11. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Rossbacha u kojoj Friedrich II iznenadnim konjičkim napadom razbija nadmoćnu francusko-austrijsku vojsku u Saksoniji.
    • Navodno je madam Pompadur prokomentarisala lošu vest rečima Après nous, le déluge. Ove godine se očekivala i Halejeva kometa, za koju se mislilo da je donela potop iz Postanja.
  • 10. 11. - Umro je marokanski kralj Abdallah, nasledio ga je sin Mohammed ben Abdallah (do 1790).
  • 25. 11. - Sedmogodišnji rat: Austrijske snage zauzimaju Breslau.
  • 30. 11. - Francuska flota od 15 brodova iz Tulona se zbog oluje mora skloniti u Kartahenu u Španiji, gde će biti blokirana od strane Britanaca i sprečena da napusti Mediteran i pomogne Louisbourgu sledeće godine.
  • 2. 12. - Umro episkop temišvarski Georgije Popović, naslediće ga Vićentije Jovanović Vidak (1759-74).
  • 6. 12. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Leuthena u kojoj Friedrich II nanosi težak poraz brojčano nadmoćnoj austrijskoj vojski i tjera je na povlačenje iz Šleske; ta se bitka često navodi kao najsvjetliji trenutak u vojnoj karijeri Friedricha II i vrhunac ratne vještine 18. vijeka.
  • 14. 12. - Bitka kod Hresilija: Solomon I, kralj Imeretija, u zapadnoj Gruziji, porazio je osmansku vojsku. Nakon dva stoleća vazalstva, Imereti se osamostaljuje od Osmanlija.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Karlobag je dobio statut.
  • Pošto je vojska opkolila moslavinske seljake, oni predaju svoje vođe i prihvataju novo feudalno uređenje.[10]
  • Neka pobuna graničara u Lici.
  • Pošto su dalmatinski Srbi tražili da im se episkop Simeon Končarević vrati sa Popine, mletačke vlasti ga optužuju da podbunjuje narod - odlazi u Rusiju s nekoliko kaluđera iz Krupe i tridesetak porodica (nakratko se vraća 1762).[11]
  • Crkve: Mali Lošinj (Porođenja Marijina), Šarengrad (Petra i Pavla), Orahovica (Našašća Sv. križa), Srpski Semarton (Vaznesenja Gospodnjeg), Negoslavci (Uspenja Presvete Bogorodice), Crkva brvnara u Javoranima.
  • Zagrebačko izdanje "Osmostrune kitare" (Cithara octochorda, ranije u Beču 1701. i 1723), zbirke crkvenih napjeva.
  • Iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene izdvojena provincija sv. Ivana Kapistrana, hrvatsko-ugarski krajevi.
Orfelinov "Pozdrav Mojseju Putniku"
  • Mojsije Putnik je bački episkop (do 1774).
  • Jovan Stefanov Balević: "Kratak i objektivan opis sadašnjeg stanja Crne Gore" (objavljeno tek 1884).[12]
  • Ćingovska Kina je zavladala Tuvom, tj regionom Tandi Urjanhaj.
  • ? Nam tiến, "napredovanje na jug": vijetnamski naseljenici stižu u deltu Mekonga, koja je ranije pripadala kmerskoj državi.
  • John Baskerville je otisnuo Vergilija na pergament papiru - glatkoća omogućuje veću oštrinu.
  • Vincenzo Riccati: Opusculorum ad res physicas et mathematicas pertinentium, prvi tom; uvodi hiperbolične funkcije.
  • Ivan Šuvalov osniva Akademiju tri najplemenitije umetnosti, Imperijalna akademija umetnosti 1764-1918, dobija svoju zgradu 1789.
  • Marokanski sultan obnavlja Kazablanku, stradalu u potrestu 1755.
  • 1756-57 - Mehmed Bušatlija je zavladao u Skadru - Porta će ga priznati za pašu, Bušatlije vladaju Skadrom do 1831.
  • Robert Wood: The ruins of Balbec, otherwise Heliopolis in Coelosyria. Opis Baalbeka, uz opis Palmire iz 1753, ima uticaja na neoklasičnu arhitekturu.
  • Mistik Emanuel Swedenborg tvrdi da se Sudnji dan dogodio ove godine, u Svetu duhova, o čemu će pisati dogodine u "Nebeskoj doktrini".
  • Braća Cinzano su otvorili radnju u Torinu, prave crveni vermut.
  • U Sankt Peterburgu izgrađen Voroncovski dvorac, po Rastrellijevom projektu.
  • Engleska je dobila prvi moderan kanal, Sankey blizu Liverpoola.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1757.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Istorija s. n. IV-1, 507
  2. ↑ Istorija s. n. IV-1, 450
  3. ↑ Istorija s. n. IV-1, 248
  4. ↑ Historija n. J. II, 1260
  5. ↑ Istorija s. n. IV-1, 445
  6. ↑ Istorija s. n. IV-1, 286
  7. ↑ Historija n. J. II, 1267
  8. ↑ Istorija s. n. IV-1, 249
  9. ↑ Historija n. J. II, 1329
  10. ↑ Historija n. J. II, 1068
  11. ↑ Istorija s. n. IV-2, 52
  12. ↑ Jovan Stefanov Balevic: Kratak istorijsko-geografski opis Crne Gore. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)