Prijeđi na sadržaj

1524.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1524.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek
Decenija: 1490-e  1500-e  1510-e  – 1520-e –  1530-e  1540-e  1550-e
Godine: 1521 1522 1523 – 1524 – 1525 1526 1527
1524.. po kalendarima
Gregorijanski 1524.. (MDXXIV)
Ab urbe condita 2277.
Islamski 930–931.
Iranski 902–903.
Hebrejski 5284–5285.
Bizantski 7032–7033.
Koptski 1240–1241.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1579–1580.
• Shaka Samvat 1446–1447.
• Kali Yuga 4625–4626.
Kineski
• Kontinualno 4160–4161.
• 60 godina Yang Drvo Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11524.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1524 (MDXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji

[uredi | uredi kod]
Januar/Siječanj
  • početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
  • 19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
  • 20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
Februar/Veljača
  • 5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
  • 18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice[1].
Mart/Ožujak
  • ca. 1. 3. - Giovanni da Verrazzano, Firentinac u francuskoj službi, pristao uz Rt Straha (Cape Fear) na obali severne Amerike, koju istražuje sledećih meseci.
  • mart - Pedro de Alvarado sa indijanskim saveznicima srušio državu naroda Quiché u Gvatemali.
April/Travanj
  • ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
  • 17. 4. - Verrazzano video ostrvo Manhattan.
  • travanj - Kralj Ludvig II nije sazvao sabor o Jurjevu, što izaziva nezadovoljstvo ugarskog plemstva.
  • travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik)[2].
  • 30. 4. - Talijanski ratovi: Bitka kod Sesije, španska pobeda nad Francuzima u Italiji.
Maj/Svibanj
  • 6. 5. - Novi ostrogonski nadbiskup je László Szalkay, egerski biskup i kraljev vrhovni kancelar[3].
  • 17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana[2].
  • 23. 5. - Novi safavidski šah Persije je maloletni Tahmasp I (do 1576).
Jun/Lipanj
Jul/Srpanj
Avgust/Kolovoz
  • kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
  • avgust-septembar - Habsburška vojska na čelu sa odmetnutim Šarlom Burbonom opsedala Marsej.
Septembar/Rujan
  • 8. 9. - Ugarski sabor; kralj ranije ozlojedio niže plemstvo povratkom Stjepana Báthoryja za palatina;
  • 13. 9. - Nakon što su Pizzaro, Almagro i Luque sklopili dogovor za osvajanje Carstva Inka, Pizzaro pokreće prvu ekspediciju koja se neuspešno završila.
  • rujan-listopad - Turci osvojili Oršovu i Peth(?), Severin se ubrzo predao - u Ugarskoj uzajamne optužbe oko odgovornosti između nižeg plemstva i dvorske stranke, zaključci sabora nisu potvrđeni.
  • jesen - Novi turski upadi u Hrvatsku.
Oktobar/Listopad
  • oktobar - Francuski kralj François I ulazi u Italiju i opseda Paviju.
  • 22. 10. - Nikola Zrinski sklopio u Beču ugovor sa nadvojvodom Ferdinandom kojim mu ustupa na dvije godine gradove Novi i Dobra Njiva na Uni[4].
Decembar/Prosinac
  • 8. 12. - Osnovan grad Granada u Nikaragvi, koji se smatra najstarijim registrovanim španskim gradom u kontinentalnim Amerikama.
  • prosinac, druga polovica - Kardinal Lorenzo Campeggi stigao u Ugarsku, pokušava ispraviti stvari na dvoru[5].

Tokom/tijekom godine

[uredi | uredi kod]
  • U Hondurasu poražen i ubijen Cristóbal de Olid koji se pobunio protiv Cortésa.
  • Parmigianinov Autoportret u konveksnom ogledalu.
  • Cosmographicus liber Petra Apijana.
  • Bernardin Frankopan napustio razrušeni Modruš i preselio u dograđeni Ogulin[6].
  • Turci obnovili utvrđenje Fetislam kod Kladova.
  • Zabeležen pećki mitropolit Marko.
  • Toma Niger imenovan trogirskim biskupom.
  • Osnovan Novodevički manastir u Moskvi.
  • Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”[7].
  • Berberi izbacili Špance iz Ifnija.
  • 1524-25 - Aleixo Garcia istražuje dan. Paragvaj, dolazi do periferije Carstva Inka.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Marko Marulić
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1524.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ V. Klaić, str. 326
  2. 1 2 V. Klaić, str. 328
  3. ↑ V. Klaić, str. 306
  4. ↑ V. Klaić, str. 331
  5. ↑ V. Klaić, str. 308
  6. ↑ V. Klaić, str. 330
  7. ↑ Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina, Historiski pregled, rastko.rs