Prijeđi na sadržaj

1244.

Izvor: Wikipedija

< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1210-e | 1220-e | 1230-e | 1240-e | 1250-e | 1260-e | 1270-e | >
<< | < | 1240. | 1241. | 1242. | 1243. | 1244.. | 1245. | 1246. | 1247. | 1248. | > | >>

1244.. po kalendarima
Gregorijanski 1244.. (MCCXLIV)
Ab urbe condita 1997.
Islamski 641–642.
Iranski 622–623.
Hebrejski 5004–5005.
Bizantski 6752–6753.
Koptski 960–961.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1299–1300.
• Shaka Samvat 1166–1167.
• Kali Yuga 4345–4346.
Kineski
• Kontinualno 3880–3881.
• 60 godina Yang Drvo Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11244.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1244 (MCCXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 1. 3. - Gruffudd ap Llywelyn ab Iorwerth, brat kralja Gwynedda Dafydda, poginuo je u pokušaju bekstva iz londonskog Towera (njegova četvorica sinova će vladati u Velsu). Dafydd će nakon ovoga sklopiti savez sa velškim kneževima i napadati engleske posede u Velsu.
Montségur, sa zamkom iz 17. st.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • proljeće-ljeto? - Obnovljen sukob između Splita i Trogira. Split je pod pritiskom trogirskih saveznika Šubića, Nelipića (Nelipac I je prvi spomenuti član obitelji), županâ Danila, Kristofora i Krajnika, pa bira za kneza bosanskog bana Mateja Ninoslava.
    • Splićani i vojska bosanskog bana će pustošiti okolinu Trogira.[1]
    • Uz Split su i drugi protivnici kralja Bele: humski knez Andrija, Poljičani sa Kačićima, župani Brativoj i Vukša...[1]
    • Kralj šalje na Split hrvatskog hercega i bana Dionizija a sam će ići na Bosnu.[1]
  • 7. 6. - Gvelfi i Gibelini: papa Inocent IV bježi iz Rima - u srpnju stiže u rodnu Đenovu, u listopadu bježi u Francusku.
  • 15. 6. - Kralj Bela je u taboru u Glažu, na međi Usore; hercegu i banu Dioniziju daje povelju kojom mu daje Vrbovec, Hrast i Cerovo brdo u Križevačkoj županiji.[2]
  • jun - Hvarezmijci, ostaci vojske horezmijskog vladara Dželaledina Mingburnua, i kurdske Kajmarije, saveznici egipatskog ajubidskog sultana As-Salih Ayyuba, upadaju u križarsku Palestinu, nakon što su napadali Damask.
  • jun? - Rekonkvista: kastiljski princ Alfonso je zauzeo Lorcu.
  • 29. 6. - Ugarski kralj Bela je sklopio mir sa Mletačkom Republikom, priznaje gubitak Zadra.[3]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 12. 7. - Bitka u splitskom predgrađu, zapaljen je i grad, Splićani navečer šalju poslanike za mir.[1]
  • 15. 7. - Hvarezmijci zauzimaju Jeruzalem nakon kratke opsade, opustošena je Armenska četvrt i ostatak grada i protjerani Židovi.
  • 19. 7. - Mir sa Splitom: mora priseći na vjernost kralju, selo Ostrog i otok sv. Stjepana pripadaju Trogiru.[4]
  • 20. 7. - Nakon vojnog pohoda u Bosnu, do grada Glaškog[5] (Glaža) sklopljen je mirovni ugovor ugarskog kralja i bosanskog bana Mateja Ninoslava.[6]
  • 14. 8. - Ugovorom iz Newcastlea sprečen sukob engleske i škotske vojske i rešen granični spor; dogovoreno je venčanje engleske princeze za škotskog princa.
Jerusalimska citadela, Davidova kula (obnovljeni u mamelućkim i osmanskim vremenima)
  • 23. 8. - Hvarezmijci su zauzeli i jeruzalemsku Davidovu kulu - nekoliko tisuća kršćana je pušteno, ali je zatim masakrirano. Križari definitivno gube Jeruzalem.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 17 - 18. 10. - Bitka kod Forbije, tj. Hirbije kod Gaze: Egipatska ajubidska vojska, pojačana Hvarezmijcima, potukla je razne križare i njihove saveznike, Ajubide iz Homsa, Damaska i Keraka. Križarska moć je slomljena (Sedmi križarski rat će krenuti 1248. na Egipat, ali bez uspjeha).

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Prvi spomen:
    • zamak Klenovnik
    • Lobor (possessio Lobur) u Zagorju (kralj ga daruje varaždinskom županu Mihovilu)
    • Ozalj, slobodni kraljevski grad.
  • Pavlini su osnovali prvi samostan u Hrvatskoj, u Dubici na desnoj obali Une, traje do 1465.[9]
  • Rostislav Mihajlovič, zet kralja Bele IV, vratio se u Ugarsku iz Haliča/Galicije;[10] on je zauzeo Premišl uz pomoć ugarske vojske, ali proterao ga je Danilo Romanovič.
  • Nikejski car Jovan Vatac (52) oženio se Konstanzom von Staufen (14), kćerkom svetog rimskog cara Fridriha, koja dobija ime Ana. Dolazi do skandala jer je Jovan ušao u odnose sa Aninom guvernantom, markizom della Fricca.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1244.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 4 Klaić, 235
  2. 1 2 Klaić, 236
  3. ↑ Klaić, 234
  4. ↑ Klaić, 235-36
  5. ↑ Srpske međusobice. rastko.rs
  6. ↑ Ban Matej Ninoslav (1232 – 1249) – Bošnjanin koji je svim silama branio samostalnost Bosne Arhivirano 2025-05-26 na Wayback Machine-u. bosnae.info 13 Augusta, 2016
  7. ↑ Dobrošin - USKOPLJE Arhivirano 2026-09-29 na Wayback Machine-u. uskoplje.weebly.com
  8. ↑ Župa Lepenica, jedna od temeljnih župa srednjovjekovne Bosne. artinfo.ba 05 travanj 2021
  9. ↑ Pavlinski samostan Dubica[mrtav link]. arhinet.arhiv.hr
  10. ↑ Klaić, 237
Literatura