1203.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1170-e |
1180-e |
1190-e |
1200-e
| 1210-e
| 1220-e
| 1230-e
| >
<< |
< |
1199. |
1200. |
1201. |
1202. |
1203..
| 1204.
| 1205.
| 1206.
| 1207.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1203.. (MCCIII) |
| Ab urbe condita | 1956. |
| Islamski | 599–600. |
| Iranski | 581–582. |
| Hebrejski | 4963–4964. |
| Bizantski | 6711–6712. |
| Koptski | 919–920. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1258–1259. |
| • Shaka Samvat | 1125–1126. |
| • Kali Yuga | 4304–4305. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3839–3840. |
| • 60 godina | Yin Voda Svinja (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11203. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1203 (MCCIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).
- 2. 1. - Rjurik Rostislavič je sa kumanskim saveznicima poharao Kijev, Roman Mstislavič Veliki uzvraća sledeće zime.
- januar - Četvrti križarski rat: križari zimuju u Zadru (osvojenom prošlog novembra); ušli su u dogovor sa Aleksijem Angelom da će pomoći njegovom ocu Isaku II da povrati vizantijski presto, za šta su dobili velika obećanja.
- početkom godine - Bitka na Peščari Halahaldžid: Togrulovi Kereiti su porazili svog donedavnog vazala Temudžina (budućeg Džingis-kana).
- februar - Papa je povukao ekskomunikaciju protiv nemlečanskih učesnika križarskog pohoda.
- 13. 3. - Guridska Monarhija: umro je zapadni suvladar Ghiyath al-Din Muhammad, njegov mlađi brat Muhammad Ghori sada preuzima oba dela države.
- mart - Papa je dao nalog kaločkom nadbiskupu da ode u Vukanovu Srbiju i da vladara i episkope razreši obaveze pokoravanja carigradskom patrijarhu i učvrsti ih u katoličkoj veri[1] (neostvareno).
- 7. 4. (Uskrš. ponedeljak) - Krstaši kreću iz Zadra, Mlečani su srušili zidove. Deo velikaša, Simon de Montfort i dr. napuštaju vojsku i odlaze ugarskom kralju. Usputne stanice su Drač, Krf.[2] Neki krstaši nisu išli na Carigrad, već su nastavili prema Akri u Svetoj zemlji.
- 8. 4. - Bilinopoljski sabor: bosanski ban Kulin i poglavari Bosanske crkve daju izjavu da se odriču hereze. Kulin i verski prvaci zatim idu u Ugarsku da ponove zakletvu pred kraljem Emerikom i tamošnjim biskupima.[3]
- proleće - Anglo-francuski rat: Philippe II od Francuske napada Normandiju, koja pripada Johnu od Engleske. Do kraja 1204. osvaja veći deo Normandije i Akvitanije. U ovo vreme je nestao Johnov zarobljenik, mladi Arthur I, vojvoda Bretanje.
- 15. 5. - Dužd Dandolo tek sada kreće iz Zadra, nakon što je srušio gradske bedeme, iako mu je papa to zabranio. Rasejani Zadrani se bave gusarenjem, naročito Mlečana; duždev sin Rajnerije Dandolo podiže tvrđicu na otoku Malconseju (?); splitski nadbiskup Bernhard je po nalogu kralja Emerika preuzeo srebro od templara iz Vrane i unajmio Napuljce za pomoć Zadranima.[4]
- 23. 6. - Krstaši pred Carigradom. Iskrcavaju se kod Halkedona, zauzimaju Hrisopolis, na azijskoj strani.
- polovinom godine - Baldžunski zavet: Temudžin i njegovi najbliži saradnici se zaklinju na međusobnu vernost, učešće u teškoćama i slavi. Ovog leta okuplja snage za sukob sa Kereitima.
- jul - Nakon što su križari zauzeli Kulu Galatu i uklonili lanac, ovladali su Zlatnim rogom, tako da 11. jula započinju opsadu.
- 17. 7. - Napad krstaša i Mlečana na carigradske zidove, zadržali su ih Varjazi; Mlečani su se povukli iza vatre koja je sagorela 180 ha grada. Nakon još jednog napada sutradan, Aleksije III Angel beži iz grada u Trakiju.
- 19. 7. - Isak II Angel je pušten iz zatvora i proglašen za cara, mada je slep.
- leto - Dok ugarski kralj Emerik ratuje sa češkim kraljem (ili pobunjenim bratom?), bugarski car Kalojan, sa odredima Kumana, upada u sporne oblasti sa Ugarskom (Sirmij, Beograd, Braničevo), takođe i pustoši Vukanovu Srbiju - Kumani su odveli mnoge Vukanove podanike, Kalojan je poseo Niš sa oblašću.[5] S druge strane, Kalojan obaveštava papu da su Ugari zauzeli pet bugaskih okruga/episkopija.
- 1. 8. - Na insistiranje krstaša, sin Isaka II, Aleksije IV postaje suvladar i pravi vladar.
- Pokušava naći novac koji je obećao krstašima, konfiskacijom crkvenog blaga i imovine protivnika i pohodom u Trakiju na strica Aleksija. U Carigradu raste neprijateljstvo prema Latinima i krstašima, već ovog meseca ima sukoba, veliki požar uništava deo grada.
- 24. 8. - Otakar I je krunisan za prvog kralja Češke od strane papinog legata; pošto ga je nemački vladar Filip Švapski priznao za kralja 1198, ove godine je to učinio i Filipov rival Otto, kojeg podržava papa.
- 2. 9. - Japan Kamakura perioda, Hiki incident: Hōjō Tokimasa ubija Hiki Yoshikazua (oni su ujak odn. tast šoguna Minamoto no Yoriiea) i uništava klan Hiki. Drugi Tokimasin sestrić, Minamoto no Sanetomo (11) postaje šogun (do 1219), ali Tokimasa ima pravu vlast kao prvi shikken, regent šoguna (do 1205). Klan Hōjō daje šikene do 1333.
- oktobar - Kralj Emerik je kod Varaždina zarobio pobunjenog brata, hercega Andriju.
- jesen - Papa savetuje bugarskog vladara da sklopi mir sa Vukanom, kako neka od zemalja ne bi pretrpela nenadoknadive štete - posle ratnih pustošenja je nastupila glad.[5]
- krajem godine - Temudžin je porazio Kereite na reci Herlen, Togrul je poginuo. U naredne tri godine ujedinjuje mongolsku stepu, titulu Džingis-kan (Čingiz-han) će dobiti 1206.
- decembar? - Rulje u Carigradu ubijaju krstaše i strance. Aleksije IV odbija dalja davanja.
- 6. 12. - Pošto je pokušao deblokirati Chateau Gaillard na istoku Normandije, John od Engleske napušta tu zemlju i odlazi u Englesku.
- 1203/04 - Zadransko-napuljsko brodovlje pobjeđuje Mlečane, ubija posadu u tvrđici na Malconseju i razara je; Zadrani se vraćaju u grad i počinju ga utvrđivati (ali ubrzo dogovaraju predaju).[6]
- Prvi put se spominje Višnjan, kao posjed porečkog biskupa.
- Međimurje se spominje u povelji kralja Emerika.
- Domald je knez u Zadru 1203-04.
- Kninska katedrala: počinje izgradnja nove crkve na Kapitulu, po nalogu kninskog kaptolskog prepozita Dobroslava, na mjestu prethodnog benediktinskog samostana (posvećena 1270-72).
- 1202/03 - Alain de Lille, teolog i pjesnik (* ca. 1128)
- 13. 3. - Ghiyath al-Din Muhammad, suvladar Guridskog carstva (* 1140)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
Wikiostava sadrži medije na temu: 1203..