Prijeđi na sadržaj

1203.

Izvor: Wikipedija

< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1170-e | 1180-e | 1190-e | 1200-e | 1210-e | 1220-e | 1230-e | >
<< | < | 1199. | 1200. | 1201. | 1202. | 1203.. | 1204. | 1205. | 1206. | 1207. | > | >>

1203.. po kalendarima
Gregorijanski 1203.. (MCCIII)
Ab urbe condita 1956.
Islamski 599–600.
Iranski 581–582.
Hebrejski 4963–4964.
Bizantski 6711–6712.
Koptski 919–920.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1258–1259.
• Shaka Samvat 1125–1126.
• Kali Yuga 4304–4305.
Kineski
• Kontinualno 3839–3840.
• 60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11203.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1203 (MCCIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 2. 1. - Rjurik Rostislavič je sa kumanskim saveznicima poharao Kijev, Roman Mstislavič Veliki uzvraća sledeće zime.
  • januar - Četvrti križarski rat: križari zimuju u Zadru (osvojenom prošlog novembra); ušli su u dogovor sa Aleksijem Angelom da će pomoći njegovom ocu Isaku II da povrati vizantijski presto, za šta su dobili velika obećanja.
  • početkom godine - Bitka na Peščari Halahaldžid: Togrulovi Kereiti su porazili svog donedavnog vazala Temudžina (budućeg Džingis-kana).
  • februar - Papa je povukao ekskomunikaciju protiv nemlečanskih učesnika križarskog pohoda.
  • 13. 3. - Guridska Monarhija: umro je zapadni suvladar Ghiyath al-Din Muhammad, njegov mlađi brat Muhammad Ghori sada preuzima oba dela države.
  • mart - Papa je dao nalog kaločkom nadbiskupu da ode u Vukanovu Srbiju i da vladara i episkope razreši obaveze pokoravanja carigradskom patrijarhu i učvrsti ih u katoličkoj veri[1] (neostvareno).

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 7. 4. (Uskrš. ponedeljak) - Krstaši kreću iz Zadra, Mlečani su srušili zidove. Deo velikaša, Simon de Montfort i dr. napuštaju vojsku i odlaze ugarskom kralju. Usputne stanice su Drač, Krf.[2] Neki krstaši nisu išli na Carigrad, već su nastavili prema Akri u Svetoj zemlji.
  • 8. 4. - Bilinopoljski sabor: bosanski ban Kulin i poglavari Bosanske crkve daju izjavu da se odriču hereze. Kulin i verski prvaci zatim idu u Ugarsku da ponove zakletvu pred kraljem Emerikom i tamošnjim biskupima.[3]
  • proleće - Anglo-francuski rat: Philippe II od Francuske napada Normandiju, koja pripada Johnu od Engleske. Do kraja 1204. osvaja veći deo Normandije i Akvitanije. U ovo vreme je nestao Johnov zarobljenik, mladi Arthur I, vojvoda Bretanje.
  • 15. 5. - Dužd Dandolo tek sada kreće iz Zadra, nakon što je srušio gradske bedeme, iako mu je papa to zabranio. Rasejani Zadrani se bave gusarenjem, naročito Mlečana; duždev sin Rajnerije Dandolo podiže tvrđicu na otoku Malconseju (?); splitski nadbiskup Bernhard je po nalogu kralja Emerika preuzeo srebro od templara iz Vrane i unajmio Napuljce za pomoć Zadranima.[4]
  • 23. 6. - Krstaši pred Carigradom. Iskrcavaju se kod Halkedona, zauzimaju Hrisopolis, na azijskoj strani.
  • polovinom godine - Baldžunski zavet: Temudžin i njegovi najbliži saradnici se zaklinju na međusobnu vernost, učešće u teškoćama i slavi. Ovog leta okuplja snage za sukob sa Kereitima.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • jul - Nakon što su križari zauzeli Kulu Galatu i uklonili lanac, ovladali su Zlatnim rogom, tako da 11. jula započinju opsadu.
  • 17. 7. - Napad krstaša i Mlečana na carigradske zidove, zadržali su ih Varjazi; Mlečani su se povukli iza vatre koja je sagorela 180 ha grada. Nakon još jednog napada sutradan, Aleksije III Angel beži iz grada u Trakiju.
  • 19. 7. - Isak II Angel je pušten iz zatvora i proglašen za cara, mada je slep.
  • leto - Dok ugarski kralj Emerik ratuje sa češkim kraljem (ili pobunjenim bratom?), bugarski car Kalojan, sa odredima Kumana, upada u sporne oblasti sa Ugarskom (Sirmij, Beograd, Braničevo), takođe i pustoši Vukanovu Srbiju - Kumani su odveli mnoge Vukanove podanike, Kalojan je poseo Niš sa oblašću.[5] S druge strane, Kalojan obaveštava papu da su Ugari zauzeli pet bugaskih okruga/episkopija.
  • 1. 8. - Na insistiranje krstaša, sin Isaka II, Aleksije IV postaje suvladar i pravi vladar.
    • Pokušava naći novac koji je obećao krstašima, konfiskacijom crkvenog blaga i imovine protivnika i pohodom u Trakiju na strica Aleksija. U Carigradu raste neprijateljstvo prema Latinima i krstašima, već ovog meseca ima sukoba, veliki požar uništava deo grada.
  • 24. 8. - Otakar I je krunisan za prvog kralja Češke od strane papinog legata; pošto ga je nemački vladar Filip Švapski priznao za kralja 1198, ove godine je to učinio i Filipov rival Otto, kojeg podržava papa.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • oktobar - Kralj Emerik je kod Varaždina zarobio pobunjenog brata, hercega Andriju.
  • jesen - Papa savetuje bugarskog vladara da sklopi mir sa Vukanom, kako neka od zemalja ne bi pretrpela nenadoknadive štete - posle ratnih pustošenja je nastupila glad.[5]
  • krajem godine - Temudžin je porazio Kereite na reci Herlen, Togrul je poginuo. U naredne tri godine ujedinjuje mongolsku stepu, titulu Džingis-kan (Čingiz-han) će dobiti 1206.
  • decembar? - Rulje u Carigradu ubijaju krstaše i strance. Aleksije IV odbija dalja davanja.
  • 6. 12. - Pošto je pokušao deblokirati Chateau Gaillard na istoku Normandije, John od Engleske napušta tu zemlju i odlazi u Englesku.
  • 1203/04 - Zadransko-napuljsko brodovlje pobjeđuje Mlečane, ubija posadu u tvrđici na Malconseju i razara je; Zadrani se vraćaju u grad i počinju ga utvrđivati (ali ubrzo dogovaraju predaju).[6]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Prvi put se spominje Višnjan, kao posjed porečkog biskupa.
  • Međimurje se spominje u povelji kralja Emerika.
  • Domald je knez u Zadru 1203-04.
  • Kninska katedrala: počinje izgradnja nove crkve na Kapitulu, po nalogu kninskog kaptolskog prepozita Dobroslava, na mjestu prethodnog benediktinskog samostana (posvećena 1270-72).

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1203.
  • 1202/03 - Alain de Lille, teolog i pjesnik (* ca. 1128)
  • 13. 3. - Ghiyath al-Din Muhammad, suvladar Guridskog carstva (* 1140)

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Istorija s. n. I, 269
  2. ↑ DEPARTURE OF THE CRUSADERS FOR CORFU - ARRIVAL OF THE YOUNG ALEXIUS - CAPTURE OF DURAS. historion.net
  3. ↑ Klaić, 188
  4. ↑ Klaić, 190-1
  5. 1 2 Istorija s. n. I, 270
  6. ↑ Klaić, 191
Literatura