Zbornik Hrvati i Srbi u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu: interkulturni aspekti ‘prosvijecene... more Zbornik Hrvati i Srbi u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu: interkulturni aspekti ‘prosvijecene’ modernizacije sadržava autorske clanke koji su nastali na temelju pojedinacnih priopcenja i rasprave na istoimenom kolokviju. Iako su od održavanja skupa protekle skoro tri godine te iako je vecina clanaka napisana prije dvije godine, sadržaj ovog zbornika je istraživacki aktualan pa i provokativan u intelektualnom i kulturnom smislu. Njime je markiran dio puta koji bi trebalo prijeci prije dolaska na zajednicki dogovoreni cilj skupine zagrebackih i beogradskih povjesnicara razlicitih specijalnosti, a to je Leksikon hrvatskog i srpskog prosvjetiteljstva. U pozivnom pismu koje su u proljece 2011. godine potpisali (tada) doc. dr. sc. Zrinka Blaževic, prof. dr. sc. Nikola Samardžic i urednik ovog izdanja pored ostalog je stajalo: «Polazeci od uvjerenja da hrvatsko-srpske interferencije treba istraživati u sirem regionalnom okviru i dugoj povijesnoj perspektivi, ovaj bilateralni program nastoji propitati drustvene, politicke, ekonomske i kulturne promjene izazvane procesom “prosvijecene modernizacije” u okviru Habsburske Monarhije tijekom 18. stoljeca. Pritom je naglasak na interkulturnim, komparativnim i translacijskim aspektima toga procesa. Unutar istog obzorja zamisljeni su priprema i objavljivanje Leksikona hrvatskog i srpskog prosvjetiteljstva sa ciljem da se na tragu intelektualnohistorijske tradicije njemacke Begriffsgeschichte pruži pregled temeljnih koncepata drustvenog, politickog, ekonomskog i kulturnog jezika «prosvijecene modernizacije» u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu s težistem na hrvatskoj i srpskoj bastini.»
... Iako se suzila mogućnost izbora potencijalnih napadača, odgovor je i dalje nejasan i svodi se... more ... Iako se suzila mogućnost izbora potencijalnih napadača, odgovor je i dalje nejasan i svodi se na nagađanja. ... to prvenstvo Naljekovićevim građanskim komedijama u stihu, za razliku od Drićevih proznih komada koje Naljeković ne bi pisao u stihu da su Drićeve prozne ...
Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana ... more Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana Galeba (1957–1958). Vrijednosni/kriticki iskazi o idejnom sloju romana. Odnos rane kritike i onodobnog ideoloskog diskurza vlasti. 2) Kljucne tocke u procesu akademske književnopovijesne kanonizacije Desnicina romana od 1960-ih do danas (G. Peles, V. Pavletic, K. Nemec, C. Milanja, V. Biti). (Ne)uravnoteženost formalnih i idejno-tematskih naglasaka u književnopovijesnim i teorijskim analizama. Važnost predodžbi o povijesnom vremenu nastanka romana u idejnoj interpretaciji Proljeca. 3) Pokusaj interpretacije romana iz vizure teme ovogodisnjih Desnicinih susreta. Suvremena (postsocijalisticka) kritika pojma ideoloskog jednoumlja u socijalizmu. Koncepti (motivi) subjekta, volje, žudnje, autoriteta, vlasti i politike u Desnicinu romanu. Postupci izgradnje i razgradnje samopripovjedaceva svjetonazora ; podatnost i otpor jednostranim poetoloskim i svjetonazorskim etiketama (modernizam, individualizam, elitizam itd.).
The paper deals with representation of space in Miroslav Krleža’s prose cycle Hrvatski bog Mars (... more The paper deals with representation of space in Miroslav Krleža’s prose cycle Hrvatski bog Mars (The Croatian God Mars), which thematises the life of Croatian soldiers (domobrani) during the First World War. Generated by various types of discourse – historical, mythological, ideological, religious, social and political – the space in Krleža’s prose cycle reveals multilayered and multiple demarcations which imply basic opposition Austrian Empire (centre) vs. Croatian space (periphery). Constituting itself as a hegemonic and colonising space of the Other, the imperial centre is the bearer of exclusively negative value connotations. On the other hand, the Croatian space of identity, determined by different temporal rhythms (historic, mythological/cyclic, utopian) in the axiological sense indicates ambivalent meanings. Connected to this, the construct of space distances itself from the traditional, cliched literary interpretations which imply oppositional evaluation of centre and periphery. Accordingly, the space in Krleža’s short story collection is determined by the historical events, i.e. political and military roles of the Habsburgs in World War One, the contemporary conditions in Croatian society, but also reveals the authors anti-war attitude. Implying the deconstruction of Austrian imperial, but also Croatian national myths, the construct of space in Hrvatski bog Mars bears imprints of Krleža’s communist inclination and revolutionary Leninist ideas as well as of the vision of the Pan-Slavic community.
Narodna umjetnost: Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, Dec 30, 2019
This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in C... more This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga [The Flower of Conversation of Illyrian or Croatian people and language] (1747) by Filip Grabovac. Using the imagological analytical apparatus, the phenomenon of constituting confessional (Catholic) identity and (dominant Eastern Orthodox) alterity is discussed. The analysis focuses on textual construction or representation of confessional identities, or alterities, wherein numerous value-charged expressions are present. Given the importance of the sociohistorical context in imagological research, the paper takes into account not only the history of literature, but also the history of culture. In addition to imagological treatment, Grabovac's text is also examined within the framework of cultural memory; discursive strategies of remembrance which maintain the constructed identity are analysed, firm reference points of memory and symbolic figures to which memory adheres are identified.
U radu se analizira pojam prosvjetiteljstva u najistaknutijim historiografskim sintezama hrvatske... more U radu se analizira pojam prosvjetiteljstva u najistaknutijim historiografskim sintezama hrvatske književnosti (Vodnik 1913, Ježic 1944, Matic 1945, Kombol 1945, Georgijevic 1969, Bogisic 1974, Franges 1987, Novak 1999, Jelcic 2004, Sicel 2004), i to s obzirom na njegov sadržaj i funkciju (prosvjeta, sekularizacija, svjetovna i religiozna tematika), odnos prema subordiniranim pojmovima (jozefinizam, racionalizam, iluminizam) i periodizacijskoj nomenklaturi iste razine, ali drugog povijesnog znacenja (barok, katolicka obnova, klasicizam, predromantizam). Analiza je upotpunjena i uvidima u druge važnije studije o hrvatskoj književnosti 18. stoljeca te kracim zakljucnim komparativnim digresijama o književnohistoriografskoj obradi srpske književnosti istog razdoblja.
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021
Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u če... more Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u čemu se prepoznaje njegovo prosvjetiteljsko djelovanje, ali ujedno i nastavljanje na dugu tradiciju djela katoličke obnove iz prethodnoga stoljeća.
Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavn... more Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavnom opisuje kao vjerskog pisca, koji se kritikom narodnog života i običaja u osamnaestostoljetnoj Slavoniji (u Jeci planine i u Aždaji sedmoglavoj) pridružuje prosvjetiteljskim nastojanjima, čiji je slavonski predvodnik tada bio Matija Antun Relković. Došenov prosvjetiteljski rad, na tragu prvog izdanja Relkovićeva Satira iliti divjeg čovika (1762.), ostaje međutim nedovoljno precizno pojašnjen. U radu sam stoga nastojala Došenova djela sagledati i s aspekta katoličke obnove kao procesa dugog trajanja, ali i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva, čije se naznake mogu uočiti u oba Došenova djela, što je ponajprije vidljivo u isticanju važnosti korisnog djelovanja koje pridonosi javnom dobru, tj. koristi općini. Te posljednje, katoličkoprosvjetiteljske elemente smatram vrlo važnima jer se upravo na temelju njih može nešto preciznije objasniti i definirati značenje Došenova prosvjetiteljsko...
This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in C... more This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga [The Flower of Conversation of Illyrian or Croatian people and language] (1747) by Filip Grabovac. Using the imagological analytical apparatus, the phenomenon of constituting confessional (Catholic) identity and (dominant Eastern Orthodox) alterity is discussed. The analysis focuses on textual construction or representation of confessional identities, or alterities, wherein numerous value-charged expressions are present. Given the importance of the sociohistorical context in imagological research, the paper takes into account not only the history of literature, but also the history of culture. In addition to imagological treatment, Grabovac’s text is also examined within the framework of cultural memory; discursive strategies of remembrance which maintain the constructed identity are analysed, firm reference points of memory and sym...
In an attempt of understanding the reasons which caused the »affair« regarding Držic’s Tirena, in... more In an attempt of understanding the reasons which caused the »affair« regarding Držic’s Tirena, in which he was accused of being a plagiarizer of Mavro Vetranovic, it is necessary to take into consideration not only the literary motifs and arguments for the accusation, but also those motives which come from wider social contexts. At the same time, it is important to »touch upon« the problem of both points of view and, according to them, try to answer the basic question in order to solve the afore mentioned »affair«. That question is – Who are Držic’s accusers? It is essential to mention Vetranovic’s poem Pjesanca Marinu Držicu u pomoc (The poem about helping Marin Držic) which is, as the testimony of Vetranovic’s defense of Držic, a peculiar historic literary document. Držic’s poetic epistle Svitlomu i vridnomu vlastelinu Sabu Nikolinovu (To the illustrious squire Sab Nikolinov) is in the same way important; the author addresses the squire in order to ask for help, witnessing at the ...
Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana ... more Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana Galeba (1957–1958). Vrijednosni/kriticki iskazi o idejnom sloju romana. Odnos rane kritike i onodobnog ideoloskog diskurza vlasti. 2) Kljucne tocke u procesu akademske književnopovijesne kanonizacije Desnicina romana od 1960-ih do danas (G. Peles, V. Pavletic, K. Nemec, C. Milanja, V. Biti). (Ne)uravnoteženost formalnih i idejno-tematskih naglasaka u književnopovijesnim i teorijskim analizama. Važnost predodžbi o povijesnom vremenu nastanka romana u idejnoj interpretaciji Proljeca. 3) Pokusaj interpretacije romana iz vizure teme ovogodisnjih Desnicinih susreta. Suvremena (postsocijalisticka) kritika pojma ideoloskog jednoumlja u socijalizmu. Koncepti (motivi) subjekta, volje, žudnje, autoriteta, vlasti i politike u Desnicinu romanu. Postupci izgradnje i razgradnje samopripovjedaceva svjetonazora ; podatnost i otpor jednostranim poetoloskim i svjetonazorskim etiketama (modernizam, individ...
The Separated Orthodox ( rastanci ) in Juraj Mulih’s Zrcalo pravedno [Righteous Mirror] (1742) Zr... more The Separated Orthodox ( rastanci ) in Juraj Mulih’s Zrcalo pravedno [Righteous Mirror] (1742) Zrcalo pravedno (Zagreb, 1742) is a small catechism dealing with a controversial issue in which the Jesuit Juraj Mulih focused on the Orthodox Slavs (mainly Orthodox Grenzers who were predominantly Serbs) who arrived in the Habsburg Monarchy after the Great Migration (1690), led by Patriarch Arsenius III. Crnojevic. Mulih calls the Monarchy’s Orthodox rastanci ( the Separated ) but does not attach any negative attributes to the term. Therefore, it is closer to more neutral terms like grckog zakona ljudi ( people of Greek law ) or simply hriscani ( Christians ), which Mulih used already in the title of Zrcalo . However, as early as in the first doctrine, in which he writes about the Great Schism, Mulih uses the pejorative term schismatic Vlachs when talking about Orthodox believers. Despite occasional harsh criticism, Mulih was predominantly friendly towards the newly arrived Orthodox Chri...
Antun Kanižlić u svojoj teološkoj i crkvenohistorijskoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osij... more Antun Kanižlić u svojoj teološkoj i crkvenohistorijskoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780) glavnim krivcima za crkveni raskol proglašava pravoslavne Grke koji su vrlo negativno aksiološki atribuirani (odmetnici, novi Grci focijanci i sl.) Takve negativne vrijednosne atribute autor pripisuje ponajviše carigradskome patrijarhu Fociju, prema Kanižliću, glavnome krivcu za crkveni raskol. Upravo je Fociju Kanižlić u ovome djelu posvetio izrazito sarkastičnu nadgrobnicu na koju će u ovome radu biti usmjerena posebna analitička pozornost jer se radi o paradigmatskome primjeru gomilanja aksioloških atribucija (lukava zmijurina, nakaza i sl). Imagološkom analitičkom metodom, na temelju Kanižlićevog teksta, nastoji se posebno obraditi fenomen konstituiranja konfesionalnih identiteta kao i problem konfesionalne drugosti.
Zbornik Hrvati i Srbi u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu: interkulturni aspekti ‘prosvijecene... more Zbornik Hrvati i Srbi u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu: interkulturni aspekti ‘prosvijecene’ modernizacije sadržava autorske clanke koji su nastali na temelju pojedinacnih priopcenja i rasprave na istoimenom kolokviju. Iako su od održavanja skupa protekle skoro tri godine te iako je vecina clanaka napisana prije dvije godine, sadržaj ovog zbornika je istraživacki aktualan pa i provokativan u intelektualnom i kulturnom smislu. Njime je markiran dio puta koji bi trebalo prijeci prije dolaska na zajednicki dogovoreni cilj skupine zagrebackih i beogradskih povjesnicara razlicitih specijalnosti, a to je Leksikon hrvatskog i srpskog prosvjetiteljstva. U pozivnom pismu koje su u proljece 2011. godine potpisali (tada) doc. dr. sc. Zrinka Blaževic, prof. dr. sc. Nikola Samardžic i urednik ovog izdanja pored ostalog je stajalo: «Polazeci od uvjerenja da hrvatsko-srpske interferencije treba istraživati u sirem regionalnom okviru i dugoj povijesnoj perspektivi, ovaj bilateralni program nastoji propitati drustvene, politicke, ekonomske i kulturne promjene izazvane procesom “prosvijecene modernizacije” u okviru Habsburske Monarhije tijekom 18. stoljeca. Pritom je naglasak na interkulturnim, komparativnim i translacijskim aspektima toga procesa. Unutar istog obzorja zamisljeni su priprema i objavljivanje Leksikona hrvatskog i srpskog prosvjetiteljstva sa ciljem da se na tragu intelektualnohistorijske tradicije njemacke Begriffsgeschichte pruži pregled temeljnih koncepata drustvenog, politickog, ekonomskog i kulturnog jezika «prosvijecene modernizacije» u Habsburskoj Monarhiji u 18. stoljecu s težistem na hrvatskoj i srpskoj bastini.»
... Iako se suzila mogućnost izbora potencijalnih napadača, odgovor je i dalje nejasan i svodi se... more ... Iako se suzila mogućnost izbora potencijalnih napadača, odgovor je i dalje nejasan i svodi se na nagađanja. ... to prvenstvo Naljekovićevim građanskim komedijama u stihu, za razliku od Drićevih proznih komada koje Naljeković ne bi pisao u stihu da su Drićeve prozne ...
Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana ... more Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana Galeba (1957–1958). Vrijednosni/kriticki iskazi o idejnom sloju romana. Odnos rane kritike i onodobnog ideoloskog diskurza vlasti. 2) Kljucne tocke u procesu akademske književnopovijesne kanonizacije Desnicina romana od 1960-ih do danas (G. Peles, V. Pavletic, K. Nemec, C. Milanja, V. Biti). (Ne)uravnoteženost formalnih i idejno-tematskih naglasaka u književnopovijesnim i teorijskim analizama. Važnost predodžbi o povijesnom vremenu nastanka romana u idejnoj interpretaciji Proljeca. 3) Pokusaj interpretacije romana iz vizure teme ovogodisnjih Desnicinih susreta. Suvremena (postsocijalisticka) kritika pojma ideoloskog jednoumlja u socijalizmu. Koncepti (motivi) subjekta, volje, žudnje, autoriteta, vlasti i politike u Desnicinu romanu. Postupci izgradnje i razgradnje samopripovjedaceva svjetonazora ; podatnost i otpor jednostranim poetoloskim i svjetonazorskim etiketama (modernizam, individualizam, elitizam itd.).
The paper deals with representation of space in Miroslav Krleža’s prose cycle Hrvatski bog Mars (... more The paper deals with representation of space in Miroslav Krleža’s prose cycle Hrvatski bog Mars (The Croatian God Mars), which thematises the life of Croatian soldiers (domobrani) during the First World War. Generated by various types of discourse – historical, mythological, ideological, religious, social and political – the space in Krleža’s prose cycle reveals multilayered and multiple demarcations which imply basic opposition Austrian Empire (centre) vs. Croatian space (periphery). Constituting itself as a hegemonic and colonising space of the Other, the imperial centre is the bearer of exclusively negative value connotations. On the other hand, the Croatian space of identity, determined by different temporal rhythms (historic, mythological/cyclic, utopian) in the axiological sense indicates ambivalent meanings. Connected to this, the construct of space distances itself from the traditional, cliched literary interpretations which imply oppositional evaluation of centre and periphery. Accordingly, the space in Krleža’s short story collection is determined by the historical events, i.e. political and military roles of the Habsburgs in World War One, the contemporary conditions in Croatian society, but also reveals the authors anti-war attitude. Implying the deconstruction of Austrian imperial, but also Croatian national myths, the construct of space in Hrvatski bog Mars bears imprints of Krleža’s communist inclination and revolutionary Leninist ideas as well as of the vision of the Pan-Slavic community.
Narodna umjetnost: Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, Dec 30, 2019
This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in C... more This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga [The Flower of Conversation of Illyrian or Croatian people and language] (1747) by Filip Grabovac. Using the imagological analytical apparatus, the phenomenon of constituting confessional (Catholic) identity and (dominant Eastern Orthodox) alterity is discussed. The analysis focuses on textual construction or representation of confessional identities, or alterities, wherein numerous value-charged expressions are present. Given the importance of the sociohistorical context in imagological research, the paper takes into account not only the history of literature, but also the history of culture. In addition to imagological treatment, Grabovac's text is also examined within the framework of cultural memory; discursive strategies of remembrance which maintain the constructed identity are analysed, firm reference points of memory and symbolic figures to which memory adheres are identified.
U radu se analizira pojam prosvjetiteljstva u najistaknutijim historiografskim sintezama hrvatske... more U radu se analizira pojam prosvjetiteljstva u najistaknutijim historiografskim sintezama hrvatske književnosti (Vodnik 1913, Ježic 1944, Matic 1945, Kombol 1945, Georgijevic 1969, Bogisic 1974, Franges 1987, Novak 1999, Jelcic 2004, Sicel 2004), i to s obzirom na njegov sadržaj i funkciju (prosvjeta, sekularizacija, svjetovna i religiozna tematika), odnos prema subordiniranim pojmovima (jozefinizam, racionalizam, iluminizam) i periodizacijskoj nomenklaturi iste razine, ali drugog povijesnog znacenja (barok, katolicka obnova, klasicizam, predromantizam). Analiza je upotpunjena i uvidima u druge važnije studije o hrvatskoj književnosti 18. stoljeca te kracim zakljucnim komparativnim digresijama o književnohistoriografskoj obradi srpske književnosti istog razdoblja.
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021
Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u če... more Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u čemu se prepoznaje njegovo prosvjetiteljsko djelovanje, ali ujedno i nastavljanje na dugu tradiciju djela katoličke obnove iz prethodnoga stoljeća.
Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavn... more Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavnom opisuje kao vjerskog pisca, koji se kritikom narodnog života i običaja u osamnaestostoljetnoj Slavoniji (u Jeci planine i u Aždaji sedmoglavoj) pridružuje prosvjetiteljskim nastojanjima, čiji je slavonski predvodnik tada bio Matija Antun Relković. Došenov prosvjetiteljski rad, na tragu prvog izdanja Relkovićeva Satira iliti divjeg čovika (1762.), ostaje međutim nedovoljno precizno pojašnjen. U radu sam stoga nastojala Došenova djela sagledati i s aspekta katoličke obnove kao procesa dugog trajanja, ali i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva, čije se naznake mogu uočiti u oba Došenova djela, što je ponajprije vidljivo u isticanju važnosti korisnog djelovanja koje pridonosi javnom dobru, tj. koristi općini. Te posljednje, katoličkoprosvjetiteljske elemente smatram vrlo važnima jer se upravo na temelju njih može nešto preciznije objasniti i definirati značenje Došenova prosvjetiteljsko...
This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in C... more This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga [The Flower of Conversation of Illyrian or Croatian people and language] (1747) by Filip Grabovac. Using the imagological analytical apparatus, the phenomenon of constituting confessional (Catholic) identity and (dominant Eastern Orthodox) alterity is discussed. The analysis focuses on textual construction or representation of confessional identities, or alterities, wherein numerous value-charged expressions are present. Given the importance of the sociohistorical context in imagological research, the paper takes into account not only the history of literature, but also the history of culture. In addition to imagological treatment, Grabovac’s text is also examined within the framework of cultural memory; discursive strategies of remembrance which maintain the constructed identity are analysed, firm reference points of memory and sym...
In an attempt of understanding the reasons which caused the »affair« regarding Držic’s Tirena, in... more In an attempt of understanding the reasons which caused the »affair« regarding Držic’s Tirena, in which he was accused of being a plagiarizer of Mavro Vetranovic, it is necessary to take into consideration not only the literary motifs and arguments for the accusation, but also those motives which come from wider social contexts. At the same time, it is important to »touch upon« the problem of both points of view and, according to them, try to answer the basic question in order to solve the afore mentioned »affair«. That question is – Who are Držic’s accusers? It is essential to mention Vetranovic’s poem Pjesanca Marinu Držicu u pomoc (The poem about helping Marin Držic) which is, as the testimony of Vetranovic’s defense of Držic, a peculiar historic literary document. Držic’s poetic epistle Svitlomu i vridnomu vlastelinu Sabu Nikolinovu (To the illustrious squire Sab Nikolinov) is in the same way important; the author addresses the squire in order to ask for help, witnessing at the ...
Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana ... more Istraživanje ce se usmjeriti na tri problemska sklopa: 1) Rana kriticka recepcija Proljeca Ivana Galeba (1957–1958). Vrijednosni/kriticki iskazi o idejnom sloju romana. Odnos rane kritike i onodobnog ideoloskog diskurza vlasti. 2) Kljucne tocke u procesu akademske književnopovijesne kanonizacije Desnicina romana od 1960-ih do danas (G. Peles, V. Pavletic, K. Nemec, C. Milanja, V. Biti). (Ne)uravnoteženost formalnih i idejno-tematskih naglasaka u književnopovijesnim i teorijskim analizama. Važnost predodžbi o povijesnom vremenu nastanka romana u idejnoj interpretaciji Proljeca. 3) Pokusaj interpretacije romana iz vizure teme ovogodisnjih Desnicinih susreta. Suvremena (postsocijalisticka) kritika pojma ideoloskog jednoumlja u socijalizmu. Koncepti (motivi) subjekta, volje, žudnje, autoriteta, vlasti i politike u Desnicinu romanu. Postupci izgradnje i razgradnje samopripovjedaceva svjetonazora ; podatnost i otpor jednostranim poetoloskim i svjetonazorskim etiketama (modernizam, individ...
The Separated Orthodox ( rastanci ) in Juraj Mulih’s Zrcalo pravedno [Righteous Mirror] (1742) Zr... more The Separated Orthodox ( rastanci ) in Juraj Mulih’s Zrcalo pravedno [Righteous Mirror] (1742) Zrcalo pravedno (Zagreb, 1742) is a small catechism dealing with a controversial issue in which the Jesuit Juraj Mulih focused on the Orthodox Slavs (mainly Orthodox Grenzers who were predominantly Serbs) who arrived in the Habsburg Monarchy after the Great Migration (1690), led by Patriarch Arsenius III. Crnojevic. Mulih calls the Monarchy’s Orthodox rastanci ( the Separated ) but does not attach any negative attributes to the term. Therefore, it is closer to more neutral terms like grckog zakona ljudi ( people of Greek law ) or simply hriscani ( Christians ), which Mulih used already in the title of Zrcalo . However, as early as in the first doctrine, in which he writes about the Great Schism, Mulih uses the pejorative term schismatic Vlachs when talking about Orthodox believers. Despite occasional harsh criticism, Mulih was predominantly friendly towards the newly arrived Orthodox Chri...
Antun Kanižlić u svojoj teološkoj i crkvenohistorijskoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osij... more Antun Kanižlić u svojoj teološkoj i crkvenohistorijskoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780) glavnim krivcima za crkveni raskol proglašava pravoslavne Grke koji su vrlo negativno aksiološki atribuirani (odmetnici, novi Grci focijanci i sl.) Takve negativne vrijednosne atribute autor pripisuje ponajviše carigradskome patrijarhu Fociju, prema Kanižliću, glavnome krivcu za crkveni raskol. Upravo je Fociju Kanižlić u ovome djelu posvetio izrazito sarkastičnu nadgrobnicu na koju će u ovome radu biti usmjerena posebna analitička pozornost jer se radi o paradigmatskome primjeru gomilanja aksioloških atribucija (lukava zmijurina, nakaza i sl). Imagološkom analitičkom metodom, na temelju Kanižlićevog teksta, nastoji se posebno obraditi fenomen konstituiranja konfesionalnih identiteta kao i problem konfesionalne drugosti.
Uploads
Papers by goranka šutalo