Papers by Zvjezdana Antos
Etnološka istraživanja, Dec 29, 2014
Cilj je rada sustavno istražiti i prikazati iskustva stručnjaka europskih muzeja i Etnografskog m... more Cilj je rada sustavno istražiti i prikazati iskustva stručnjaka europskih muzeja i Etnografskog muzeja u Zagrebu pri skupljanju sadašnjosti. Pri skupljanju predmeta iz suvremene svakodnevice muzeji moraju u svoju praksu uključiti i teorijske aspekte, ponajprije s područja urbane etnologije/antropologije i suvremene muzeologije, kojima će proširiti znanje o višestrukom značenju tih predmeta. Muzejske zbirke moraju se konstantno interpretirati i reinterpretirati kako bi se produbilo znanje o predmetima koje čuvaju.
sl.1. dr. sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica i voditeljica projekta muzejskog hackathona po... more sl.1. dr. sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica i voditeljica projekta muzejskog hackathona pod nazivom Hakiraj etno baštinu! koji se u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu, i u suradnji sa Zagrebačkim inovacijskim centrom i Tehničkim veleučilištem u Zagrebu, održavao od 1. do 2. prosinca 2018.
Na podruËju suvremene etnoloπke i muzejske prakse u posljednjih je nekoliko godina uoËena vrlo bo... more Na podruËju suvremene etnoloπke i muzejske prakse u posljednjih je nekoliko godina uoËena vrlo bogata produkcija etnoloπkih filmova snimljenih za potrebe pojedinih izloaebenih ili znanstvenoistraaeivaËkih projekata. Skup je bio organiziran kao forum na kojemu su struËnjaci, prije svega etnolozi i kulturni antropolozi, prikazali filmove, uz kratko predstavljanje metoda i naËina primjene toga medija u muzejima i drugim institucijama. Sudionici konferencije bili su kustosi, preteaeno iz etnografskih muzeja u Budimpeπti, BeËu, Parizu, Trentu, Göteborgu, Alexandropolisu, Ljubljani, Novoj Gorici, Celju, Pazinu i Zagrebu. S obzirom na to da je u podruËju naπega interesa bio i znanstveni film, filmove su na skupu prikazali etnolozi/kulturni antropolozi iz nekoliko znanstvenih institucija poput fakulteta, instituta ili akademija znanosti iz Leedsa, Udina, Nuoroa, Ljubljane, Prilepa, Skopja i Zagreba, koji se filmom koriste u nastavi ili za potrebe dokumentacije. Tijekom konferencije u dva je tematska bloka bilo predstavljeno dvadeset i pet filmova iz deset europskih zemalja ∑ iz Maarske, Austrije, Francuske, Italije, ©vedske, GrËke, Slovenije, Velike Britanije, Makedonije i Hrvatske, koji su snimljeni za razliËite potrebe, ali i s razliËitim pristupom i o kojima se vrlo aktivno raspravljalo nakon svake tematske cjeline. Saaeeci predstavljenih projekata objavljeni su na web stranici Etnografskog muzeja u Zagrebu. 1 Jedan od vaaenih zakljuËaka konferencije bili su dogovori o moguÊnostima suradnje na zajedniËkom projektu u buduÊnosti. Prvi rezultati naπih zakljuËaka vrlo su brzo uslijedili, tako da je prijavljen projekt Kultura EU (2007.-2009.) pod nazivom Karneval ∑ kralj Europe, u kojemu sudjeluju Etnografski muzeji iz Trenta, Pariza, Zagreba, Skopja i Bukureπta. Takoer je dogovoreno da se nastavi odraeavanje konferencija etnografskoga filma.
IM/1996, 3/4 Pogledi, iskustva, događaji / Views, experiences, events Raspravu oko vremenskog per... more IM/1996, 3/4 Pogledi, iskustva, događaji / Views, experiences, events Raspravu oko vremenskog perioda koji želimo (i možemo) prikazati zaključila bih citatom iz knjižice školskog katehete Lavoslava Firholcera, izdane u Varaždinu 1849 godine pod nazivom "Čertice iz poviestnice hervatske". Citat glasi: "O govori poviestnica hervatska? Poviestnica hervatska govori o plemenu, došastju i naseljenju Hervatah, i o njihovih vodjah, vladarih, borbah i ostalih dogadjajih." Dakle, osnovna bi tema stalnoga postava HPM-a (prema mojemu mišljenju) trebala biti vremenski cjelovita, a ne parcijalna, nacionalna povijest praćena od doseljenja Hrvata u svoju postojbinu u 7. stoljeću do današnjih dana.*2 Nadalje, idejna koncepcija stalnoga postava Hrvatskoga povijesnog muzeja mora se temeljiti na fundusu građe koja se čuva u muzeju. Pri tome treba uvažiti činjenicu da se u povijesnim muzejima
ako nove znanstvene muzeološke spoznaje otvaraju nove praktične mogućnosti muzejske organizacije ... more ako nove znanstvene muzeološke spoznaje otvaraju nove praktične mogućnosti muzejske organizacije i rada, tako se i mnoge muzejske ustanove u svakodnevnoj praksi mijenjaju i prilagođavaju novim uvjetima. U muzejima se krenulo i korak dalje, upravo s uporabom multimedije i hypermedije. Početak multimedije označava pojava video-diska osamdesetih godina, koji je naznačio i prvi korak u novu kompjutersku tehnologiju. Kompjutor predstavlja tehničku osnovu za kompleksniju uporabu pohranjenih podataka i informacija. U organizaciji, klasifikaciji i dokumentaciji zbirki, kompjutori su osnovni tehnološki odgovor.1 Kompjutor nudi povećane
IM 35 (1-2) 2004. informiraju i doËekuju posjetitelje. Ulazni je displej ili informatiËki kiosk s... more IM 35 (1-2) 2004. informiraju i doËekuju posjetitelje. Ulazni je displej ili informatiËki kiosk smjeπten pokraj ulaza u muzej i daje bitne informacije poput opÊeg uvoda u muzej i ponude publici: raspored izloaebi, pedagoπki program, aktivnosti πto ih organiziraju muzej i prijatelji muzeja, publikacije i raËunalna izdanja, ugostiteljska ponuda, moguÊnost upisa dojmova o muzeju na raËunalo. Primjerice, na informacijskom je prikazu podataka o muzeju korisniku ponueno nekoliko pretraaeivanja: lokacije muzeja, vodiËa kroz sadraeaj muzeja i vodiËa za kretanje po muzeju. VodiË kroz muzej omoguÊuje posjetitelju trodimenzionalnu "navigaciju" kroz odreeni kat muzejske zgrade, s prikazom pojedinih dvorana. Ako se oznaËi pokazi-vaËem, na pojedinoj se lokaciji na ekranu moaee pojaviti broj prostorije i njezino poveÊanje, uz naznaku onoga πto posjetitelj moaee vidjeti u odreenoj dvorani. Nadalje, u pojedinim se muzejima koriste zasloni
Muzeologija, Sep 15, 2012
Etnološka istraživanja, Dec 5, 2018
Etnološka istraživanja, Dec 29, 2014
The aim of this paper is to systematically explore and show the experience of experts in the Euro... more The aim of this paper is to systematically explore and show the experience of experts in the European museums and the Ethnographic Museum in Zagreb in contemporary collecting. When collecting objects from contemporary daily life, museums must also include the theoretical aspects in their practice, especially in the field of urban ethnology/anthropology and contemporary museology, which will expand the knowledge about the multiple meanings of these items. Museum collections have to be consistently interpreted and reinterpreted in order to deepen the knowledge on the items that are kept.
Dokumentiranje i istraživanje svakidašnjeg života i današnje kulture, kao iznimno važan faktor u ... more Dokumentiranje i istraživanje svakidašnjeg života i današnje kulture, kao iznimno važan faktor u današnjem radu etnografskih muzeja, česta su tema na međunarodnim konferencijama etnografskih muzeja. Budući da etnografski muzeji imaju različite pristupe sakupljanju, suvremena muzeološka i etnološka praksa nastoji stvoriti nove kriterije i pristupe sakupljanju predmeta za muzejske zbirke. Radi se i djeluje, dakle, u atmosferi konstantnih polemika i preispitivanja koje predmete naše svakodnevnice trebamo sakupljati i prema kojim kriterijima. Cij je ovog rada dati kritički osvrt na dosadašnju sakupljačku politiku Etnografskog muzeja Zagrebu i pokušati razmotriti koje bi predmete današnje globalne masovne proizvodnje bilo potrebno sakupljati za muzejske zbirke.Documenting and researching of everyday life and contemporary culture are extraordinarily important factors in today\u27s activities of ethnographic museums and therefore a frequent subject of international conferences of ethnograp...
Etnološka istraživanja, 2018
Projekt Creapolis – muzeji društva i urbana kreativnost: baština kao izvor inspiracije kreativnim... more Projekt Creapolis – muzeji društva i urbana kreativnost: baština kao izvor inspiracije kreativnim industrijama (2016. – 2017.) bio je dvogodišnji međunarodni interdisciplinarni projekt koji je okupio muzeje „društva“, prvenstveno gradske muzeje i etnografske muzeje iz šest europskih gradova. Cilj projekta bio je promovirati kulturnu baštinu kao izvor za inspiraciju i stvaranje novih suvremenih proizvoda koji omogućuju dostupnost baštine svim vrstama posjetitelja. Sudjelovanjem Etnografskoga muzeja u Zagrebu u projektu omogućeno je uže istraživanje teme kulturnih i kreativnih industrija, koja je relativno nov pojam u Hrvatskoj, kao i mogućnost primjene najnovijih muzeoloških metoda koje su usmjerene na aktivno uključivanje publike kroz ko-kreaciju u re-interpretaciju muzejskih zbirki.
Etnoloska Istraživanja, Jan 5, 2004
2 Godine 1999. godine u Namuru na NET-u (European Network of Ethnographical and Social History Mu... more 2 Godine 1999. godine u Namuru na NET-u (European Network of Ethnographical and Social History Museums) jedna od radionica bila je na temu dokumentiranja svakodnevnog ivota. Od 18.-21. rujna 2002. u Be~u je odr`ana konferencija etnografskih muzeja srednje i sjeveroisto~ne Europe o muzejskim zbirkama, kriterijima sakupljanja predmeta i kontekstualiziranju u proteklih deset godina. Na toj je konferenciji predstavljen ovaj rad. 3 Kriteriji [vedskog SAMDOK-a (me|unarodnog standarda za dokumentiranje sada{njosti) utvr|eni su jo{ 1977. godine. Uz odre|ene modifikacije, oni va`e za sakupljanje uop}e, jer se svako sakupljanje provodi u sada{njem vremenu.
Uploads
Papers by Zvjezdana Antos