Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенциј... more Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенције неопходне за квалитетно функционисање тог система. Конкретно, рад се бави односом социјалних и радних компетенција у систему савремених компетенција васпитача и нове улоге васпитача професионалца. Данас је дошло време да уочимо неке нове исходе и циљеве образовања у складу са захтевима новог едукативног друштва. Свесни све значајније присутности промена образовања, морамо мислити и о томе како развијати моделе компетенција потребних за квалитетан рад, посебно у корену система васпитања и образовања-предшколској установи. У овом раду се разматрају, по наводима неколико аутора, поделе компетенција васпитача, са посебним освртом на социјални и радни аспект овог проблема. Кључне речи: компетенције васпитача, предшколска установа, социјалне компетенције, радне компетенције, савремено друштво
Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у ... more Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у целини. У погледу квалитета образовања постоје многе поставке, неке више, неке мање прецизне. Да би се одредио квалитет основне школе, на пример као " слаб", "осредњи", или "изузетан", примењује се, мање или више прецизно,одређена идеја о вредности и идентификује, опет мање или више произвољно, где се та школа налази у односу на друге школе. Kада је реч о квалитету образовања неопходно је анализирати све сегменте образовног процеса. То подразумева, анализу циљева образовног процеса, процеса продуката квалитетног образовања, али и квалитетан и доступан техничко-инструментални, односно оперативнопроцедурални ниво квалитета образовног процеса. Квалитет основног образовања већина аутора веже за резултате, исходе, образовања. Да би се постигао квалитет образовања мора се постићи квалитет у одређеним компонентама или елементима целине образовања. Предмет овог рада је торијско сагледавање елемената и индикатора за индикацију квалитета базичног образовања. Разматрање педагошких стратегија и њиховог утицаја на одређене компоненте квалитета, у циљу изискује побољшање утицаја на педагошко-дидактичке ресурсе квалитета образовања. Кључне речи: Квалитет образовања, елементи квалитета, индикатори квалитета, професионализам, систем образовања УВОДНА РАЗМАТРАЊА Образовање чини један од основних "стубова" стицања знања. Без квалитетног образовања нема ни квалитетног знања, а ни напретка друштва у целини (Анђић, 2006). Образовање има функцију личног
Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у ... more Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у целини. У погледу квалитета образовања постоје многе поставке, неке више, неке мање прецизне. Да би се одредио квалитет основне школе, на пример као " слаб", "осредњи", или "изузетан", примењује се, мање или више прецизно,одређена идеја о вредности и идентификује, опет мање или више произвољно, где се та школа налази у односу на друге школе. Kада је реч о квалитету образовања неопходно је анализирати све сегменте образовног процеса. То подразумева, анализу циљева образовног процеса, процеса продуката квалитетног образовања, али и квалитетан и доступан техничко-инструментални, односно оперативнопроцедурални ниво квалитета образовног процеса. Квалитет основног образовања већина аутора веже за резултате, исходе, образовања. Да би се постигао квалитет образовања мора се постићи квалитет у одређеним компонентама или елементима целине образовања. Предмет овог рада је торијско сагледавање елемената и индикатора за индикацију квалитета базичног образовања. Разматрање педагошких стратегија и њиховог утицаја на одређене компоненте квалитета, у циљу изискује побољшање утицаја на педагошко-дидактичке ресурсе квалитета образовања. Кључне речи: Квалитет образовања, елементи квалитета, индикатори квалитета, професионализам, систем образовања УВОДНА РАЗМАТРАЊА Образовање чини један од основних "стубова" стицања знања. Без квалитетног образовања нема ни квалитетног знања, а ни напретка друштва у целини (Анђић, 2006). Образовање има функцију личног
Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovo... more Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. Reformski pokret strukture novog kurikuluma donosi važne promene posebno u shvatanju važnosti kurikuluma. Proces kreiranja kurikuluma akcent pomera sa teorijskog modelovanja na plan prakse i konteksta-društvena zajednica, škola, razred, porodica. Reformska promena sa klasičnih nastavnih planova i programa na kurikulum predstavlja premeštanje težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i ishode obrazovanja, te razvoj sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju i zasnivanje obrazovnih sadržaja na obrazovnim oblastima. Predmet ovog rada je sagledavanje nove strukture kurikuluma u koncept evropskog kvalitetnog obrazovanja. Osnovni korak u prelasku kurikuralnog koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima podrazumeva definisanje ishoda obrazovanja za znanja, umenja, stavove i vrednosti koje učenici treba da poseduju nakon završetka određenog nivoa obrazovanja. U radu se razmatra teorijski koncept reformske promene kurikuluma i odnos nacionalnog i školskog kurikuluma, te nova struktura školskog kurikuluma. Cilj rada je da predstavi koncept obrazovanja usmerenog na ishode i otvaranje prostora za autonomiju škola i nastavnika. Ključne reči: struktura kurikuluma/ kvalitet obrazovanja/ školski kurikulum/ ishodi obrazovanja/ autonomija škola i nastavnika Uvodna razmatranja Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. To podrazumeva potrebu za efikasnijim modelima obrazovanja koji bi omogućavali da pojedinac racionalnije stiče kvalitetna znanja koje će kasnije tokom života dopunjavati.
Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 28, 2012
Interes za životnu sredinu javlja se na rano-od trenutka kada dijete počne shvaćati i proučavati ... more Interes za životnu sredinu javlja se na rano-od trenutka kada dijete počne shvaćati i proučavati svijet oko sebe. U tijeku ranog iskustvenog perioda dijete prva saznanja o svom životnom okruženju dobiva od roditelja, zatim predškolsko obrazovanje i odgoj, kao i škola postaju njegovi osnovni izvori informacija. Klasičan oblik organiziranja nastavnog procesa podrazumijeva ekološke sadržaje, samo u okviru nekih nastavnih predmeta, kao što je to, npr. biologija, dok suvremeni trendovi odgojno-obrazovnog procesa pridaju kudikamo veći značaj ekološkom pogledu na svijet i pružaju veće mogućnosti za ekološko obrazovanje. Neke od takvih mogućnosti ukazuju se kroz rad s učenicima u okviru uređenja školskog prostora i organiziranja nastave u ekološkim učionicama. Ovi "alternativni" oblici izvođenja nastave omogućavaju razvoj ekološke kulture i ekološke svijesti, kao njene značajne dimenzije. Ekološka učionica podrazumijeva organiziranje nastave u školi u prirodi. U prirodnom okruženju dijete stječe mogućnost za očiglednu povezanost odgojno-obrazovnih i životnih sadržaja. Ovaj vid odgojno-obrazovnog rada predstavlja povoljno okruženje za šire pedagoško i psihološko djelovanje i utjecaj na formiranje i razvoj cjelokupne osobnosti djeteta, posebno na razvoj onih karakteristika koje će doprinijeti njegovoj ekološkoj kulturi i ekološkoj svijesti. U ovaj koncept možemo uključiti i metodu ekoloških igara, ogleda i ekoloških projekata.
OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPET... more OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPETENCIJAMA mr.sc. Vlasta Sučević doc. dr. sc. Stanko Cvjetićanin doc. dr. sc. Marija Sakač Pedagoški fakultet, Sombor Sažetak: Stručne kompetencije učitelja imaju veliki značaj za svaku državu jer se na radu prosvjetnih radnika temelje osnovna znanja, navike i umijeća djece. Razvoj kompetencijske aktivnosti nastaje kao rezultat rada na studijima, koji je planiran utvrđenim kurikulom na fakultetima. Fakulteti i kasnije, svojim ustrojenim radom, mogu utjecati na stjecanje kompetencija, koje se usklađuju prema karakteristikama odgojno-obrazovnog stupnja. Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se otvorenost prema promjenama u paradigmama obrazovanja, ciljevima, oblicima, sadržajima i metodama nastave i učenja, znanstvenim spoznajama. Profesionalizam kao nova kompetencija učitelja i nastavnika stavlja pred njih potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih cjeloživotnom obrazovanju nastavnog kadra, ali i učenika. Pristup prema obrazovanju nastavnika zasnovanom na kompetencijama ima svoju vrijednost kao dio početnog osposobljavanja. Nastavnicima je korisno usvojiti specifične vještine koje su potrebne u učionici. Suvremene obrazovne tendencije u svijetu usmjerene su cjeloživotnom učenju jer je osnovna namjera obrazovanja u 21. stoljeću stvaranje društva znanja. Obrazovanje predstavlja temelj napretka i zato su brojne studije, monografije i dokumenti, posebno u EU, usmjereni daljnjim ciljevima obrazovne politike u sljedećem razdoblju. U radu se daje osvrt na razvoj profesionalnih kompetencija obrazovanjem nastavnika i učitelja u duhu europskog koncepta obrazovanja. Ključne riječi: obrazovanje nastavnika i učitelja, kompetencije, kvaliteta obrazovanja, cjeloživotno učenje, moral i motivacija. Uvodna razmatranja Europski koncept novog društva, a slijedno tome i promijenjenost potreba novih korisnika obrazovnih usluga te novo razumijevanje uloge obrazovanja, pred nastavnike i učitelje u okviru sustava obrazovanja postavljaju nove zahtjeve. "Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se da budu otvoreni za promjene u paradigmama obrazovanja, ciljevima, formama, sadržajima i metodama nastave i učenja, naučnim saznanjima."
Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovo... more Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. Reformski pokret strukture novog kurikuluma donosi važne promene posebno u shvatanju važnosti kurikuluma. Proces kreiranja kurikuluma akcent pomera sa teorijskog modelovanja na plan prakse i konteksta-društvena zajednica, škola, razred, porodica. Reformska promena sa klasičnih nastavnih planova i programa na kurikulum predstavlja premeštanje težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i ishode obrazovanja, te razvoj sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju i zasnivanje obrazovnih sadržaja na obrazovnim oblastima. Predmet ovog rada je sagledavanje nove strukture kurikuluma u koncept evropskog kvalitetnog obrazovanja. Osnovni korak u prelasku kurikuralnog koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima podrazumeva definisanje ishoda obrazovanja za znanja, umenja, stavove i vrednosti koje učenici treba da poseduju nakon završetka određenog nivoa obrazovanja. U radu se razmatra teorijski koncept reformske promene kurikuluma i odnos nacionalnog i školskog kurikuluma, te nova struktura školskog kurikuluma. Cilj rada je da predstavi koncept obrazovanja usmerenog na ishode i otvaranje prostora za autonomiju škola i nastavnika. Ključne reči: struktura kurikuluma/ kvalitet obrazovanja/ školski kurikulum/ ishodi obrazovanja/ autonomija škola i nastavnika Uvodna razmatranja Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. To podrazumeva potrebu za efikasnijim modelima obrazovanja koji bi omogućavali da pojedinac racionalnije stiče kvalitetna znanja koje će kasnije tokom života dopunjavati.
Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенциј... more Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенције неопходне за квалитетно функционисање тог система. Конкретно, рад се бави односом социјалних и радних компетенција у систему савремених компетенција васпитача и нове улоге васпитача професионалца. Данас је дошло време да уочимо неке нове исходе и циљеве образовања у складу са захтевима новог едукативног друштва. Свесни све значајније присутности промена образовања, морамо мислити и о томе како развијати моделе компетенција потребних за квалитетан рад, посебно у корену система васпитања и образовања-предшколској установи. У овом раду се разматрају, по наводима неколико аутора, поделе компетенција васпитача, са посебним освртом на социјални и радни аспект овог проблема. Кључне речи: компетенције васпитача, предшколска установа, социјалне компетенције, радне компетенције, савремено друштво
OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPET... more OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPETENCIJAMA mr.sc. Vlasta Sučević doc. dr. sc. Stanko Cvjetićanin doc. dr. sc. Marija Sakač Pedagoški fakultet, Sombor Sažetak: Stručne kompetencije učitelja imaju veliki značaj za svaku državu jer se na radu prosvjetnih radnika temelje osnovna znanja, navike i umijeća djece. Razvoj kompetencijske aktivnosti nastaje kao rezultat rada na studijima, koji je planiran utvrđenim kurikulom na fakultetima. Fakulteti i kasnije, svojim ustrojenim radom, mogu utjecati na stjecanje kompetencija, koje se usklađuju prema karakteristikama odgojno-obrazovnog stupnja. Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se otvorenost prema promjenama u paradigmama obrazovanja, ciljevima, oblicima, sadržajima i metodama nastave i učenja, znanstvenim spoznajama. Profesionalizam kao nova kompetencija učitelja i nastavnika stavlja pred njih potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih cjeloživotnom obrazovanju nastavnog kadra, ali i učenika. Pristup prema obrazovanju nastavnika zasnovanom na kompetencijama ima svoju vrijednost kao dio početnog osposobljavanja. Nastavnicima je korisno usvojiti specifične vještine koje su potrebne u učionici. Suvremene obrazovne tendencije u svijetu usmjerene su cjeloživotnom učenju jer je osnovna namjera obrazovanja u 21. stoljeću stvaranje društva znanja. Obrazovanje predstavlja temelj napretka i zato su brojne studije, monografije i dokumenti, posebno u EU, usmjereni daljnjim ciljevima obrazovne politike u sljedećem razdoblju. U radu se daje osvrt na razvoj profesionalnih kompetencija obrazovanjem nastavnika i učitelja u duhu europskog koncepta obrazovanja. Ključne riječi: obrazovanje nastavnika i učitelja, kompetencije, kvaliteta obrazovanja, cjeloživotno učenje, moral i motivacija. Uvodna razmatranja Europski koncept novog društva, a slijedno tome i promijenjenost potreba novih korisnika obrazovnih usluga te novo razumijevanje uloge obrazovanja, pred nastavnike i učitelje u okviru sustava obrazovanja postavljaju nove zahtjeve. "Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se da budu otvoreni za promjene u paradigmama obrazovanja, ciljevima, formama, sadržajima i metodama nastave i učenja, naučnim saznanjima."
Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенциј... more Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенције неопходне за квалитетно функционисање тог система. Конкретно, рад се бави односом социјалних и радних компетенција у систему савремених компетенција васпитача и нове улоге васпитача професионалца. Данас је дошло време да уочимо неке нове исходе и циљеве образовања у складу са захтевима новог едукативног друштва. Свесни све значајније присутности промена образовања, морамо мислити и о томе како развијати моделе компетенција потребних за квалитетан рад, посебно у корену система васпитања и образовања-предшколској установи. У овом раду се разматрају, по наводима неколико аутора, поделе компетенција васпитача, са посебним освртом на социјални и радни аспект овог проблема. Кључне речи: компетенције васпитача, предшколска установа, социјалне компетенције, радне компетенције, савремено друштво
Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у ... more Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у целини. У погледу квалитета образовања постоје многе поставке, неке више, неке мање прецизне. Да би се одредио квалитет основне школе, на пример као " слаб", "осредњи", или "изузетан", примењује се, мање или више прецизно,одређена идеја о вредности и идентификује, опет мање или више произвољно, где се та школа налази у односу на друге школе. Kада је реч о квалитету образовања неопходно је анализирати све сегменте образовног процеса. То подразумева, анализу циљева образовног процеса, процеса продуката квалитетног образовања, али и квалитетан и доступан техничко-инструментални, односно оперативнопроцедурални ниво квалитета образовног процеса. Квалитет основног образовања већина аутора веже за резултате, исходе, образовања. Да би се постигао квалитет образовања мора се постићи квалитет у одређеним компонентама или елементима целине образовања. Предмет овог рада је торијско сагледавање елемената и индикатора за индикацију квалитета базичног образовања. Разматрање педагошких стратегија и њиховог утицаја на одређене компоненте квалитета, у циљу изискује побољшање утицаја на педагошко-дидактичке ресурсе квалитета образовања. Кључне речи: Квалитет образовања, елементи квалитета, индикатори квалитета, професионализам, систем образовања УВОДНА РАЗМАТРАЊА Образовање чини један од основних "стубова" стицања знања. Без квалитетног образовања нема ни квалитетног знања, а ни напретка друштва у целини (Анђић, 2006). Образовање има функцију личног
Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у ... more Сажетак: Образовање, један је од главних студова квалитете знања, што значи и напретка друштва у целини. У погледу квалитета образовања постоје многе поставке, неке више, неке мање прецизне. Да би се одредио квалитет основне школе, на пример као " слаб", "осредњи", или "изузетан", примењује се, мање или више прецизно,одређена идеја о вредности и идентификује, опет мање или више произвољно, где се та школа налази у односу на друге школе. Kада је реч о квалитету образовања неопходно је анализирати све сегменте образовног процеса. То подразумева, анализу циљева образовног процеса, процеса продуката квалитетног образовања, али и квалитетан и доступан техничко-инструментални, односно оперативнопроцедурални ниво квалитета образовног процеса. Квалитет основног образовања већина аутора веже за резултате, исходе, образовања. Да би се постигао квалитет образовања мора се постићи квалитет у одређеним компонентама или елементима целине образовања. Предмет овог рада је торијско сагледавање елемената и индикатора за индикацију квалитета базичног образовања. Разматрање педагошких стратегија и њиховог утицаја на одређене компоненте квалитета, у циљу изискује побољшање утицаја на педагошко-дидактичке ресурсе квалитета образовања. Кључне речи: Квалитет образовања, елементи квалитета, индикатори квалитета, професионализам, систем образовања УВОДНА РАЗМАТРАЊА Образовање чини један од основних "стубова" стицања знања. Без квалитетног образовања нема ни квалитетног знања, а ни напретка друштва у целини (Анђић, 2006). Образовање има функцију личног
Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovo... more Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. Reformski pokret strukture novog kurikuluma donosi važne promene posebno u shvatanju važnosti kurikuluma. Proces kreiranja kurikuluma akcent pomera sa teorijskog modelovanja na plan prakse i konteksta-društvena zajednica, škola, razred, porodica. Reformska promena sa klasičnih nastavnih planova i programa na kurikulum predstavlja premeštanje težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i ishode obrazovanja, te razvoj sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju i zasnivanje obrazovnih sadržaja na obrazovnim oblastima. Predmet ovog rada je sagledavanje nove strukture kurikuluma u koncept evropskog kvalitetnog obrazovanja. Osnovni korak u prelasku kurikuralnog koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima podrazumeva definisanje ishoda obrazovanja za znanja, umenja, stavove i vrednosti koje učenici treba da poseduju nakon završetka određenog nivoa obrazovanja. U radu se razmatra teorijski koncept reformske promene kurikuluma i odnos nacionalnog i školskog kurikuluma, te nova struktura školskog kurikuluma. Cilj rada je da predstavi koncept obrazovanja usmerenog na ishode i otvaranje prostora za autonomiju škola i nastavnika. Ključne reči: struktura kurikuluma/ kvalitet obrazovanja/ školski kurikulum/ ishodi obrazovanja/ autonomija škola i nastavnika Uvodna razmatranja Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. To podrazumeva potrebu za efikasnijim modelima obrazovanja koji bi omogućavali da pojedinac racionalnije stiče kvalitetna znanja koje će kasnije tokom života dopunjavati.
Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Mar 28, 2012
Interes za životnu sredinu javlja se na rano-od trenutka kada dijete počne shvaćati i proučavati ... more Interes za životnu sredinu javlja se na rano-od trenutka kada dijete počne shvaćati i proučavati svijet oko sebe. U tijeku ranog iskustvenog perioda dijete prva saznanja o svom životnom okruženju dobiva od roditelja, zatim predškolsko obrazovanje i odgoj, kao i škola postaju njegovi osnovni izvori informacija. Klasičan oblik organiziranja nastavnog procesa podrazumijeva ekološke sadržaje, samo u okviru nekih nastavnih predmeta, kao što je to, npr. biologija, dok suvremeni trendovi odgojno-obrazovnog procesa pridaju kudikamo veći značaj ekološkom pogledu na svijet i pružaju veće mogućnosti za ekološko obrazovanje. Neke od takvih mogućnosti ukazuju se kroz rad s učenicima u okviru uređenja školskog prostora i organiziranja nastave u ekološkim učionicama. Ovi "alternativni" oblici izvođenja nastave omogućavaju razvoj ekološke kulture i ekološke svijesti, kao njene značajne dimenzije. Ekološka učionica podrazumijeva organiziranje nastave u školi u prirodi. U prirodnom okruženju dijete stječe mogućnost za očiglednu povezanost odgojno-obrazovnih i životnih sadržaja. Ovaj vid odgojno-obrazovnog rada predstavlja povoljno okruženje za šire pedagoško i psihološko djelovanje i utjecaj na formiranje i razvoj cjelokupne osobnosti djeteta, posebno na razvoj onih karakteristika koje će doprinijeti njegovoj ekološkoj kulturi i ekološkoj svijesti. U ovaj koncept možemo uključiti i metodu ekoloških igara, ogleda i ekoloških projekata.
OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPET... more OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPETENCIJAMA mr.sc. Vlasta Sučević doc. dr. sc. Stanko Cvjetićanin doc. dr. sc. Marija Sakač Pedagoški fakultet, Sombor Sažetak: Stručne kompetencije učitelja imaju veliki značaj za svaku državu jer se na radu prosvjetnih radnika temelje osnovna znanja, navike i umijeća djece. Razvoj kompetencijske aktivnosti nastaje kao rezultat rada na studijima, koji je planiran utvrđenim kurikulom na fakultetima. Fakulteti i kasnije, svojim ustrojenim radom, mogu utjecati na stjecanje kompetencija, koje se usklađuju prema karakteristikama odgojno-obrazovnog stupnja. Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se otvorenost prema promjenama u paradigmama obrazovanja, ciljevima, oblicima, sadržajima i metodama nastave i učenja, znanstvenim spoznajama. Profesionalizam kao nova kompetencija učitelja i nastavnika stavlja pred njih potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih cjeloživotnom obrazovanju nastavnog kadra, ali i učenika. Pristup prema obrazovanju nastavnika zasnovanom na kompetencijama ima svoju vrijednost kao dio početnog osposobljavanja. Nastavnicima je korisno usvojiti specifične vještine koje su potrebne u učionici. Suvremene obrazovne tendencije u svijetu usmjerene su cjeloživotnom učenju jer je osnovna namjera obrazovanja u 21. stoljeću stvaranje društva znanja. Obrazovanje predstavlja temelj napretka i zato su brojne studije, monografije i dokumenti, posebno u EU, usmjereni daljnjim ciljevima obrazovne politike u sljedećem razdoblju. U radu se daje osvrt na razvoj profesionalnih kompetencija obrazovanjem nastavnika i učitelja u duhu europskog koncepta obrazovanja. Ključne riječi: obrazovanje nastavnika i učitelja, kompetencije, kvaliteta obrazovanja, cjeloživotno učenje, moral i motivacija. Uvodna razmatranja Europski koncept novog društva, a slijedno tome i promijenjenost potreba novih korisnika obrazovnih usluga te novo razumijevanje uloge obrazovanja, pred nastavnike i učitelje u okviru sustava obrazovanja postavljaju nove zahtjeve. "Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se da budu otvoreni za promjene u paradigmama obrazovanja, ciljevima, formama, sadržajima i metodama nastave i učenja, naučnim saznanjima."
Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovo... more Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. Reformski pokret strukture novog kurikuluma donosi važne promene posebno u shvatanju važnosti kurikuluma. Proces kreiranja kurikuluma akcent pomera sa teorijskog modelovanja na plan prakse i konteksta-društvena zajednica, škola, razred, porodica. Reformska promena sa klasičnih nastavnih planova i programa na kurikulum predstavlja premeštanje težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i ishode obrazovanja, te razvoj sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju i zasnivanje obrazovnih sadržaja na obrazovnim oblastima. Predmet ovog rada je sagledavanje nove strukture kurikuluma u koncept evropskog kvalitetnog obrazovanja. Osnovni korak u prelasku kurikuralnog koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima podrazumeva definisanje ishoda obrazovanja za znanja, umenja, stavove i vrednosti koje učenici treba da poseduju nakon završetka određenog nivoa obrazovanja. U radu se razmatra teorijski koncept reformske promene kurikuluma i odnos nacionalnog i školskog kurikuluma, te nova struktura školskog kurikuluma. Cilj rada je da predstavi koncept obrazovanja usmerenog na ishode i otvaranje prostora za autonomiju škola i nastavnika. Ključne reči: struktura kurikuluma/ kvalitet obrazovanja/ školski kurikulum/ ishodi obrazovanja/ autonomija škola i nastavnika Uvodna razmatranja Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. To podrazumeva potrebu za efikasnijim modelima obrazovanja koji bi omogućavali da pojedinac racionalnije stiče kvalitetna znanja koje će kasnije tokom života dopunjavati.
Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенциј... more Резиме: Рад је посвећен анализи својстава предшколског система образовања у односу на компетенције неопходне за квалитетно функционисање тог система. Конкретно, рад се бави односом социјалних и радних компетенција у систему савремених компетенција васпитача и нове улоге васпитача професионалца. Данас је дошло време да уочимо неке нове исходе и циљеве образовања у складу са захтевима новог едукативног друштва. Свесни све значајније присутности промена образовања, морамо мислити и о томе како развијати моделе компетенција потребних за квалитетан рад, посебно у корену система васпитања и образовања-предшколској установи. У овом раду се разматрају, по наводима неколико аутора, поделе компетенција васпитача, са посебним освртом на социјални и радни аспект овог проблема. Кључне речи: компетенције васпитача, предшколска установа, социјалне компетенције, радне компетенције, савремено друштво
OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPET... more OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I UČITELJA U EUROPSKOM KONCEPTU KVALITETE OBRAZOVANJA ZASNOVANOM NA KOMPETENCIJAMA mr.sc. Vlasta Sučević doc. dr. sc. Stanko Cvjetićanin doc. dr. sc. Marija Sakač Pedagoški fakultet, Sombor Sažetak: Stručne kompetencije učitelja imaju veliki značaj za svaku državu jer se na radu prosvjetnih radnika temelje osnovna znanja, navike i umijeća djece. Razvoj kompetencijske aktivnosti nastaje kao rezultat rada na studijima, koji je planiran utvrđenim kurikulom na fakultetima. Fakulteti i kasnije, svojim ustrojenim radom, mogu utjecati na stjecanje kompetencija, koje se usklađuju prema karakteristikama odgojno-obrazovnog stupnja. Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se otvorenost prema promjenama u paradigmama obrazovanja, ciljevima, oblicima, sadržajima i metodama nastave i učenja, znanstvenim spoznajama. Profesionalizam kao nova kompetencija učitelja i nastavnika stavlja pred njih potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih cjeloživotnom obrazovanju nastavnog kadra, ali i učenika. Pristup prema obrazovanju nastavnika zasnovanom na kompetencijama ima svoju vrijednost kao dio početnog osposobljavanja. Nastavnicima je korisno usvojiti specifične vještine koje su potrebne u učionici. Suvremene obrazovne tendencije u svijetu usmjerene su cjeloživotnom učenju jer je osnovna namjera obrazovanja u 21. stoljeću stvaranje društva znanja. Obrazovanje predstavlja temelj napretka i zato su brojne studije, monografije i dokumenti, posebno u EU, usmjereni daljnjim ciljevima obrazovne politike u sljedećem razdoblju. U radu se daje osvrt na razvoj profesionalnih kompetencija obrazovanjem nastavnika i učitelja u duhu europskog koncepta obrazovanja. Ključne riječi: obrazovanje nastavnika i učitelja, kompetencije, kvaliteta obrazovanja, cjeloživotno učenje, moral i motivacija. Uvodna razmatranja Europski koncept novog društva, a slijedno tome i promijenjenost potreba novih korisnika obrazovnih usluga te novo razumijevanje uloge obrazovanja, pred nastavnike i učitelje u okviru sustava obrazovanja postavljaju nove zahtjeve. "Od nastavnika, kao noseće profesije obrazovanja, traži se da budu otvoreni za promjene u paradigmama obrazovanja, ciljevima, formama, sadržajima i metodama nastave i učenja, naučnim saznanjima."
Uploads
Papers by Vlasta Sucevic