Skip to main content

Marica Cuncic

Followers

43

Following

78

Co-author

1

Public Views

Croatian and Canadian citizen. PhD in Analytical Glagolitic Paleography Fields of interests: Origin of the Glagolitic script, evidence in the oldest Glagolitic and other historical sources. Spiritual Exercises of St. Ignatius of Loyola, theory and practice.

less

Kristian Paskojević

Staroslavenski institut

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

Vesna Badurina Stipcevic

Staroslavenski institut

tomislav Hudika

University of Zagreb

Croatian Institute of History (Zagreb)

marija marić baković

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

InterestsView All (7)

Uploads

Papers by Marica Cuncic

La Paléographie grecque et bzyantine, Paris, 1977. Colloques internationaux du Centre national de la recherche scientifique, Paris 21-25 octobre 1974

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Grafički sustav Kijevskih listića

Ductus of the Types of Glagolitic Script

The Glagolitic Booklet of Confirmation from Banj

Radovi Zavoda Za Povijesne Znanosti Hazu U Zadru, 2002

La Paléographie grecque et bzyantine, Paris, 1977. Colloques internationaux du Centre national de la recherche scientifique, Paris 21-25 octobre 1974

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Grafički sustav Kijevskih listića

Ductus of the Types of Glagolitic Script

DUKTUS TIPOVA GLAGOLJSKOGA PISMA Autorica daje kratak pregled povijesti pojma duktusa i duktualne... more DUKTUS TIPOVA GLAGOLJSKOGA PISMA Autorica daje kratak pregled povijesti pojma duktusa i duktualne analize u latinskoj i glagoljskoj paleografiji, definira nejasne i dodaje nove poj move te provodi duktuaInu analizu moguCih varijanata bitnoga duktusa glagoljskoga pisma. Na temelju zakonitosti pisanja srednjovjekovnoga pisara guscjim perom odreduju se tri duktualne varijante trokutaste i okrugle glagoljice, i dvije duktualne varijante uglate glagoljice. Rezultati su izrazeni brojevima i krivuljama te nedvojbeno odreduju stupanj la koce ili tezine pisanja pojedinih tipova kao i njihov medusobni odnos. Za duktus se znalo jos u srednjem vijeku.1 Bernard de Montfaucon 1708. g. ima rijec ductus, npr. : »sive ductu calarni«, ali rnu to nije termin i nema ga u Index reTurn et verborurn . 2 U XIX . stoljeeu njemacki paleograf Wattenbach u svojem tekstu irna vise puta latinsku rijec ductus 3 , a na njemackom kaie »die Hand geführt wird«. Giulio Batteli odredio je duktus latinske knjiine kapitale kojorn se pisalo do VIII. stoljeca. Svakom nacrtu slova (sI. 1.) pridruiio je strelice koj e oznaeuju broj i srnjer poteza (57). On nije raeunao prosjecan broj poteza po slovu, ali se do toga moie vrlo lako do6 na temelju njegove duktualne analize ako se zbroj svih poteza podijeli brojem slova. Njegova abeceda latinskoga pisma ima 21 slovo koje se izvodi ukupno u 60 poteza. Prosjecno je potrebno 2,85 poteza po slovu. Slima analiza primijenit ce se u ovome öanku i na tipove glagoljskoga pisma.

The Glagolitic Booklet of Confirmation from Banj

Radovi Zavoda Za Povijesne Znanosti Hazu U Zadru, 2002

Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb 2007

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 31, 2009

Marija Agnezija PANTELIĆ, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje. Priredio Petar BAŠIĆ. Kršćanska sadašnjost d. o. o., Družba sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog u Zagrebu, Zagreb 2013., 725 str

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 30, 2015

istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica t... more istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica teologije, časna sestra Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zbornik radova sabranih djela Marije Agnezije Pantelić, od kojih je većina nastala za vrijeme njezina rada na Staroslavenskom institutu, izišao je posthumno. Za paleoslavistička istraživanja nagrađena je Nagradom za životno djelo Republike Hrvatske. Doktorirala je 1960. na hrvatskim glagoljskim kodeksima krbavskoga područja iz 14. i 15. st. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu podijelio joj je 1988. godine počasni doktorat svete teologije. Istraživanja je usmjerila na hrvatske glagoljske liturgijske knjige, misale i brevijare. Prema riječima Stjepana Damjanovića M. A. Pantelić je »stekla ugled najkompetentnije istraživateljice hrvatskoglagoljske liturgijske građe koju je obrađivala s povijesnoliturgijskoga, jezičnoga, pismovnoga i iluminacijskoga vida često se baveći teškim pitanjima datacije i lokalizacije tekstova«. Bila je izvrsna znanstvenica zaslužna za brojna važna otkrića glagoljske srednjovjekovne pismenosti. Većina tih otkrića objavljenih u šezdesetak radova sabrana je u ovome zborniku koji je u okviru Odjela za hrvatski glagolizam uredio Petar Bašić pripremajući ga s Romanom Turčinovićem. Zbornik je izišao kao 3. knjiga u nizu Djela instituta za ekumensku teologiju i dijalog »Juraj Križanić« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je urednik Jure Zečević. Zbornik su recenzirali Marica Čunčić, Stjepan Damjanović i Ivan Golub, a korekturu i prijelom napravio je Roman Turčinović. Knjiga se sastoji od sljedećih poglavlja: I. Na izvorima ćirilometodske baštine, II. Hrvatskoglagoljski misali, III. Hrvatskoglagoljski brevijari, IV. Hrvatskoglagoljski kalendar i sanktoral, V. Blaž Baromić i njegovo doba te Predmetno i autorsko kazalo. U Uvodnoj riječi (5) urednika Petra Bašića navodi se kako je tekstove revidirala sama autorica, dok su neki tekstovi revidirani s njezinim dopuštenjem, tako da sadrže više podataka od istovjetnih radova objavljenih u brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk OCJENE I PRIKAZI 193 SLOVO 65 (2015) starijim publikacijama. Objašnjena su i pravila preslovljavanja-O nekim pitanjima transkripcije i transliteracije (6), razriješene su Kratice (7-8), te je donijeta kratka sinteza o njezinu životu i radu u prilogu Marija s. Agnezija Pantelić (1915.-2008.) (9-10), i to prema nekrolozima akad. Anice Nazor (Slovo 59, 2009) i akad. Stjepana Damjanovića (Croatica Slavica Iadertina 5, 2010) te govorima s. M. Ancille Zrinšćak, akad. Anice Nazor, akad. Ivana Goluba i akad. Josipa Bratulića održanima na pokopu (Naš vjesnik: Glasilo Družbe sestara milosrdnica, 2008, 2-4). U radu Elementi bizantske himnologije u hrvatskoglagoljskom himnu Hr'st' v'skr'se iz mrtvih' 1 (12-27) Marija Pantelić odredila je strukturu himna i provela sadržajnu analizu, istražila jezične izražajne mogućnosti, odredila liturgijsko mjesto, vrijeme oblikovanja i autora toga hrvatskoglagoljskoga uskrsnoga himna. Njezinim se rezultatima podupire mišljenje da su protjerani učenici solunske Braće mogli doći iz Venecije na bizantski teritorij kvarnerskih otoka i Dalmacije, a to potvrđuje činjenica da upravo to područje obiluje glagoljskim rukopisima i natpisima. Otok Krk čuvao je najstarije glagoljske fragmente: Kločev glagoljaš i Grškovićev apostol. Također su baš u vrbničkim glagoljskim brevijarima umetnute u brevijarske ofi cije najstarije slavenske književne vrste iz pera Klimenta Ohridskoga: Pohvala Ćirilu u trećoj varijanti službe u čast sv. Braće u Brevijaru vrbničkog popa Mavra iz 1460. Autorica je zaključila da je taj uskrsni himan oblikovan od istočnih himnodijskih elemenata u III. vrbničkom brevijaru iz 15. stoljeća. Pjevao se do 18. st. na Uskrs uz ljubljenje križa. Autoričin se izraz nije zaustavljao na znanstvenom diskursu, nego je često govorila toplo i s uvjerenjem o izrazima bogoštovlja u kojem je i sama rado i redovito sudjelovala. Obradila je dvije stare pjesme kojima se pobožni puk uživljavao u Kristovu muku i uskrsnuće, i koje su odražavale unutarnji život svega kršćanstva. U članku Melodijski arhaizmi uskrsnog ciklusa u glagoljskim kodeksima 2 (28-36) kaže: »Skladom razuma i srca ižarivale su njihovu dubinu, srdačnost, nekićenu jednostavnost koja sve privlači pa su one ostale pjesme sviju. Njihova je pak istina i žar pobožnosti ispunjala i usrećivala ljudska srca, dizala tužan duh prema nebeskoj radosti, ohrabri

Cyrillic manuscript in Gotha from the beginning of thr 18th century: Prayer for princesses

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Mar 29, 2008

Forschungsbibliothek Gotha u Gothi, Njemačka, pod signaturom Memb. II 201 čuva dvolist pergamene ... more Forschungsbibliothek Gotha u Gothi, Njemačka, pod signaturom Memb. II 201 čuva dvolist pergamene ispisan glagoljicom i dvolist papira ispisan ćirilicom. Njihova je paginacija zajednička pa je glagoljski odlomak označen kao f. 1r-2v, a ćirilski kao 3r-4r. Već se na prvi pogled može ustanoviti da su ta dva rukopisa daleka vremenski i geografski. 1 Dok je glagoljski odlomak misala u Gothi zabilježen u katalogu pogrešno kao brevijar, 2 o ćirilskom dvolistu nema nikakvih podataka, nigdje se ne spominje i nitko ne zna što sadrži 3 pa sam ga odlučila obraditi da se dokine neizvjesnost rukopisa koji se, po nama nepoznatim okolnostima, pridružio odlomku hrvatskoga glagoljskoga misala iz 14. st. Glagoljski sam odlomak misala obradila za zbornik u čast akademika Eduarda Hercigonje, 4 a ćirilski tekst obrađujem u čast akademikinje Anice Nazor povodom njezina 70. rođendana. Iako se bavi glagoljskom rukopisnom i tiskanom riječi, Anica Nazor je u svojem preobilnom znanstvenom radu obrađivala i ćirilicu 5. Odlučila sam se za ovu temu i stoga što se ispostavilo da je taj dvolist zapravo ruski crkvenoslavenski tekst, a dr. Nazor je ostvarila plodonosnu suradnju i s ruskim znanstvenicima. 6 U uvodu Kataloga malih rukopisa biblioteke u Gothi, autorica Cornelia Hopf spominje da je 1946., neposredno poslije II. svjetskog rata, zbirka fragmenata pod signaturom Memb. II 1-230, s nekim iznimkama, dospjela u Petrograd, da bi se 1956. god. vratila natrag u Gothu. 7 Je li se u Petrogradu taj ruski ćirilski dvolist pridružio zbirci, ili je već prije bio u njoj, ostaje otvoreno pitanje.

Dva glagoljska natpisa iz 11. st. u Konavlima i Župi dubrovačkoj : Znakovi velike starine hrvatskog jezika

Važne žene Injigova obraćenja

Obnovljeni život, 2021

The iImportant Women of the Inigo&#39;s Conversion

Iz Filipova da može biti što dobro? Kaže mu Filip: Dođi i vidi!

Gothski odlomak glagoljskoga misala

The Gotha Fragment of the Croatian Glagolitic Missal The Croatian Glagolitic fragment is kept in ... more The Gotha Fragment of the Croatian Glagolitic Missal The Croatian Glagolitic fragment is kept in the Forschungsbibliothek Gotha in Germany, call number Memb. II 201, since the 19th century. It is a part of the Missal Proper of Saints mentioning St. Margaret of Antioch, St. Benedict and St. Prokop. Between fol. 1 and fol. 2 there were probably 7 other bifolia. The format of the fragment has no matches among the known Glagolitic fragments of the Croatian Glagolitic Missals. Paleographic analysis show that it is from the 14th century. The linguistic data locate the fragment in northern Istria, Croatia. The content reveals a Benedictine Missal. The Latin transliteration of the Glagolitic text is accompanied by the list of all the words that appear in the text. The tables illustrate the comparison of some feasts with two other Croatian Glagolitic Missals. The paleographic features are illustrated by all initials, text characters in the alphabetic order, some ligatures, four facsimile pages of the original Croatian Glagolitic fragment and images of St Procop and St. Margaret of Antioch.

Ljekovit dodir pape Franje

Izložba o glagoljskoj knjizi u Zagrebu i Karlovcu

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Kratka starija povijest sela Kuča

Od veselja nebeskoga

Grbovnica koju je 1656. car Ferdinand III. dao turopoljskim obiteljima Puceković, Berković i Živković

La Paléographie grecque et bzyantine, Paris, 1977. Colloques internationaux du Centre national de la recherche scientifique, Paris 21-25 octobre 1974

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Grafički sustav Kijevskih listića

Ductus of the Types of Glagolitic Script

The Glagolitic Booklet of Confirmation from Banj

Radovi Zavoda Za Povijesne Znanosti Hazu U Zadru, 2002

La Paléographie grecque et bzyantine, Paris, 1977. Colloques internationaux du Centre national de la recherche scientifique, Paris 21-25 octobre 1974

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Grafički sustav Kijevskih listića

Ductus of the Types of Glagolitic Script

DUKTUS TIPOVA GLAGOLJSKOGA PISMA Autorica daje kratak pregled povijesti pojma duktusa i duktualne... more DUKTUS TIPOVA GLAGOLJSKOGA PISMA Autorica daje kratak pregled povijesti pojma duktusa i duktualne analize u latinskoj i glagoljskoj paleografiji, definira nejasne i dodaje nove poj move te provodi duktuaInu analizu moguCih varijanata bitnoga duktusa glagoljskoga pisma. Na temelju zakonitosti pisanja srednjovjekovnoga pisara guscjim perom odreduju se tri duktualne varijante trokutaste i okrugle glagoljice, i dvije duktualne varijante uglate glagoljice. Rezultati su izrazeni brojevima i krivuljama te nedvojbeno odreduju stupanj la koce ili tezine pisanja pojedinih tipova kao i njihov medusobni odnos. Za duktus se znalo jos u srednjem vijeku.1 Bernard de Montfaucon 1708. g. ima rijec ductus, npr. : »sive ductu calarni«, ali rnu to nije termin i nema ga u Index reTurn et verborurn . 2 U XIX . stoljeeu njemacki paleograf Wattenbach u svojem tekstu irna vise puta latinsku rijec ductus 3 , a na njemackom kaie »die Hand geführt wird«. Giulio Batteli odredio je duktus latinske knjiine kapitale kojorn se pisalo do VIII. stoljeca. Svakom nacrtu slova (sI. 1.) pridruiio je strelice koj e oznaeuju broj i srnjer poteza (57). On nije raeunao prosjecan broj poteza po slovu, ali se do toga moie vrlo lako do6 na temelju njegove duktualne analize ako se zbroj svih poteza podijeli brojem slova. Njegova abeceda latinskoga pisma ima 21 slovo koje se izvodi ukupno u 60 poteza. Prosjecno je potrebno 2,85 poteza po slovu. Slima analiza primijenit ce se u ovome öanku i na tipove glagoljskoga pisma.

The Glagolitic Booklet of Confirmation from Banj

Radovi Zavoda Za Povijesne Znanosti Hazu U Zadru, 2002

Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb 2007

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 31, 2009

Marija Agnezija PANTELIĆ, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje. Priredio Petar BAŠIĆ. Kršćanska sadašnjost d. o. o., Družba sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog u Zagrebu, Zagreb 2013., 725 str

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 30, 2015

istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica t... more istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica teologije, časna sestra Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zbornik radova sabranih djela Marije Agnezije Pantelić, od kojih je većina nastala za vrijeme njezina rada na Staroslavenskom institutu, izišao je posthumno. Za paleoslavistička istraživanja nagrađena je Nagradom za životno djelo Republike Hrvatske. Doktorirala je 1960. na hrvatskim glagoljskim kodeksima krbavskoga područja iz 14. i 15. st. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu podijelio joj je 1988. godine počasni doktorat svete teologije. Istraživanja je usmjerila na hrvatske glagoljske liturgijske knjige, misale i brevijare. Prema riječima Stjepana Damjanovića M. A. Pantelić je »stekla ugled najkompetentnije istraživateljice hrvatskoglagoljske liturgijske građe koju je obrađivala s povijesnoliturgijskoga, jezičnoga, pismovnoga i iluminacijskoga vida često se baveći teškim pitanjima datacije i lokalizacije tekstova«. Bila je izvrsna znanstvenica zaslužna za brojna važna otkrića glagoljske srednjovjekovne pismenosti. Većina tih otkrića objavljenih u šezdesetak radova sabrana je u ovome zborniku koji je u okviru Odjela za hrvatski glagolizam uredio Petar Bašić pripremajući ga s Romanom Turčinovićem. Zbornik je izišao kao 3. knjiga u nizu Djela instituta za ekumensku teologiju i dijalog »Juraj Križanić« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je urednik Jure Zečević. Zbornik su recenzirali Marica Čunčić, Stjepan Damjanović i Ivan Golub, a korekturu i prijelom napravio je Roman Turčinović. Knjiga se sastoji od sljedećih poglavlja: I. Na izvorima ćirilometodske baštine, II. Hrvatskoglagoljski misali, III. Hrvatskoglagoljski brevijari, IV. Hrvatskoglagoljski kalendar i sanktoral, V. Blaž Baromić i njegovo doba te Predmetno i autorsko kazalo. U Uvodnoj riječi (5) urednika Petra Bašića navodi se kako je tekstove revidirala sama autorica, dok su neki tekstovi revidirani s njezinim dopuštenjem, tako da sadrže više podataka od istovjetnih radova objavljenih u brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk OCJENE I PRIKAZI 193 SLOVO 65 (2015) starijim publikacijama. Objašnjena su i pravila preslovljavanja-O nekim pitanjima transkripcije i transliteracije (6), razriješene su Kratice (7-8), te je donijeta kratka sinteza o njezinu životu i radu u prilogu Marija s. Agnezija Pantelić (1915.-2008.) (9-10), i to prema nekrolozima akad. Anice Nazor (Slovo 59, 2009) i akad. Stjepana Damjanovića (Croatica Slavica Iadertina 5, 2010) te govorima s. M. Ancille Zrinšćak, akad. Anice Nazor, akad. Ivana Goluba i akad. Josipa Bratulića održanima na pokopu (Naš vjesnik: Glasilo Družbe sestara milosrdnica, 2008, 2-4). U radu Elementi bizantske himnologije u hrvatskoglagoljskom himnu Hr'st' v'skr'se iz mrtvih' 1 (12-27) Marija Pantelić odredila je strukturu himna i provela sadržajnu analizu, istražila jezične izražajne mogućnosti, odredila liturgijsko mjesto, vrijeme oblikovanja i autora toga hrvatskoglagoljskoga uskrsnoga himna. Njezinim se rezultatima podupire mišljenje da su protjerani učenici solunske Braće mogli doći iz Venecije na bizantski teritorij kvarnerskih otoka i Dalmacije, a to potvrđuje činjenica da upravo to područje obiluje glagoljskim rukopisima i natpisima. Otok Krk čuvao je najstarije glagoljske fragmente: Kločev glagoljaš i Grškovićev apostol. Također su baš u vrbničkim glagoljskim brevijarima umetnute u brevijarske ofi cije najstarije slavenske književne vrste iz pera Klimenta Ohridskoga: Pohvala Ćirilu u trećoj varijanti službe u čast sv. Braće u Brevijaru vrbničkog popa Mavra iz 1460. Autorica je zaključila da je taj uskrsni himan oblikovan od istočnih himnodijskih elemenata u III. vrbničkom brevijaru iz 15. stoljeća. Pjevao se do 18. st. na Uskrs uz ljubljenje križa. Autoričin se izraz nije zaustavljao na znanstvenom diskursu, nego je često govorila toplo i s uvjerenjem o izrazima bogoštovlja u kojem je i sama rado i redovito sudjelovala. Obradila je dvije stare pjesme kojima se pobožni puk uživljavao u Kristovu muku i uskrsnuće, i koje su odražavale unutarnji život svega kršćanstva. U članku Melodijski arhaizmi uskrsnog ciklusa u glagoljskim kodeksima 2 (28-36) kaže: »Skladom razuma i srca ižarivale su njihovu dubinu, srdačnost, nekićenu jednostavnost koja sve privlači pa su one ostale pjesme sviju. Njihova je pak istina i žar pobožnosti ispunjala i usrećivala ljudska srca, dizala tužan duh prema nebeskoj radosti, ohrabri

Cyrillic manuscript in Gotha from the beginning of thr 18th century: Prayer for princesses

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Mar 29, 2008

Forschungsbibliothek Gotha u Gothi, Njemačka, pod signaturom Memb. II 201 čuva dvolist pergamene ... more Forschungsbibliothek Gotha u Gothi, Njemačka, pod signaturom Memb. II 201 čuva dvolist pergamene ispisan glagoljicom i dvolist papira ispisan ćirilicom. Njihova je paginacija zajednička pa je glagoljski odlomak označen kao f. 1r-2v, a ćirilski kao 3r-4r. Već se na prvi pogled može ustanoviti da su ta dva rukopisa daleka vremenski i geografski. 1 Dok je glagoljski odlomak misala u Gothi zabilježen u katalogu pogrešno kao brevijar, 2 o ćirilskom dvolistu nema nikakvih podataka, nigdje se ne spominje i nitko ne zna što sadrži 3 pa sam ga odlučila obraditi da se dokine neizvjesnost rukopisa koji se, po nama nepoznatim okolnostima, pridružio odlomku hrvatskoga glagoljskoga misala iz 14. st. Glagoljski sam odlomak misala obradila za zbornik u čast akademika Eduarda Hercigonje, 4 a ćirilski tekst obrađujem u čast akademikinje Anice Nazor povodom njezina 70. rođendana. Iako se bavi glagoljskom rukopisnom i tiskanom riječi, Anica Nazor je u svojem preobilnom znanstvenom radu obrađivala i ćirilicu 5. Odlučila sam se za ovu temu i stoga što se ispostavilo da je taj dvolist zapravo ruski crkvenoslavenski tekst, a dr. Nazor je ostvarila plodonosnu suradnju i s ruskim znanstvenicima. 6 U uvodu Kataloga malih rukopisa biblioteke u Gothi, autorica Cornelia Hopf spominje da je 1946., neposredno poslije II. svjetskog rata, zbirka fragmenata pod signaturom Memb. II 1-230, s nekim iznimkama, dospjela u Petrograd, da bi se 1956. god. vratila natrag u Gothu. 7 Je li se u Petrogradu taj ruski ćirilski dvolist pridružio zbirci, ili je već prije bio u njoj, ostaje otvoreno pitanje.

Dva glagoljska natpisa iz 11. st. u Konavlima i Župi dubrovačkoj : Znakovi velike starine hrvatskog jezika

Važne žene Injigova obraćenja

Obnovljeni život, 2021

The iImportant Women of the Inigo&#39;s Conversion

Iz Filipova da može biti što dobro? Kaže mu Filip: Dođi i vidi!

Gothski odlomak glagoljskoga misala

The Gotha Fragment of the Croatian Glagolitic Missal The Croatian Glagolitic fragment is kept in ... more The Gotha Fragment of the Croatian Glagolitic Missal The Croatian Glagolitic fragment is kept in the Forschungsbibliothek Gotha in Germany, call number Memb. II 201, since the 19th century. It is a part of the Missal Proper of Saints mentioning St. Margaret of Antioch, St. Benedict and St. Prokop. Between fol. 1 and fol. 2 there were probably 7 other bifolia. The format of the fragment has no matches among the known Glagolitic fragments of the Croatian Glagolitic Missals. Paleographic analysis show that it is from the 14th century. The linguistic data locate the fragment in northern Istria, Croatia. The content reveals a Benedictine Missal. The Latin transliteration of the Glagolitic text is accompanied by the list of all the words that appear in the text. The tables illustrate the comparison of some feasts with two other Croatian Glagolitic Missals. The paleographic features are illustrated by all initials, text characters in the alphabetic order, some ligatures, four facsimile pages of the original Croatian Glagolitic fragment and images of St Procop and St. Margaret of Antioch.

Ljekovit dodir pape Franje

Izložba o glagoljskoj knjizi u Zagrebu i Karlovcu

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Sep 30, 1981

Kratka starija povijest sela Kuča

Od veselja nebeskoga

Grbovnica koju je 1656. car Ferdinand III. dao turopoljskim obiteljima Puceković, Berković i Živković

Iskrice sv. Ignacija - Scintillae ignatianae

Obnovljeni život 77 (2022) 1, 2022

Knjiga "Iskrice sv. Ignacija: Misli sv. Ignacija Lojolskog za svaki dan u godini tumači Gábor Hev... more Knjiga "Iskrice sv. Ignacija: Misli sv. Ignacija Lojolskog za svaki dan u godini tumači Gábor Hevenesi". Kuče, Marignacija d. o. o., 2021., 394 str., 2 slike. Preveo Jozo Vela. Uredila i Pogovor napisala Marica Čunčić.
Ova je knjiga dio baze znanja civilizacije kakvu poznamo. To je prvi hrvatski prijevod latinskoga djela Scintillae ignatianae, sive sancti Ignatii de Loyola, Societatis Jesu Fundatoris, apophtegmata sacra, per singulos anni dies distributa et ulteriori considerationi proposita, Viennae, Austriae, Typis Joannis Georgii Schlegel, Universitatis Typographi, 1705.

Alojzija Tvorić Žene autorice i čitateljice hrvatskih molitvenika od 16. do 19. stoljeća, Doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zagreb 2013., 12 tablica, 13+335 str.

Bogoslovska smotra, 83, 2, 401-417, 2013

Doktorski rad Alojzĳe Tvorić rezultat je opsežnoga znanstvenog istraživanja stotinjak hrvatskih m... more Doktorski rad Alojzĳe Tvorić rezultat je opsežnoga znanstvenog istraživanja stotinjak hrvatskih molitvenika od kojih sedamdesetak pripada razdoblju od 16. do 19. stoljeća. Među njima je autorica odabrala korpus od četrnaest tiskanih latiničnih, jedan ćirilični i jedan rukopisni s posebnim osvrtom na dva koja na svim razinama raščlanjuje i uspoređuje, a vezana su uz dvĳe hrvatske plemkinje istoga imena: Anu Katarinu Frankopan Zrinski (1525.-1562/3.), suprugu bana Nikole Šubića Zrinskoga Sigetskoga (dalje: Ana), za koju je Nikola Dešić sastavio molitvenik Raj duše (dalje: RD) i Anu Katarinu Frankopan Zrinski (1625.-1673.), ženu Petra Zrinskoga (dalje: Katarina), autoricu molitvenika Putni tovaruš (Venecĳa, 1661., Ljubljana 1678. i 1715., 441 str.) (dalje: PT). Na odabranom korpusu dokazuju se autoričine teze da u tom razdoblju žene čitaju i pišu molitvenike, žene omogućuju njihovo objavljivanje, molitvenici se posvećuju ženama, sastavljaju i tiskaju za žene, moliteljice se utječu zagovoru Blažene Djevice Marĳe i drugih svetih žena, gramatičke kategorije odražavaju ženski rod i da se čak neki psalmi i liturgijski tekstovi prilagođuju ženskom rodu. To sve prestaje u 19. st. pojavom molitvenika biskupijskog tipa, što opravdava ograničenje istraživanoga korpusa do 19. st.

Marija Agnezija Pantelić, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje

Slovo, 2015

Marija Agnezija PANTELIĆ, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje. Priredio Petar BAŠIĆ. Kršćanska s... more Marija Agnezija PANTELIĆ, Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje. Priredio Petar BAŠIĆ. Kršćanska sadašnjost d. o. o., Družba sestara milosrdnica sve-tog Vinka Paulskog u Zagrebu, Zagreb 2013., 725 str. Marija Agnezija Pantelić (1915.-2008.) istaknuta je hrvatska fi lologinja i paleoslavistica, doktorica fi lologije i počasna doktorica teologije, časna se-stra Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zbornik radova sabranih djela Marije Agnezije Pantelić, od kojih je većina nasta-la za vrijeme njezina rada na Staroslavenskom institutu, izišao je post-humno. Za paleoslavistička istraživanja nagrađena je Nagradom za životno djelo Republike Hrvatske. Doktorirala je 1960. na hrvatskim glagoljskim kodeksima krbavskoga područja iz 14. i 15. st. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu podijelio joj je 1988. godine počasni doktorat svete teologije. Istraživanja je usmjerila na hrvatske glagoljske liturgijske knjige, misale i brevijare. Prema riječi-ma Stjepana Damjanovića M. A. Pantelić je »stekla ugled najkompetentnije istraživateljice hrvatskoglagoljske liturgijske građe koju je obrađivala s po-vijesnoliturgijskoga, jezičnoga, pismovnoga i iluminacijskoga vida često se baveći teškim pitanjima datacije i lokalizacije tekstova«. Bila je izvrsna znanstvenica zaslužna za brojna važna otkrića glagolj-ske srednjovjekovne pismenosti. Većina tih otkrića objavljenih u šezdesetak radova sabrana je u ovome zborniku koji je u okviru Odjela za hrvatski glagolizam uredio Petar Bašić pripremajući ga s Romanom Turčinovićem. Zbornik je izišao kao 3. knjiga u nizu Djela instituta za ekumensku teologiju i dijalog »Juraj Križanić« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je urednik Jure Zečević. Zbornik su recenzirali Marica Čunčić, Stjepan Damjanović i Ivan Golub, a korekturu i prijelom napravio je Roman Turčinović. Knjiga se sastoji od sljedećih poglavlja: I. Na izvorima ćirilometodske baštine, II. Hrvatskoglagoljski misali, III. Hrvatskoglagoljski brevijari, IV. Hrvatskoglagoljski kalendar i sanktoral, V. Blaž Baromić i njegovo doba te Predmetno i autorsko kazalo. U Uvodnoj riječi (5) urednika Petra Bašića navodi se kako je tekstove revidirala sama autorica, dok su neki tekstovi revidirani s njezinim dopu-štenjem, tako da sadrže više podataka od istovjetnih radova objavljenih u

Granice geometrije i simbolike u glagoljskoj paleografiji

Endogene teorije o postanku glagoljice istražuju grafičku strukturu slova da otkriju prvotan obli... more Endogene teorije o postanku glagoljice istražuju grafičku strukturu slova da otkriju prvotan oblik ili grafički
ključ glagoljskoga pisma tražeći zajednički geometrijski višekratnik i značenje njihovih geometrijskih
oblika. Rozeta V. Jončeva proizvodi 38 glagoljskih slova i zajedno s linijskim sustavom ima uspješnu
primjenu u analitičkoj glagoljskoj paleografiji. Zahvaljujući logici te grafičke i geometrijske strukture
razvile su se egzaktne metode paleografskog istraživanja i dale odgovore na mnoga veoma važna pitanja
glagoljske paleografije. Ta je teorija istovremeno jednostavna, ima potvrdu u spomenicima i po
geometrijskoj strukturi odgovara kršćanskoj simbolici sadržanoj u rozeti. Gramatozofija S. Sambunjaka
dosadašnje rezultate istraživanja tumači nepouzdano, ne odgovara na pitanja glagoljske paleografije,
komplicirana je, grafički i geometrijski najčešće nelogična. Riječ “gramatozofija” (gramatologija i
aritmozofija) sugerira, a niz bibliografskih jedinica iz magije i ezoterije potvrđuju, da autor miješa znanost i
ezoteriju, neuspješno izvodeći iz mandale, uzete iz nekršćanske kulture, glagoljska slova. Autorica postavlja
granice geometriji i simbolici u glagoljskoj paleografiji poistovjetivši ih s kriterijima dobre teorije:
jednostavnost, rješavanje većeg broja pitanja, potvrda na spomenicima. Prema tim kriterijima gramatozofija
i mandala S. Sambunjaka ostaju izvan znanstvenih granica i ne zadovoljavaju uvjetima dobre teorije.

Grafički sustav Kijevskih listića

Grafički sustav Kijevskih listića, 2008

Kijevski su listići (KL) pisani glagoljskim slovima koja po svojoj veličini i položaju u linijsko... more Kijevski su listići (KL) pisani glagoljskim slovima koja po svojoj veličini i položaju u linijskom sustavu predstavljaju specifičnu i zagonetnu grafiju. Slova su nejednake visine, a kraća vise na gornjoj liniji. Budući da su KL glagoljski najstariji poznati sačuvan rukopis iz 10. st., važno je znati kakav je to grafički sustav. Članak odgovara na to pitaje.

Djela Jurja Habdelića u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika Abstract

Znanstveni skup o Jurju Habdeliću. 400. obljetnica rođenja 1609.-2009. / - Velika Gorica : Gradska knjižnica Velika Gorica, 2009, 21-21, 2009

Uz kratku povijest, kontekst nastanka i opis Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika u ... more Uz kratku povijest, kontekst nastanka i opis Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje autorica istražuje zastupljenost i značenje Habdelićeva Dictionara, Zercala Marijanskoga i njegove knjige Pervi otca našega Adama greh u tome Rječniku. Dictionar je potpuno sa svim riječima ušao u Rječnik HKKJ. Statistički se pokazuje na manjem segmentu veličina udjela rječničkoga fonda Dictionara u cjelokupnom Rječniku HKKJ i donosi nekoliko područja rječničke građe kojom je Habdelić obogatio hrvatski kajkavski književni jezik i Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika.

Digitalizacija u službi rekonstrukcije hrvatske glagoljske Biblije

Hrvatska glagoljska Biblija može se rekonstruirati iz čitanja u hrvatskim glagoljskim liturgijski... more Hrvatska glagoljska Biblija može se rekonstruirati iz čitanja u hrvatskim glagoljskim liturgijskim knjigama. Staroslavenski institut posjeduje kartoteku bibliografije tih biblijskih čitanja koju prenosi u web aplikaciju preko koje se mogu pretraživati, zbrajati i prikazati svi uneseni odlomci Svetoga pisma.