Papers by Jasenka Kranjcevic
Koprivnik v Bohinju je razložena vasica, ki se nahaja na južnem pobočju pokljuke v občini Bohinj ... more Koprivnik v Bohinju je razložena vasica, ki se nahaja na južnem pobočju pokljuke v občini Bohinj in leži v Triglavskem narodnem parku. Kmečke domačije se razprostirajo okoli polja v manjši kotlini Mrzlega potoka in s cerkvijo na južnem obrobju, kjer je kot prvi župnik služboval pesnik valentin vodnik. Na obnovljenem župnišču, kjer je vodnik stanoval, sta pesnikovo doprsje in spominska plošča. po pesniku se imenuje vodnikov razglednik, ki je slikoviti razgledni grič nad vasjo, od koder se odpira čudovit razgled na bohinjsko zgornjo dolino in Bohinjsko jezero. vstop z glavne ceste v vas poteka ob župnijski cerkvi in župnišču, mimo mogočne lipe. prav ta vstop pa za vas ni najbolj primeren, saj se zaradi vse večjega prometa in obiska turistov uničuje mogoče najlepši del vasi. prav zaradi vsega zgoraj navedenega smo na Občini Bohinj z veseljem podprli pobudo Krajevne skupnosti Koprivnik-Gorjuše, da skupaj s Fakulteto za gradbeništvo in geodezijo Univerze v Ljubljani organiziramo urbanistično planersko delavnico. Le-ta nam je ponudila različne rešitve glede vstopne točke, izgradnje parkirišča in vaškega jedra. Mladi strokovnjaki so s svojo neobremenjenostjo do življenja v vasi odkrili nove možnosti za razvoj naselja Koprivnik, poiskali konkretne prostorske rešitve za nekatere probleme, posebej tiste, ki so vezane na ustrezno infrastrukturo. prepričani smo, da je delavnica na konkretna vprašanja podala odlične odgovore, naloga Občine Bohinj pa je, da jih v čim večji meri umesti v svoje akte in jih tudi dejansko uresniči. Za vse predloge in uspešno izpeljane delavnice se Občina Bohinj vsem udeležencem zahvaljuje za njihov trud v upanju, da se še kdaj srečamo.
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 2007
Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02-Urbanistièko i prostorno planiranje 2.01.04-P... more Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02-Urbanistièko i prostorno planiranje 2.01.04-Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaaeen: 27. 8. 2007. / 26. 11. 2007.
Kulturna baština, Dec 31, 2017
Predmet ovog rada jest odnos ovlaštenih arhitekata i strukovnih udruženja u Dalmaciji od samih po... more Predmet ovog rada jest odnos ovlaštenih arhitekata i strukovnih udruženja u Dalmaciji od samih početaka do Drugoga svjetskog rata. Za bolje razumijevanje teme u radu ukratko se opisuju građevinske prilike, zatim utvrđuje važeća regulativa za osnivanje strukovnih udruženja inženjera i arhitekata te djelovanje ovlaštenih arhitekata u Dalmaciji. Nakon utvrđivanja važeće regulative za određena razdoblja, željelo se utvrditi koji su inženjeri i arhitekti iz Dalmacije bili članovi strukovnih udruženja inženjera i arhitekata te koliko su u njima bili aktivni. Isto tako, bilo je potrebno utvrditi gdje su bila sjedišta strukovnih udruženja za područje Dalmacije. U radu se zaključuje da inženjeri i arhitekti iz Dalmacije nisu imali značajnog utjecaja na formiranje i djelovanje strukovnih udruženja. Inženjeri i arhitekti iz Dalmacije bili su aktivniji u Društvu inženjera i arhitekata nego u Komori jer su one bile politički obojane. Ključne riječi: Dalmacija, ovlašteni inženjeri i arhitekti, komora inženjera i arhitekata, regulativa UVOD Povod za pisanje ovog rada jest knjiga Boge Zupančiča Ljubljanska inžinirska zbornica 1919-44 [Ljubljanska inženjerska komora], objavljena 2013., 1 u kojoj je navedeno da su splitski arhitekti između dva svjetska rata bili članovi OVLAŠTENI ARHITEKTI I STRUKOVNA UDRUŽENJA U DALMACIJI DO 1941. GODINE dr. sc. JASENKA KRANJČEVIĆ Institut za turizam Vrhovec 5 10000 Zagreb, HR
U prilogu ukratko je opisano stvaralastvo graditelja Florschuetz Feliks (Srecko). Bogat stvaralac... more U prilogu ukratko je opisano stvaralastvo graditelja Florschuetz Feliks (Srecko). Bogat stvaralacki opus obuhvaca: izgradnju obiteljskih kuca, stambeno - najamnih kuca, industrijskih objekata, nadgrobnih spomenika, radovi na rekonstrukciji unutrasnjosti crkve, javnih zgrada (kino, opcina, zadružni domovi) do obnove izgorjelog sela Kolarec kod Križevaca.
Výstava „Cesti arhitekti a pocatky turistiky na chorvatskem Jadranu “ ktera byla zacatkem dubna 2... more Výstava „Cesti arhitekti a pocatky turistiky na chorvatskem Jadranu “ ktera byla zacatkem dubna 2017 zahajena v prostorcah Krajske galerie výtvarneho uměni v Zline, navazuje na jeji předchozi putovani po Chorvatsku, ale hlavně na jeji ceskou premierovou prezentaci v ostravskem Domě uměni a nasledujici výstavy na statnim zamku v Hradci nad Moravici, ktere byly iniciovany Kabinetem architektury z.s.z Ostravy.
Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, Nov 5, 2002
U navedenom prikazu daje se prikaz događanja s znanstvenog skupa na Tehnickom sveucilistu u Minhe... more U navedenom prikazu daje se prikaz događanja s znanstvenog skupa na Tehnickom sveucilistu u Minhenu 2001. godine.
Pag je otok koji ima svojevrsnu “tradiciju” planske izgradnje: prvi primjer vidljiv je vec u 15. ... more Pag je otok koji ima svojevrsnu “tradiciju” planske izgradnje: prvi primjer vidljiv je vec u 15. stoljecu kada je grad Pag „premjesten“, te ponovno izgrađen na novoj, povoljnijoj, lokaciji. Tridesetih godina 20. stoljeca zbog pojave malarije u mocvarnim podrucjima kod sela Kolan, pod utjecajem Andrije Stampara i Skole narodnog zdravlja, planiralo se preseljenje citavog sela na lokaciju uvale Mandre. Iako je izvrsena parcelacija zemljista i napravljeni nacrti, niti jedna kuca nije izgrađena i naselje u zamisljenom obliku nikada nije ostvareno. Drugi primjer je naselje Gajac. Znacajniji turisticki razvoj na sjevernom je Jadranu potaknuo izgradnju novih oblika turistickih smjestajnih kapaciteta kao sto su bila cjelovita turisticko-stambena naselja. Tako je krajem osamdesetih godina 20-og stoljeca nastalo naselje (grad) Gajac s preko 1500 apartmana. Koristeci se primjerima naselja Mandre i Gajac s otoka Paga, u radu se analizira nastanak i razvoj planiranih naselja, te njihov odnos sa susjednom lokalnom zajednicom i posljedice u okolisu.
Tourism and space have to date been rather well discussed, however very little discussion has tak... more Tourism and space have to date been rather well discussed, however very little discussion has taken place within systematic scientific research such as, for example, within a research on the impact of tourism on space. Even at first glance the overview of the relationship between space and tourism shows that their relationship is very complex, especially if the economic, legal, social, cultural and political impact is taken into account. Tourism takes place in space, and preserved, highly-valuable space is a strategic resource of Croatian tourism. The space designated and used for tourism should be beautiful and attractive, this referring both to man-made and natural spaces. An important component of space and architecture in the tourism offer is the part related to shaping, i.e., the so-called aesthetic component of space. The space used for tourism is utilized on the spot and cannot be transported from another location as raw material. Man can undermine or destroy the value of space by unplanned or poorly planned activities in tourism (primarily by poorly planned construction). Different and mass types of construction in tourism in different spatial and temporal concentrations and pressures can have a harmful and destructive impact upon the natural, working and living environment of the host area. When construction exceeds certain limits, improvement turns into destruction. In that regard, tourism can be both/either a “friend” and/or an “enemy” of space. In addition to exerting a negative impact on space, tourism can also exert a negative impact on itself. By destroying one of its resources – space – tourism may be destroying itself. Space is here viewed not only from the aspect of protection or aesthetic design, but as a resource for further economic development.
Kulturna baština, Dec 31, 2015
Iako su najviše projekata arhitekti Juraj (Giorgio) i Ivan (Giovanni) Zaninović realizirali u Trs... more Iako su najviše projekata arhitekti Juraj (Giorgio) i Ivan (Giovanni) Zaninović realizirali u Trstu, u radu se istražuje njihovo djelovanje na prostoru Hrvatske, jer su obojica rođeni u Splitu. Njihovo arhitektonsko stvaralaštvo započelo je početkom XX. stoljeća, tj. u dinamično vrijeme mijenjanja stilova u arhitekturi. Da su sva tri poznata projekta Jurja Zaninovića i realizirana na prostoru Hrvatske (jedan u Hvaru i dva u Zadru), zasigurno bi se te zgrade ubrajale među najljepše secesijske građevine. Još je potrebno istražiti djelovanje arhitekta Jurja Zaninovića u Dubrovniku, Sarajevu i Mostaru.
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 2009
Obzirom da knjiga sadrži brojne i korisne informacije, istu mogu koristiti svi koji se bave plani... more Obzirom da knjiga sadrži brojne i korisne informacije, istu mogu koristiti svi koji se bave planiranjem razvoja turizma. Zato je knjiga osim prostornim planerima i arhitektima, namijenjena geografima, ekonomistima, sociolozima, etnolozima i drugima. U Sloveniji knjiga ce služiti kao udžbenik na razlicitim studijima koji u svojoj nastavi obuhvacaju prostorno planiranje.
Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, 2003
Journal of Central European Agriculture, 2006
dr.sc. Jasenka Kranjčević, dipl.ing.arh. KRATAK SAŽETAK Kada se prilikom planiranja ruralnog razv... more dr.sc. Jasenka Kranjčević, dipl.ing.arh. KRATAK SAŽETAK Kada se prilikom planiranja ruralnog razvoja uzimaju u obzir samo ekonomski, ili socijalni elementi, a ne i prostorni, mogu se izazvati negativne transformacije u prostoru. Činjenica je da prostor predstavlja važan resurs koji zahtijeva posebnu pažnju, a posebno prilikom planiranja ruralnog razvoja. Prostorno planiranje je instrument za stvaranje kvalitetnih promjena u ruralnom prostoru, a može biti poveznica između različitih sektora (turizam, poljoprivreda, zaštita okoliša, itd.). Stoga prostorni, odnosno teritorijalni, pristup u planiranju ruralnog razvoja ima veliku ulogu u očuvanju i razvoju ruralnog prostora. Uvod: Svjedoci smo sve bržih socijalnih, ekonomskih, kulturnih promjena, kako na globalnoj, tako i na europskoj razini, koje utječu na transformaciju ruralnog prostora. Grade se prometnice, šire se naselja, a statistički pokazatelji govore kako se sve više povećava površina izgrađenog i uređenog prostora u odnosu na prirodni. Za očekivati je da će ruralni prostor biti izložen brojnim i dugotrajnim promjenama. Nije moguće sa sigurnošću utvrditi kako će se i u kojoj mjeri prostor mijenjati, no sigurno je da će do određenih promjena doći. Stoga si možemo postaviti dva pitanja: Kako i koliko planiranje ruralnog razvoja može imati utjecaj, na prostor a time i na njegovu transformaciju? Kakvi su izgledi i mogućnosti korištenja prostornog planiranja za planiranje ruralnog razvoja? Transformacija ruralnog prostora Ruralni prostor i ruralne općine već su godinama pod brojnim i različitim pritiscima. Pritisci su posljedica prvenstveno promijenjenih ekonomskih uvjeta i društvenih modernizacijskih procesa (ŠTAMBUK, 1997). Od općina i ruralnog prostora traži se da budu konkurentni na tržištu, poštuju načela održivog razvoja, a da pri tome njihov prostor uspješno obnaša sve više različitih funkcija (multifunkcionalnost). Zato se s pravom možemo upitati koliko i kako će se promijeniti prostor ispunjavajući ove zahtjeve? Činjenica je da se, resurs prostor stalno mijenja, kao i njegovo značenje. Ako se samo sagleda utjecaj tehnološkog napretka u poljoprivredi na prostor (koji je izazvao socijalne i gospodarske promjene), vidljive su značajne promjene. Zbog tehnološkog napretka ruralni prostor sve je dostupniji i sve se više koristi kao prostor za zabavu i/ili odmor. Korisnicima i stanovnicima ruralnog prostora sve su manje važni vitalni lokacijski faktori naselja (dostupnost tla, vode, obrambena sigurnost, itd.), a više su usredotočeni na tržište, najamnine, troškove izgrađenog zemljišta, odmor, obrazovanje, očuvanje prirodne i kulturne baštine, zaštitu okoliša, itd. U selo i ruralni prostor unosi se sve više elemenata gradskog načina života, a razlike u načinu života između sela i grada sve se više smanjuju. Stoga se može reći da se selo sve više urbanizira i gubi svoja tradicionalna obilježja (MARINOVIĆ-UZELAC, 2001).
Uploads
Papers by Jasenka Kranjcevic