... erwacht. Page 21. Blaues Istrien Rote Häuserdächer und ein Glockenturm bestimmen das Bild von... more ... erwacht. Page 21. Blaues Istrien Rote Häuserdächer und ein Glockenturm bestimmen das Bild von Umag. Ich fühlte mich geborgen, wohl, in Piran, dieser wider-spenstigen Meerstadt... Katja Gasser, in: Zu Hause. Nirgendwo ...
radu se donose osnovni podaci o planiranom projektu Arheološkog muzeja istre u Puli o granicama n... more radu se donose osnovni podaci o planiranom projektu Arheološkog muzeja istre u Puli o granicama na Poluotoku tijekom prošlih stoljeća. Rekognosciranjem na terenu, s obzirom na danas postojeće oznake, pokušat će se utvrditi točna državna granična crta između mletačkih i austrijskih posjeda, pojedinih općina te teritorija od osobitoga državnog značenja kao što su bile šume. Planira se da projekt završi objavljivanjem velikog kataloga s brojnim slikovnim prilozima i detaljnim općim podacima o kunfinskim oznakama (lokalitet, dimenzije, očuvanost i sl.). KLJUČNE RIJEČI: istra, novi vijek, granice, sporne točke, kamene granične oznake This work brings the basic data about a project dealing with the frontiers that existed on the istrian Peninsula down the ages, which is planned by the Archaeological Museum of istria at Pula. Through fieldwork, bearing in mind the still existing boundaries, we shall make an attempt to reconstruct in detail the frontier between Venetian and Austrian possessions, individual communes and territories of special importance for the state, as was the case with forests. Towards the end of the project a publication of a large illustrated catalogue is planned, which contains detailed information about border marks (location, dimensions, state of preservation and the like).
Lokalitet Klinac(grad) nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada ... more Lokalitet Klinac(grad) nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, oko 8 km južno od Petrinje, uz prometnicu Petrinja -Hrvatska Kostajnica, iznad sela Klinac. Trenutačno su na lokalitetu vidljivi ostaci peterokutne kule, međutim, ovaj je prostor bio naseljen još u prapovijesti te pruža zoran primjer kontinuiranosti naseljavanja kroz sva povijesna razdoblja. Pisani izvori za utvrdu Klinac(grad) poprilično su oskudni pa će tek nova sustavna arheološka istraživanja moći dopuniti spoznaje i dati nova saznanja o ovom lokalitetu.
Božena Vranješ-Šoljan, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta... more Božena Vranješ-Šoljan, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Adresa: Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb. E-mail: [email protected] POČETAK DEMOGRAFSKE TRANZICIJE U HRVATSKOJ NENAD VEKARIĆ I BOŽENA VRANJEŠ-ŠOLJAN SAŽETAK: Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima. Uvod Teorija demografske tranzicije, koju je prvi 1909. godine obrazložio francuski demograf Adolphe Landry, dominantna je teorija koja razvoj stanovništva 1 Alica Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o, 1999: 105. 2 A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj: 109. 3 A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj: 105-193. 4 Vidi i druge radove Alice Wertheimer-Baletić: »Demografska tranzicija kao svjetski proces.« Ekonomska revija, Ljubljana 3-4 (1982): 271-281; »Problemi determinacije posttranzicijske etape u razvoju stanovništva.« Stanovništvo 3-4/1-2 (1990-1991): 45-56; »Ekonomske odrednice procesa demografske tranzicije.« Encyclopaedia moderna 37 (1992): 106-113
10. rujna 2010. Projekt o poslijediplomskom studiju potaknuli su dr. Aleksander Pranjek s Univerz... more 10. rujna 2010. Projekt o poslijediplomskom studiju potaknuli su dr. Aleksander Pranjek s Univerze na Primorskem u Kopru i dr. Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz potporu Arhivskog društva Slovenije i Hrvatskog arhivističkog društva. Kao vodeći partner, Univerza na Primorskem je u sklopu projekta »Heritage Live -Živa, oživljena, doživeta kulturna dediščina« (Heritage Live -Živa, oživljena, doživljena kulturna baština), Operativnega programa Instrumenta za predpristopno pomoč (OP IPA) Slovenija -Hrvaška 2007-2013 (Operativnoga programa Instrumenta za predpristupnu pomoć Slovenija -Hrvatska 2007. -2013.), a koji, dakle, novčano podupiru Europska Unija (INtERREG program), Slovenija (PHARE program) i Hrvatska (CARDS 2003 program), prijavila pripremu poslijediplomskog studija arhivistike. Arhivsko društvo Slovenije (dalje ADS) prijavilo je organizaciju dvaju slovensko-hrvatskih susreta, a predstavnici Univerze na Primorskem predložili su da arhivisti sudjeluju pri sastavljanju programa poslijediplomskog studija. U kolovozu je 2009. godine projekt odobren, uz napomenu da se moraju obaviti određene nadopune. Ugovor između Slovenije i Hrvatske potpisan je u ožujku 2010. i tada je dogovoreno da se održi sastanak 7. travnja kako bi se do rujna 2010. mogli pripremiti svi potrebni materijali za konkretan prijedlog programa pokretanja poslijediplomskog studija arhivistike, kao i programa arhivske konferencije o kojoj je riječ u ovom prikazu. Uvodne su riječi 9. rujna, prvoga dana dvodnevne Konferencije, uputili: dr. Aleksander Pranjek, voditelj projekta i profesor na Univerzi na Primorskem, dr. Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izaslanica Ministarstva kulture Republike Slovenije Nina Zupančič, predstavnik veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji Ivan Sabolić te, u ime predsjednice Hrvatskog arhivskog vijeća, Ivana Prgin. Osim njih, prisutnima su se obratili predsjednica Društva arhivskih radnika Vojvodine Ljubica Budać i predsjednik Arhivskog udruženja Bosne i Hercegovine Izet šabotić, koji su toga dana na radnoj večeri potpisali zajedničku deklaraciju o suradnji Arhivskog društva Slovenije, Hrvatskog arhivističkog društva, Društva arhivskih radnika Vojvodine i Arhivskog udruženja Bosne i Hercegovine. Po završetku uvodnih pozdrava započeo je radni dio Konferencije u kojemu je izlagalo petero predavača. U svom je uvodnom predavanju (»trenutno stanje arhivistike v Sloveniji« -trenutačno stanje u slovenskoj arhivistici) Jože škofljanec iznio analizu stanja arhivistike u Sloveniji kojom je objasnio: 1. gdje i kako arhivisti u Sloveniji stječu svoje formalno obrazovanje; 2. prikazao je arhivsku mrežu u Republici
... erwacht. Page 21. Blaues Istrien Rote Häuserdächer und ein Glockenturm bestimmen das Bild von... more ... erwacht. Page 21. Blaues Istrien Rote Häuserdächer und ein Glockenturm bestimmen das Bild von Umag. Ich fühlte mich geborgen, wohl, in Piran, dieser wider-spenstigen Meerstadt... Katja Gasser, in: Zu Hause. Nirgendwo ...
radu se donose osnovni podaci o planiranom projektu Arheološkog muzeja istre u Puli o granicama n... more radu se donose osnovni podaci o planiranom projektu Arheološkog muzeja istre u Puli o granicama na Poluotoku tijekom prošlih stoljeća. Rekognosciranjem na terenu, s obzirom na danas postojeće oznake, pokušat će se utvrditi točna državna granična crta između mletačkih i austrijskih posjeda, pojedinih općina te teritorija od osobitoga državnog značenja kao što su bile šume. Planira se da projekt završi objavljivanjem velikog kataloga s brojnim slikovnim prilozima i detaljnim općim podacima o kunfinskim oznakama (lokalitet, dimenzije, očuvanost i sl.). KLJUČNE RIJEČI: istra, novi vijek, granice, sporne točke, kamene granične oznake This work brings the basic data about a project dealing with the frontiers that existed on the istrian Peninsula down the ages, which is planned by the Archaeological Museum of istria at Pula. Through fieldwork, bearing in mind the still existing boundaries, we shall make an attempt to reconstruct in detail the frontier between Venetian and Austrian possessions, individual communes and territories of special importance for the state, as was the case with forests. Towards the end of the project a publication of a large illustrated catalogue is planned, which contains detailed information about border marks (location, dimensions, state of preservation and the like).
Lokalitet Klinac(grad) nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada ... more Lokalitet Klinac(grad) nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, oko 8 km južno od Petrinje, uz prometnicu Petrinja -Hrvatska Kostajnica, iznad sela Klinac. Trenutačno su na lokalitetu vidljivi ostaci peterokutne kule, međutim, ovaj je prostor bio naseljen još u prapovijesti te pruža zoran primjer kontinuiranosti naseljavanja kroz sva povijesna razdoblja. Pisani izvori za utvrdu Klinac(grad) poprilično su oskudni pa će tek nova sustavna arheološka istraživanja moći dopuniti spoznaje i dati nova saznanja o ovom lokalitetu.
Božena Vranješ-Šoljan, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta... more Božena Vranješ-Šoljan, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Adresa: Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb. E-mail: [email protected] POČETAK DEMOGRAFSKE TRANZICIJE U HRVATSKOJ NENAD VEKARIĆ I BOŽENA VRANJEŠ-ŠOLJAN SAŽETAK: Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima. Uvod Teorija demografske tranzicije, koju je prvi 1909. godine obrazložio francuski demograf Adolphe Landry, dominantna je teorija koja razvoj stanovništva 1 Alica Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o, 1999: 105. 2 A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj: 109. 3 A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj: 105-193. 4 Vidi i druge radove Alice Wertheimer-Baletić: »Demografska tranzicija kao svjetski proces.« Ekonomska revija, Ljubljana 3-4 (1982): 271-281; »Problemi determinacije posttranzicijske etape u razvoju stanovništva.« Stanovništvo 3-4/1-2 (1990-1991): 45-56; »Ekonomske odrednice procesa demografske tranzicije.« Encyclopaedia moderna 37 (1992): 106-113
10. rujna 2010. Projekt o poslijediplomskom studiju potaknuli su dr. Aleksander Pranjek s Univerz... more 10. rujna 2010. Projekt o poslijediplomskom studiju potaknuli su dr. Aleksander Pranjek s Univerze na Primorskem u Kopru i dr. Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz potporu Arhivskog društva Slovenije i Hrvatskog arhivističkog društva. Kao vodeći partner, Univerza na Primorskem je u sklopu projekta »Heritage Live -Živa, oživljena, doživeta kulturna dediščina« (Heritage Live -Živa, oživljena, doživljena kulturna baština), Operativnega programa Instrumenta za predpristopno pomoč (OP IPA) Slovenija -Hrvaška 2007-2013 (Operativnoga programa Instrumenta za predpristupnu pomoć Slovenija -Hrvatska 2007. -2013.), a koji, dakle, novčano podupiru Europska Unija (INtERREG program), Slovenija (PHARE program) i Hrvatska (CARDS 2003 program), prijavila pripremu poslijediplomskog studija arhivistike. Arhivsko društvo Slovenije (dalje ADS) prijavilo je organizaciju dvaju slovensko-hrvatskih susreta, a predstavnici Univerze na Primorskem predložili su da arhivisti sudjeluju pri sastavljanju programa poslijediplomskog studija. U kolovozu je 2009. godine projekt odobren, uz napomenu da se moraju obaviti određene nadopune. Ugovor između Slovenije i Hrvatske potpisan je u ožujku 2010. i tada je dogovoreno da se održi sastanak 7. travnja kako bi se do rujna 2010. mogli pripremiti svi potrebni materijali za konkretan prijedlog programa pokretanja poslijediplomskog studija arhivistike, kao i programa arhivske konferencije o kojoj je riječ u ovom prikazu. Uvodne su riječi 9. rujna, prvoga dana dvodnevne Konferencije, uputili: dr. Aleksander Pranjek, voditelj projekta i profesor na Univerzi na Primorskem, dr. Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izaslanica Ministarstva kulture Republike Slovenije Nina Zupančič, predstavnik veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji Ivan Sabolić te, u ime predsjednice Hrvatskog arhivskog vijeća, Ivana Prgin. Osim njih, prisutnima su se obratili predsjednica Društva arhivskih radnika Vojvodine Ljubica Budać i predsjednik Arhivskog udruženja Bosne i Hercegovine Izet šabotić, koji su toga dana na radnoj večeri potpisali zajedničku deklaraciju o suradnji Arhivskog društva Slovenije, Hrvatskog arhivističkog društva, Društva arhivskih radnika Vojvodine i Arhivskog udruženja Bosne i Hercegovine. Po završetku uvodnih pozdrava započeo je radni dio Konferencije u kojemu je izlagalo petero predavača. U svom je uvodnom predavanju (»trenutno stanje arhivistike v Sloveniji« -trenutačno stanje u slovenskoj arhivistici) Jože škofljanec iznio analizu stanja arhivistike u Sloveniji kojom je objasnio: 1. gdje i kako arhivisti u Sloveniji stječu svoje formalno obrazovanje; 2. prikazao je arhivsku mrežu u Republici
Uploads
Papers by Hrvoje Budicin