Nominalizacija (poimeničenje) u jeziku je pojava da se u rečenici umjesto glagolskih javljaju nom... more Nominalizacija (poimeničenje) u jeziku je pojava da se u rečenici umjesto glagolskih javljaju nominalne/imenske konstrukcije. Dakle, tamo gdje očekujemo glagolski predikat, govornik upotrijebi neki od nepunoznačnih glagola i glagolsku imenicu. U jezičkoj se praksi koriste konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju... Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena. Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna – često čujemo da automehaničar vrši popravku, a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju... Za dekompozicijom se, u pravilu, poseže i kada se želi izbjeći davanje informacije o vršiocu radnje, odnosno naglasiti anonimnost. Upotreba nominaliziranih iskaza vezuje se za situacije i sfere komuniciranja u kojima se iskazuju statične, impersonalne, apstraktne informacije, dok su radnja, konkretni vršilac radnje, uvjeti pod kojima se radnja odvija manje bitni. Iako nominalizacija i dekomponiranje predikata nisu jezičke pojave koje imaju predznak negativnog i pogrešnog, ipak trebamo biti pažljivi prilikom upotrebe nominaliziranih konstrukcija, a ja preporučujem da se, kad god je to moguće, prednost da punoznačnom glagolu u odnosu na konstrukciju nepunoznačni glagol + glagolska imenica. Ključne riječi: dekompozicija, nominalizacija, rečnična kondenzacija, glagol,glagolska imenica, predikat…
Nominalisation and decomposition of predicates in contemporary Bosnian language
Nominalisation ( turning verbs -actions or events- into nouns -things, concepts or people) in language is the occurrence that nominal / noun constructions occur in a sentence instead of verbs. So, where we expect a verb predicate, the speaker uses some of the phrasal verbs or the verb noun (gerund) instead of transitive verb. In linguistic practice, constructions such as make mistake are used instead of mistake, make a decision instead of decide, give speech instead of it speak, lead debate instead of debate, ask questions instead of question ... This phenomenon is, as a rule, characteristic of the administrative style (constructions such as making changes, submitting a report, expressing pleasure, etc.), and it is increasingly represented in journalism, but it is also more and more presented in the conversational style, where it is not natural to use such constructions. So this phenomenon is also taking place in contexts where it is really excessive. - we often hear a car mechanic repairing, not repairing a car, a dentist does a tooth extraction, does not extract a tooth, an athlete performs a shot and does not kick... As a rule, decomposition is mainly used when we want to avoid giving information about the doer of the action, or to emphasize anonymity. The use of nominated statements relates to situations and spheres of communication in which static, impersonal, abstract information is presented, while the action, the specific doer of the action, the conditions under which the action takes place are less relevant. Although nominalising and decomposing of predicates are not linguistic phenomena that are negative and wrong , we should still be careful using nominalised constructions, and I recommend when it is possible to use transitive verbs insted of phrasal verbs or gerund. Keywords: decomposition, nominalisation, sentence condensation, verb, verb noun, predicate…
mob. 061 829 746 NOMINALIZACIJA I DEKOMPOZICIJA PREDIKATA U SAVREMENOM BOSANSKOM JEZIKU Uvod U sa... more mob. 061 829 746 NOMINALIZACIJA I DEKOMPOZICIJA PREDIKATA U SAVREMENOM BOSANSKOM JEZIKU Uvod U savremenom bosanskom jeziku se u upotrebi javljaju konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju... Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena. Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna-često čujemo da automehaničar vrši popravku a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju... 1.1.1. Dekompozicija Dekomponirani se predikat, zahvaljujući svojoj formalnoj strukturi, može svrstati u kategoriju složenih imenskih predikata. Naime, njegov strukturni obrazac je nepunoznačni glagol + glagolska imenica, a sinonimičan je (pa i komutabilan) sa semantički ekvivalentnim jednočlanim predikatom predstavljenim punoznačnom glagolskom leksemom iz koje je izvedena deverbativna (glagolska) imenica 1 dvočlanog predikata (v. Radovanović 1990: 53). Međutim, da bi se dekomponirani predikat mogao potpuno razumjeti, moraju se shvatiti i objasniti jezičke pojave koje dovode do dekompozicije predikata, a to su rečenična kondenzacija i nominalizacija. Rečenična se kondenzacija definira kao pojavljivanje nerečeničnih jezičkih sredstava u funkciji saopštavanja rečeničnog sadržaja. Za semantičku analizu sredstava rečenične kondenzacije najpogodniji su postupci dubinske interpretacije koje u lingvistička istraživanja uvodi generativna gramatika, pa se i rečenični kondenzatori ovdje posmatraju kao površinska, dakle (u generativnom smislu) sekundarna jezička obrazovanja, čiju semantičku bazu u dubinskoj jezičkoj strukturi iskaza zastupaju, u stvari primarna, razvijena rečenična obrazovanja, od kojih su, zapravo, rečenični kondenzatori u generativnom smislu i derivirani. Pri tom pod dubinskom rečeničnom predikacijom treba imati u vidu sve oblike predikata, prostih i složenih.
Ovaj se rad sastoji od dva dijela. U prvom je dijelu dat opći pogled na pisma kod nas i u svijetu... more Ovaj se rad sastoji od dva dijela. U prvom je dijelu dat opći pogled na pisma kod nas i u svijetu, navedeni su grafijski sistemi koji se koriste ili su se koristili u nekom historijskom periodu, a navedene su i podjele grafijskih sistema koje predlažu uvaženi stručnjaci iz ove oblasti. Naš se jezik kroz historiju bilježio različitim pismima, a i danas su standardna dva pisma, pa se u ovom radu daje kraći uvid u historijat svakog od tih pisama. Drugi se dio rada odnosi na iskustva u radu sa učenicima petih razreda osnovne škole. Za uzorak je uzet po jedan peti razred jedne gradske, jedne prigradske i jedne seoske škole u Goraždu, ukupno šezdeset učenika. Analizirane su njihove domaće i školske sveske, te zadaćnice sa pismenim vježbama i pismenim zadaćama za bosanski jezik i književnost iz prvog polugodišta petog razreda.
Ovaj rad za cilj ima ukazati na problematiku (ne)ravnopravnosti infinitiva i konstrukcije da+prez... more Ovaj rad za cilj ima ukazati na problematiku (ne)ravnopravnosti infinitiva i konstrukcije da+prezent koji se javljaju kao dva vida dopune nepunoznačnom glagolu u sklopu složenog glagolskog predikata. Problem je osobito zanimljiv zato što se ovi vidovi dopune glagolu javljaju kao sredstvo diferencijacije između hrvatshog i srpskog jezičkog standarda. Ključne riječi: složeni predikat, infinitiv, prezent, konstrukcija da+prezent, nepunoznačni glagol…
"Mama!" "..." "Mamaaaaaaa!" "Molim, dušo." "Mama, šta je ogrizak?" Dok je razmišljala odakle da p... more "Mama!" "..." "Mamaaaaaaa!" "Molim, dušo." "Mama, šta je ogrizak?" Dok je razmišljala odakle da počne s objašnjavanjem novog pojma svojoj četverogodišnjoj kćerkici, Amrine se oči zaustaviše na poznatom licu.
Pojam sinonimije kao lingvističkog termina će u ovom radu biti
posmatran kroz prizmu međujezički... more Pojam sinonimije kao lingvističkog termina će u ovom radu biti
posmatran kroz prizmu međujezičkih uticaja. Engleski je jezik u savremenom
društvu nezaobilazan: on je prisutan u svim sferama ljudskog života i zbog toga
utiče na male jezike i svoje elemente integrira u te jezike. Anglizmi, odnosno
riječi koje su u bosanski jezik došle iz engleskog jezika, mnogobrojni su.
Prihvatanjem anglizma stvaraju se sinonimski parovi i sinonimski nizovi, a
postavlja se pitanje da li su u pitanju apsolutni sinonimi.
Navedena pojava će u ovom radu biti analizirana na korpusu dnevnih
novina, jer je novinarski stil najizloženiji navedenim uticajima.
Ovaj rad na osnovu istraživanja u korpusu bosanskog književnog jezika daje
sliku značenja i funk... more Ovaj rad na osnovu istraživanja u korpusu bosanskog književnog jezika daje
sliku značenja i funkcija lokativa s prijedlozima u, na i po. Klasifikacije u
radu polaze od kategorije značenja, a poslije se datim konstrukcijama određuje
funkcija u rečeničnom ustrojstvu. U prvom je dijelu rada dat pregled lokativnih
konstrukcija s prijedlozima u, na i po kroz njihova značenja i funkcije,
a u drugom su dijelu analizirani međusobni odnosi i mogućnost međusobne
zamjene prijedloga u, na i po uz lokativ u određenim situacijama, kao i uticaj
tih zamjena na značenje.
Maternji jezik prenosi saznanja i predanja, priča ko smo i odakle smo, dokle smo stigli i kako na... more Maternji jezik prenosi saznanja i predanja, priča ko smo i odakle smo, dokle smo stigli i kako nam je bilo na tom putu.
Kako bi nastavni proces bio što kvalitetniji i kako bi se osigurali što bolji ishodi učenja u osn... more Kako bi nastavni proces bio što kvalitetniji i kako bi se osigurali što bolji ishodi učenja u osnovnim i srednjim školama te na visokoobrazovnim ustanovama, nužno je osigurati da nastavni proces prati tendencije modernog društva i njegovih potreba i bude u najvećoj mogućoj mjeri usklađen sa tržištem rada. Dvadeset prvo stoljeće je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima društva te je nužno da se ovome posveti što veća pažnja u obrazovnom sistemu. Prije svega, nužno je opremiti obrazovne ustanove adekvatnim digitalnim nastavnim sredstvima i pomagalima, ustanoviti koji nivo inicijalne naobrazbe iz oblasti korištenja digitalnih medija posjeduju nastavnici koji direktno realiziraju nastavni proces te osigurati dodatnu edukaciju za one nastavnike kojima je ista potrebna. Osim navedenog, nužno je i pristupiti jednom dosta kompleksnijem problemu: kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan posve drugačiji pristup obrazovanju koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspješnim) da naprave veliki zaokret u svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad?
Nominalizacija (poimeničenje) u jeziku je pojava da se u rečenici umjesto glagolskih javljaju nom... more Nominalizacija (poimeničenje) u jeziku je pojava da se u rečenici umjesto glagolskih javljaju nominalne/imenske konstrukcije. Dakle, tamo gdje očekujemo glagolski predikat, govornik upotrijebi neki od nepunoznačnih glagola i glagolsku imenicu. U jezičkoj se praksi koriste konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju... Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena. Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna – često čujemo da automehaničar vrši popravku, a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju... Za dekompozicijom se, u pravilu, poseže i kada se želi izbjeći davanje informacije o vršiocu radnje, odnosno naglasiti anonimnost. Upotreba nominaliziranih iskaza vezuje se za situacije i sfere komuniciranja u kojima se iskazuju statične, impersonalne, apstraktne informacije, dok su radnja, konkretni vršilac radnje, uvjeti pod kojima se radnja odvija manje bitni. Iako nominalizacija i dekomponiranje predikata nisu jezičke pojave koje imaju predznak negativnog i pogrešnog, ipak trebamo biti pažljivi prilikom upotrebe nominaliziranih konstrukcija, a ja preporučujem da se, kad god je to moguće, prednost da punoznačnom glagolu u odnosu na konstrukciju nepunoznačni glagol + glagolska imenica. Ključne riječi: dekompozicija, nominalizacija, rečnična kondenzacija, glagol,glagolska imenica, predikat…
Nominalisation and decomposition of predicates in contemporary Bosnian language
Nominalisation ( turning verbs -actions or events- into nouns -things, concepts or people) in language is the occurrence that nominal / noun constructions occur in a sentence instead of verbs. So, where we expect a verb predicate, the speaker uses some of the phrasal verbs or the verb noun (gerund) instead of transitive verb. In linguistic practice, constructions such as make mistake are used instead of mistake, make a decision instead of decide, give speech instead of it speak, lead debate instead of debate, ask questions instead of question ... This phenomenon is, as a rule, characteristic of the administrative style (constructions such as making changes, submitting a report, expressing pleasure, etc.), and it is increasingly represented in journalism, but it is also more and more presented in the conversational style, where it is not natural to use such constructions. So this phenomenon is also taking place in contexts where it is really excessive. - we often hear a car mechanic repairing, not repairing a car, a dentist does a tooth extraction, does not extract a tooth, an athlete performs a shot and does not kick... As a rule, decomposition is mainly used when we want to avoid giving information about the doer of the action, or to emphasize anonymity. The use of nominated statements relates to situations and spheres of communication in which static, impersonal, abstract information is presented, while the action, the specific doer of the action, the conditions under which the action takes place are less relevant. Although nominalising and decomposing of predicates are not linguistic phenomena that are negative and wrong , we should still be careful using nominalised constructions, and I recommend when it is possible to use transitive verbs insted of phrasal verbs or gerund. Keywords: decomposition, nominalisation, sentence condensation, verb, verb noun, predicate…
mob. 061 829 746 NOMINALIZACIJA I DEKOMPOZICIJA PREDIKATA U SAVREMENOM BOSANSKOM JEZIKU Uvod U sa... more mob. 061 829 746 NOMINALIZACIJA I DEKOMPOZICIJA PREDIKATA U SAVREMENOM BOSANSKOM JEZIKU Uvod U savremenom bosanskom jeziku se u upotrebi javljaju konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju... Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena. Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna-često čujemo da automehaničar vrši popravku a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju... 1.1.1. Dekompozicija Dekomponirani se predikat, zahvaljujući svojoj formalnoj strukturi, može svrstati u kategoriju složenih imenskih predikata. Naime, njegov strukturni obrazac je nepunoznačni glagol + glagolska imenica, a sinonimičan je (pa i komutabilan) sa semantički ekvivalentnim jednočlanim predikatom predstavljenim punoznačnom glagolskom leksemom iz koje je izvedena deverbativna (glagolska) imenica 1 dvočlanog predikata (v. Radovanović 1990: 53). Međutim, da bi se dekomponirani predikat mogao potpuno razumjeti, moraju se shvatiti i objasniti jezičke pojave koje dovode do dekompozicije predikata, a to su rečenična kondenzacija i nominalizacija. Rečenična se kondenzacija definira kao pojavljivanje nerečeničnih jezičkih sredstava u funkciji saopštavanja rečeničnog sadržaja. Za semantičku analizu sredstava rečenične kondenzacije najpogodniji su postupci dubinske interpretacije koje u lingvistička istraživanja uvodi generativna gramatika, pa se i rečenični kondenzatori ovdje posmatraju kao površinska, dakle (u generativnom smislu) sekundarna jezička obrazovanja, čiju semantičku bazu u dubinskoj jezičkoj strukturi iskaza zastupaju, u stvari primarna, razvijena rečenična obrazovanja, od kojih su, zapravo, rečenični kondenzatori u generativnom smislu i derivirani. Pri tom pod dubinskom rečeničnom predikacijom treba imati u vidu sve oblike predikata, prostih i složenih.
Ovaj se rad sastoji od dva dijela. U prvom je dijelu dat opći pogled na pisma kod nas i u svijetu... more Ovaj se rad sastoji od dva dijela. U prvom je dijelu dat opći pogled na pisma kod nas i u svijetu, navedeni su grafijski sistemi koji se koriste ili su se koristili u nekom historijskom periodu, a navedene su i podjele grafijskih sistema koje predlažu uvaženi stručnjaci iz ove oblasti. Naš se jezik kroz historiju bilježio različitim pismima, a i danas su standardna dva pisma, pa se u ovom radu daje kraći uvid u historijat svakog od tih pisama. Drugi se dio rada odnosi na iskustva u radu sa učenicima petih razreda osnovne škole. Za uzorak je uzet po jedan peti razred jedne gradske, jedne prigradske i jedne seoske škole u Goraždu, ukupno šezdeset učenika. Analizirane su njihove domaće i školske sveske, te zadaćnice sa pismenim vježbama i pismenim zadaćama za bosanski jezik i književnost iz prvog polugodišta petog razreda.
Ovaj rad za cilj ima ukazati na problematiku (ne)ravnopravnosti infinitiva i konstrukcije da+prez... more Ovaj rad za cilj ima ukazati na problematiku (ne)ravnopravnosti infinitiva i konstrukcije da+prezent koji se javljaju kao dva vida dopune nepunoznačnom glagolu u sklopu složenog glagolskog predikata. Problem je osobito zanimljiv zato što se ovi vidovi dopune glagolu javljaju kao sredstvo diferencijacije između hrvatshog i srpskog jezičkog standarda. Ključne riječi: složeni predikat, infinitiv, prezent, konstrukcija da+prezent, nepunoznačni glagol…
"Mama!" "..." "Mamaaaaaaa!" "Molim, dušo." "Mama, šta je ogrizak?" Dok je razmišljala odakle da p... more "Mama!" "..." "Mamaaaaaaa!" "Molim, dušo." "Mama, šta je ogrizak?" Dok je razmišljala odakle da počne s objašnjavanjem novog pojma svojoj četverogodišnjoj kćerkici, Amrine se oči zaustaviše na poznatom licu.
Pojam sinonimije kao lingvističkog termina će u ovom radu biti
posmatran kroz prizmu međujezički... more Pojam sinonimije kao lingvističkog termina će u ovom radu biti
posmatran kroz prizmu međujezičkih uticaja. Engleski je jezik u savremenom
društvu nezaobilazan: on je prisutan u svim sferama ljudskog života i zbog toga
utiče na male jezike i svoje elemente integrira u te jezike. Anglizmi, odnosno
riječi koje su u bosanski jezik došle iz engleskog jezika, mnogobrojni su.
Prihvatanjem anglizma stvaraju se sinonimski parovi i sinonimski nizovi, a
postavlja se pitanje da li su u pitanju apsolutni sinonimi.
Navedena pojava će u ovom radu biti analizirana na korpusu dnevnih
novina, jer je novinarski stil najizloženiji navedenim uticajima.
Ovaj rad na osnovu istraživanja u korpusu bosanskog književnog jezika daje
sliku značenja i funk... more Ovaj rad na osnovu istraživanja u korpusu bosanskog književnog jezika daje
sliku značenja i funkcija lokativa s prijedlozima u, na i po. Klasifikacije u
radu polaze od kategorije značenja, a poslije se datim konstrukcijama određuje
funkcija u rečeničnom ustrojstvu. U prvom je dijelu rada dat pregled lokativnih
konstrukcija s prijedlozima u, na i po kroz njihova značenja i funkcije,
a u drugom su dijelu analizirani međusobni odnosi i mogućnost međusobne
zamjene prijedloga u, na i po uz lokativ u određenim situacijama, kao i uticaj
tih zamjena na značenje.
Maternji jezik prenosi saznanja i predanja, priča ko smo i odakle smo, dokle smo stigli i kako na... more Maternji jezik prenosi saznanja i predanja, priča ko smo i odakle smo, dokle smo stigli i kako nam je bilo na tom putu.
Kako bi nastavni proces bio što kvalitetniji i kako bi se osigurali što bolji ishodi učenja u osn... more Kako bi nastavni proces bio što kvalitetniji i kako bi se osigurali što bolji ishodi učenja u osnovnim i srednjim školama te na visokoobrazovnim ustanovama, nužno je osigurati da nastavni proces prati tendencije modernog društva i njegovih potreba i bude u najvećoj mogućoj mjeri usklađen sa tržištem rada. Dvadeset prvo stoljeće je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima društva te je nužno da se ovome posveti što veća pažnja u obrazovnom sistemu. Prije svega, nužno je opremiti obrazovne ustanove adekvatnim digitalnim nastavnim sredstvima i pomagalima, ustanoviti koji nivo inicijalne naobrazbe iz oblasti korištenja digitalnih medija posjeduju nastavnici koji direktno realiziraju nastavni proces te osigurati dodatnu edukaciju za one nastavnike kojima je ista potrebna. Osim navedenog, nužno je i pristupiti jednom dosta kompleksnijem problemu: kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan posve drugačiji pristup obrazovanju koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspješnim) da naprave veliki zaokret u svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad?
Uploads
Papers by Emina Hadzic
U jezičkoj se praksi koriste konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju...
Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena.
Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna – često čujemo da automehaničar vrši popravku, a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju...
Za dekompozicijom se, u pravilu, poseže i kada se želi izbjeći davanje informacije o vršiocu radnje, odnosno naglasiti anonimnost. Upotreba nominaliziranih iskaza vezuje se za situacije i sfere komuniciranja u kojima se iskazuju statične, impersonalne, apstraktne informacije, dok su radnja, konkretni vršilac radnje, uvjeti pod kojima se radnja odvija manje bitni.
Iako nominalizacija i dekomponiranje predikata nisu jezičke pojave koje imaju predznak negativnog i pogrešnog, ipak trebamo biti pažljivi prilikom upotrebe nominaliziranih konstrukcija, a ja preporučujem da se, kad god je to moguće, prednost da punoznačnom glagolu u odnosu na konstrukciju nepunoznačni glagol + glagolska imenica.
Ključne riječi: dekompozicija, nominalizacija, rečnična kondenzacija, glagol,glagolska imenica, predikat…
Nominalisation and decomposition of predicates in contemporary Bosnian language
Nominalisation ( turning verbs -actions or events- into nouns -things, concepts or people) in language is the occurrence that nominal / noun constructions occur in a sentence instead of verbs. So, where we expect a verb predicate, the speaker uses some of the phrasal verbs or the verb noun (gerund) instead of transitive verb.
In linguistic practice, constructions such as make mistake are used instead of mistake, make a decision instead of decide, give speech instead of it speak, lead debate instead of debate, ask questions instead of question ...
This phenomenon is, as a rule, characteristic of the administrative style (constructions such as making changes, submitting a report, expressing pleasure, etc.), and it is increasingly represented in journalism, but it is also more and more presented in the conversational style, where it is not natural to use such constructions. So this phenomenon is also taking place in contexts where it is really excessive. - we often hear a car mechanic repairing, not repairing a car, a dentist does a tooth extraction, does not extract a tooth, an athlete performs a shot and does not kick...
As a rule, decomposition is mainly used when we want to avoid giving information about the doer of the action, or to emphasize anonymity. The use of nominated statements relates to situations and spheres of communication in which static, impersonal, abstract information is presented, while the action, the specific doer of the action, the conditions under which the action takes place are less relevant.
Although nominalising and decomposing of predicates are not linguistic phenomena that are negative and wrong , we should still be careful using nominalised constructions, and I recommend when it is possible to use transitive verbs insted of phrasal verbs or gerund.
Keywords: decomposition, nominalisation, sentence condensation, verb, verb noun, predicate…
Drugi se dio rada odnosi na iskustva u radu sa učenicima petih razreda osnovne škole. Za uzorak je uzet po jedan peti razred jedne gradske, jedne prigradske i jedne seoske škole u Goraždu, ukupno šezdeset učenika. Analizirane su njihove domaće i školske sveske, te zadaćnice sa pismenim vježbama i pismenim zadaćama za bosanski jezik i književnost iz prvog polugodišta petog razreda.
Ključne riječi: složeni predikat, infinitiv, prezent, konstrukcija da+prezent, nepunoznačni glagol…
posmatran kroz prizmu međujezičkih uticaja. Engleski je jezik u savremenom
društvu nezaobilazan: on je prisutan u svim sferama ljudskog života i zbog toga
utiče na male jezike i svoje elemente integrira u te jezike. Anglizmi, odnosno
riječi koje su u bosanski jezik došle iz engleskog jezika, mnogobrojni su.
Prihvatanjem anglizma stvaraju se sinonimski parovi i sinonimski nizovi, a
postavlja se pitanje da li su u pitanju apsolutni sinonimi.
Navedena pojava će u ovom radu biti analizirana na korpusu dnevnih
novina, jer je novinarski stil najizloženiji navedenim uticajima.
sliku značenja i funkcija lokativa s prijedlozima u, na i po. Klasifikacije u
radu polaze od kategorije značenja, a poslije se datim konstrukcijama određuje
funkcija u rečeničnom ustrojstvu. U prvom je dijelu rada dat pregled lokativnih
konstrukcija s prijedlozima u, na i po kroz njihova značenja i funkcije,
a u drugom su dijelu analizirani međusobni odnosi i mogućnost međusobne
zamjene prijedloga u, na i po uz lokativ u određenim situacijama, kao i uticaj
tih zamjena na značenje.
Dvadeset prvo stoljeće je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima društva te je nužno da se ovome posveti što veća pažnja u obrazovnom sistemu. Prije svega, nužno je opremiti obrazovne ustanove adekvatnim digitalnim nastavnim sredstvima i pomagalima, ustanoviti koji nivo inicijalne naobrazbe iz oblasti korištenja digitalnih medija posjeduju nastavnici koji direktno realiziraju nastavni proces te osigurati dodatnu edukaciju za one nastavnike kojima je ista potrebna. Osim navedenog, nužno je i pristupiti jednom dosta kompleksnijem problemu: kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan posve drugačiji pristup obrazovanju koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspješnim) da naprave veliki zaokret u svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad?
U jezičkoj se praksi koriste konstrukcije kao što su pravi grešku umjesto griješi, donosim odluku umjesto odlučujuem, mišljenja smo umjesto mislimo, drži govor umjesto govori, vodi raspravu umjesto raspravlja, postavljaju pitanja umjesto pitaju...
Ova je pojava, u pravilu, karakteristična za administrativni stil (gdje su uobičajene konstrukcije poput vršiti izmjene, podnijeti izvještaj, izraziti zadovoljstvo i sl.), a sve je više zastupljena u novinarskom, odakle pomalo agresivno prodire i u razgovorni stil, gdje po jezičkoj prirodi nije svojstvena.
Tako ova pojava uzima maha i u kontekstima gdje je zaista suvišna – često čujemo da automehaničar vrši popravku, a ne popravlja automobil, zubar vrši vađnje, a ne vadi zub, sportista izvodi šut a ne šutira, na fakultetima vrše upis, a ne upisuju studente, osiguravajuće kuće obavljaju posredovanje, a ne posreduju...
Za dekompozicijom se, u pravilu, poseže i kada se želi izbjeći davanje informacije o vršiocu radnje, odnosno naglasiti anonimnost. Upotreba nominaliziranih iskaza vezuje se za situacije i sfere komuniciranja u kojima se iskazuju statične, impersonalne, apstraktne informacije, dok su radnja, konkretni vršilac radnje, uvjeti pod kojima se radnja odvija manje bitni.
Iako nominalizacija i dekomponiranje predikata nisu jezičke pojave koje imaju predznak negativnog i pogrešnog, ipak trebamo biti pažljivi prilikom upotrebe nominaliziranih konstrukcija, a ja preporučujem da se, kad god je to moguće, prednost da punoznačnom glagolu u odnosu na konstrukciju nepunoznačni glagol + glagolska imenica.
Ključne riječi: dekompozicija, nominalizacija, rečnična kondenzacija, glagol,glagolska imenica, predikat…
Nominalisation and decomposition of predicates in contemporary Bosnian language
Nominalisation ( turning verbs -actions or events- into nouns -things, concepts or people) in language is the occurrence that nominal / noun constructions occur in a sentence instead of verbs. So, where we expect a verb predicate, the speaker uses some of the phrasal verbs or the verb noun (gerund) instead of transitive verb.
In linguistic practice, constructions such as make mistake are used instead of mistake, make a decision instead of decide, give speech instead of it speak, lead debate instead of debate, ask questions instead of question ...
This phenomenon is, as a rule, characteristic of the administrative style (constructions such as making changes, submitting a report, expressing pleasure, etc.), and it is increasingly represented in journalism, but it is also more and more presented in the conversational style, where it is not natural to use such constructions. So this phenomenon is also taking place in contexts where it is really excessive. - we often hear a car mechanic repairing, not repairing a car, a dentist does a tooth extraction, does not extract a tooth, an athlete performs a shot and does not kick...
As a rule, decomposition is mainly used when we want to avoid giving information about the doer of the action, or to emphasize anonymity. The use of nominated statements relates to situations and spheres of communication in which static, impersonal, abstract information is presented, while the action, the specific doer of the action, the conditions under which the action takes place are less relevant.
Although nominalising and decomposing of predicates are not linguistic phenomena that are negative and wrong , we should still be careful using nominalised constructions, and I recommend when it is possible to use transitive verbs insted of phrasal verbs or gerund.
Keywords: decomposition, nominalisation, sentence condensation, verb, verb noun, predicate…
Drugi se dio rada odnosi na iskustva u radu sa učenicima petih razreda osnovne škole. Za uzorak je uzet po jedan peti razred jedne gradske, jedne prigradske i jedne seoske škole u Goraždu, ukupno šezdeset učenika. Analizirane su njihove domaće i školske sveske, te zadaćnice sa pismenim vježbama i pismenim zadaćama za bosanski jezik i književnost iz prvog polugodišta petog razreda.
Ključne riječi: složeni predikat, infinitiv, prezent, konstrukcija da+prezent, nepunoznačni glagol…
posmatran kroz prizmu međujezičkih uticaja. Engleski je jezik u savremenom
društvu nezaobilazan: on je prisutan u svim sferama ljudskog života i zbog toga
utiče na male jezike i svoje elemente integrira u te jezike. Anglizmi, odnosno
riječi koje su u bosanski jezik došle iz engleskog jezika, mnogobrojni su.
Prihvatanjem anglizma stvaraju se sinonimski parovi i sinonimski nizovi, a
postavlja se pitanje da li su u pitanju apsolutni sinonimi.
Navedena pojava će u ovom radu biti analizirana na korpusu dnevnih
novina, jer je novinarski stil najizloženiji navedenim uticajima.
sliku značenja i funkcija lokativa s prijedlozima u, na i po. Klasifikacije u
radu polaze od kategorije značenja, a poslije se datim konstrukcijama određuje
funkcija u rečeničnom ustrojstvu. U prvom je dijelu rada dat pregled lokativnih
konstrukcija s prijedlozima u, na i po kroz njihova značenja i funkcije,
a u drugom su dijelu analizirani međusobni odnosi i mogućnost međusobne
zamjene prijedloga u, na i po uz lokativ u određenim situacijama, kao i uticaj
tih zamjena na značenje.
Dvadeset prvo stoljeće je doba intenzivne digitalizacije u svim segmentima društva te je nužno da se ovome posveti što veća pažnja u obrazovnom sistemu. Prije svega, nužno je opremiti obrazovne ustanove adekvatnim digitalnim nastavnim sredstvima i pomagalima, ustanoviti koji nivo inicijalne naobrazbe iz oblasti korištenja digitalnih medija posjeduju nastavnici koji direktno realiziraju nastavni proces te osigurati dodatnu edukaciju za one nastavnike kojima je ista potrebna. Osim navedenog, nužno je i pristupiti jednom dosta kompleksnijem problemu: kako motivisati nastavnike koji su navikli na jedan posve drugačiji pristup obrazovanju koji se primijenjivao (i smatrao se izuzetno uspješnim) da naprave veliki zaokret u svome radu i daju priliku digitalnim medijima da obogate i unaprijede njihov rad?