Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, Aug 1, 2012
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Dans une lettre de Cicéron (Fam. XIII, 77, 3) envoyée en 46 av. J.-C. à P. Sulpicius Rufus qui co... more Dans une lettre de Cicéron (Fam. XIII, 77, 3) envoyée en 46 av. J.-C. à P. Sulpicius Rufus qui commandait les troupes stationnées en Dalmatie, on lit cette requête : »Mon esclave Denys qui s'est occupé de ma bibliothèque -un joli capital ! -a subtilisé bon nombre de livres. Pensant qu'il ne s'en tirerait pas impunément, il a pris la fuite. Il est dans ta province : M. Bolanus, habitué de ma maison, et bien d'autres l'ont vu à Narona ; mais, l'entendant dire que je l'avais affranchi, ils l'ont cru. Si tu peux faire en sorte qu'il me soit rendu, je ne saurais dire à quel point cela me sera agréable«. Récemment encore, on aurait pu croire que Cicéron se trompait ; on aurait eu du mal à imaginer le départ absurde d'une bibliothèque dans une région qui apparaissait à nos yeux comme un désert. Mais les recherches nouvelles ont montré le développement de Narona dès le IIe s. av. J.-C. : c'est l'horizon chronologique qui avait été proposé par notre confrère Jean Marcadé pour le fameux relief dit des Danseuses, et nos fouilles de 1995-1999 rapportent à la même époque le cadre urbanistique et architectural de la ville : rempart hellénistique de la ville haute, agora pré-romaine, les édifi ces contournant le téménos de l'Augusteum en bordure occidentale du forum. Au demeurant, Narona a fourni le groupe le plus nombreux que l'on connaisse dans le monde romain d'effi gies de la dynastie impériale du Ier s. de notre ère et les seuls textes conservés de l'Antiquité locale sont les inscriptions latines. Un double héritage -général et particulier -entre ainsi dans la composition du passé historique de la ville. En 1825, Bariša Ereš, curé de la paroisse de Vid, construisit une maison sur les vestiges d'une tour faisant partie des remparts de Narona du IIe s. av. J.-C. Dans les murs de cette maison, il intégra des inscriptions latines dont une douzaine ne sont pas, à proprement parler, authentiques : il s'agit de copies d'après des originaux dont certains furent ulté-UDK 904(497.5) Sv. Vid Prethodno priopćenje
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Dec 10, 1997
UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej ... more UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U
Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, Aug 1, 2012
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej Split obavio u 2003. ponajvi{e ih je, kao i dosada, i... more Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej Split obavio u 2003. ponajvi{e ih je, kao i dosada, iz redovite djelatnosti koju ostvaruju njegovi zaposlenici te iz posebnih ugovora, poglavito s Ministarstvom kulture, kojima se, temeljem tako dobivenih namjenskih sredstava, obavljaju poslovi investicijskoga karaktera, terenskoga arheolo{kog rada, izdava~ke i izlo'bene djelatnosti, te me|unarodne suradnje. U tom okviru, posebno isti~emo poslove oko pripreme izlo'be Augusteum Narone, a 'elimo naglasiti i nastavak informatizacije Muzeja. Od ostalih poslova posebice napominjemo pripreme za organizaciju znanstvenoga skupa 2004. i izlo'be o kultu sv. Dujma, a u prigodi obilje'avanja 1700 godina od njegove smrti.
Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej -Split obavio u 2004. godini, ponajvi{e ih je, kao i ... more Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej -Split obavio u 2004. godini, ponajvi{e ih je, kao i dosad iz redovite djelatnosti, koju ostvaruju njegovi zaposlenici, te iz posebnih ugovora, poglavito s Ministarstvom kulture. U tom okviru, posebno isti~emo poslove oko pripreme i realizacije izlo'be Augusteum Narone, a 'elimo naglasiti dovr{etak stalnog postava Muzeja. U tim ostvarenjima zna~ajan je udio Muzejskih partnera i sponzora. Od ostalih poslova, posebno spominjemo organizaciju znanstvenog skupa Disputationes Salonitanae V i suorganizaciju izlo'be Sveti Dujam -[tovanje kroz vjekove, u prigodi obilje'avanja 1700 godina od smrti sv. Dujma. (Ravnatelj Muzeja bio je ~lanom Po~asnog odbora izlo'be, te ~lan Organizacijskog odbora znanstvenog skupa.) Me|unarodni znanstveni skup, koji smo spomenuli, odr'an je pod naslovom Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisu}lje}u (Split, 14.-16. svibnja 2004.), u organizaciji Katoli~kog bogoslovnog fakulteta Sveu~ili{ta u Splitu i Arheolo{kog muzeja -Split; svojim priop}enjima sudjelovalo je 20 istaknutih znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Pokroviteljstvo nad skupom preuzela je Pontificia Accademia Romana di Archeologia (vidi PRILOG 1). Ovu je godinu posebno obilje'ilo i neodobravanje uobi~ajenih sredstava za Salonu sa strane Ministarstva kulture. O tome je, kao i o cjelokupnoj djelatnosti Muzeja u Saloni tijekom proteklih gotovo dva desetlje}a, Ravnatelj Muzeja i javno progovorio u razgovoru za Solinsku kroniku, 15. kolovoza. Unato~ neodobrenim sredstvima Ministarstva kulture, ve}ina poslova u Saloni je izvr{ena zahvaljuju}i okolnosti da je Muzej sva vlastita sredstva ulo'io u radove u Saloni u 2004. godini.
Arheološki muzej -Split najstarUa je muzejska i arheološka institucija u Hrvatskoj, kao i u jugoi... more Arheološki muzej -Split najstarUa je muzejska i arheološka institucija u Hrvatskoj, kao i u jugoistočnoj Europi, te ima bogato iskustvo u međunarodnoj suradnji. Stoga se može učiniti prikladnim da u razmišljanju na suvremenu temu globalizacije, bar u onom segmentu koji je relevantan za arheologiju, posegnemo za primjerom tog muzeja. Iskustvo međunarodne suradnje pratilo je splitski Muzej od njegovih početaka, jer je osnovan 1820. u multinacionalnoj državi. Nezaobilazan je period posljednja dva desetljeća 19. st. i prve četvrtine 20. st., kad je tUekom četiri desetljeća Muzej vodio don Frane Bulić. To je iskustvo, nesumnjivo, inspirativno i danas, u godini u kojoj obilježavamo 70. obljetnicu Bulićeve smrti. Osobno sam startao s Bulićem, kad sam 1974., u prigodi 40. obljetnice njegova preminuća, napisao prigodni članak. U tom se članku nalazio zametak onog odnosa prema ljudima, stvarima i događajima iz daleke prošlosti koji će postati predmet mog istraživanja tijekom puna tri desetljeća. I zato osobno nikad ne mogu zaboraviti da smo deset godina kasnUe, 1984., u prigodi tada velikog obilježavanja pola stoljeća Bulićeva dies natalis, otvorili velika vrata, kako za Bulićevo djelo, koje se približavala pragu zaborava, tako i za rast i cvat splitskog, Bulićeva, Muzeja. Vodio sam tada projekt izložbe, znanstvenog skupa, i posthumne objave Bulićeva rukopisa o Saloni. Na tim temeljima bilo je, rekao bih, prirodno razviti osam teza za Salonu, koje je potpisnik ovih redaka, u času preuzimanja ravnateljstva splitskog Muzeja početkom 1988., bio u mogućnosti operacionalizirati, te već nakon XIII. međunarodnog kongresa za staro kršćansku arheologUu 1994. realizirati sve osim jedne (ograđivanje arheološke zone). U protekla dva desetljeća Muzej je razvio osobitu međunarodnu znanstvenu aktivnost, premda formalno-pravno nUe znanstvena institucija. Specifičnost arheologU e, koja je preko spomenika oslonjena i na kulturu, a ne samo znanost, tuje bila dobrodošla. Navedena je suradnja započela s Francuskom (to je bila prva francuska suradnja koja je uopće bila uspostavljena u Hrvatskoj, desetak godina prije nezavisnosti), a onda se proširila i na neke druge zemlje. Prvi je veliki rezultat došao već 1994. kad je započeta objava znanstvenog niza Salona u sunakladništvu splitskog Arheološkog muzeja i Francuske škole u Rimu, s
Aktivnost Arheolo{kog muzeja u Splitu, odnosno njegovih djelatnika i odjela bila je u 2002. godin... more Aktivnost Arheolo{kog muzeja u Splitu, odnosno njegovih djelatnika i odjela bila je u 2002. godini veoma intenzivna i raznovrsna. OBNOVA ZGRADE I LAPIDARIJA ARHEOLO{KOG MUZEJA I u ovoj godini nastavljena je, zahvaljuju}i financijskoj potpori Ministarstva kulture, obnova zgrade i lapidarija Muzeja. Na prizemlju pro~elja zgrade postavljena je posebno izra|ena sigurnosna re{etka. Nastavljen je rad na cjelovitoj sanaciji krovi{ta muzejskog lapidarija, koja je u cijelosti dovr{ena. Sanirani su i dijelovi vanjskog zida lapidarija, ure|ena dvori{na vrata te obavljeni bojadisarski radovi. U katalog Narone inventirano je 95 primjeraka novca iz Narone (Njive-Podstrana, Bare i stari fond). Inventirano je osam gema i tri perle od gagata iz zbirke Bakota otkupljene 2001. Inventirano je tako|er i 16 jantarnih predmeta iz staroga muzejskog fonda, potom staklena gema iz Zbirke u Naroni, te 35 metalnih predmeta i 7 ko{tanih (iz Narone). U program NUMIZ uvr{teni su podaci za novac iz Vida, s lokaliteta Njive-Podstrana, Bare i Ple~a{eve {tale, novac koji je bio u zbirci AMS-a, a sada ga nema (podaci o njemu iz Arhiva AMS-a) kao i novac iz tu|ih zbirki s dalmatinskog podru~ja (Trogir, Stari Grad).
Kulturno-povijesni i arheološki značaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civili... more Kulturno-povijesni i arheološki značaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheološkog muzeja u Splitu kroz čitavu prvu polovinu ovog stoljeća. Istaknuti arheolozi don Frane Bulić, Mihovil Abramić i Duje Rendić-Miočević dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomeničku baštinu i posebice helenističku nekropolu u Budvi.The Archaeological Museum in Split has been an important cultural focus both for Split and for the whole of Dalmatia since it was founded in 1820. Its attention has not been directed exclusively to archaeological remains, and its activities have been influenced by all significant currents in the cultural history of the Adriatic east coast. The area of Boka Kotorska shared social, national and religious ideas with its neighbours to the north and has been the subject of studies by leading archaeological experts from the Split Archaeological Museum, including Don Frane Bulić, Mihovil Abramić and Duje Rend...
T cjelokupnog korpusa natpisa Salone od 4. do 7. st., može se zaključiti da su mnogi pojedinci u ... more T cjelokupnog korpusa natpisa Salone od 4. do 7. st., može se zaključiti da su mnogi pojedinci u Saloni bili stranci te da su se tu doselili, živjeli i preminuli. Temeljem uvida u njihovo podrijetlo i ondašnje komunikacije, može se pretpostaviti da su postojale pomorske komunikacije izravno ili posredno, ali s krajnjom destinacijom Salona. To se može povezati s onim spomenicima koji su nađeni u todobnoj Saloni, a sigurno su pomorskim prijevozom bili dopremljeni za ukrašavanje pojedinih građevina. Justinijanska trasa uzduž istočnojadranske obale iz 6. st. preživjela je kraj antike.
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Obljetnica smrti don Frane Bulića doista je prilika da, kroz sveobu hvatno istraživanje života, ... more Obljetnica smrti don Frane Bulića doista je prilika da, kroz sveobu hvatno istraživanje života, djela i vrem ena te velike i znamenite ličnosti maše arheologije i kulture općenito, osvijetlim o udio koji je imao, kake u pojedinim segmentima naše nacionalne kulture, tako i u pöjedin im arheološtoo^po vi jesnim disciplinama. Nesumnjivo, prvo mjesto među n ji ma zauzima udio Frane Bulića u starokršćanskoj arheologiji. U njoj je sigurno najiaraaiiti.ji doprinos Frane Bulića svjetskoj znanosti.
Comptes-rendus des séances de l année - Académie des inscriptions et belles-lettres, 2014
Marin Emilio. L’Augusteum de Narona : de la découverte du site à l’inauguration du musée, une déc... more Marin Emilio. L’Augusteum de Narona : de la découverte du site à l’inauguration du musée, une décennie mémorable vue de l’Occident. In: Comptes rendus des séances de l'Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, 158e année, N. 4, 2014. pp. 1811-1831
Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, Aug 1, 2012
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Dans une lettre de Cicéron (Fam. XIII, 77, 3) envoyée en 46 av. J.-C. à P. Sulpicius Rufus qui co... more Dans une lettre de Cicéron (Fam. XIII, 77, 3) envoyée en 46 av. J.-C. à P. Sulpicius Rufus qui commandait les troupes stationnées en Dalmatie, on lit cette requête : »Mon esclave Denys qui s'est occupé de ma bibliothèque -un joli capital ! -a subtilisé bon nombre de livres. Pensant qu'il ne s'en tirerait pas impunément, il a pris la fuite. Il est dans ta province : M. Bolanus, habitué de ma maison, et bien d'autres l'ont vu à Narona ; mais, l'entendant dire que je l'avais affranchi, ils l'ont cru. Si tu peux faire en sorte qu'il me soit rendu, je ne saurais dire à quel point cela me sera agréable«. Récemment encore, on aurait pu croire que Cicéron se trompait ; on aurait eu du mal à imaginer le départ absurde d'une bibliothèque dans une région qui apparaissait à nos yeux comme un désert. Mais les recherches nouvelles ont montré le développement de Narona dès le IIe s. av. J.-C. : c'est l'horizon chronologique qui avait été proposé par notre confrère Jean Marcadé pour le fameux relief dit des Danseuses, et nos fouilles de 1995-1999 rapportent à la même époque le cadre urbanistique et architectural de la ville : rempart hellénistique de la ville haute, agora pré-romaine, les édifi ces contournant le téménos de l'Augusteum en bordure occidentale du forum. Au demeurant, Narona a fourni le groupe le plus nombreux que l'on connaisse dans le monde romain d'effi gies de la dynastie impériale du Ier s. de notre ère et les seuls textes conservés de l'Antiquité locale sont les inscriptions latines. Un double héritage -général et particulier -entre ainsi dans la composition du passé historique de la ville. En 1825, Bariša Ereš, curé de la paroisse de Vid, construisit une maison sur les vestiges d'une tour faisant partie des remparts de Narona du IIe s. av. J.-C. Dans les murs de cette maison, il intégra des inscriptions latines dont une douzaine ne sont pas, à proprement parler, authentiques : il s'agit de copies d'après des originaux dont certains furent ulté-UDK 904(497.5) Sv. Vid Prethodno priopćenje
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Dec 10, 1997
UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej ... more UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U
Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, Aug 1, 2012
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej Split obavio u 2003. ponajvi{e ih je, kao i dosada, i... more Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej Split obavio u 2003. ponajvi{e ih je, kao i dosada, iz redovite djelatnosti koju ostvaruju njegovi zaposlenici te iz posebnih ugovora, poglavito s Ministarstvom kulture, kojima se, temeljem tako dobivenih namjenskih sredstava, obavljaju poslovi investicijskoga karaktera, terenskoga arheolo{kog rada, izdava~ke i izlo'bene djelatnosti, te me|unarodne suradnje. U tom okviru, posebno isti~emo poslove oko pripreme izlo'be Augusteum Narone, a 'elimo naglasiti i nastavak informatizacije Muzeja. Od ostalih poslova posebice napominjemo pripreme za organizaciju znanstvenoga skupa 2004. i izlo'be o kultu sv. Dujma, a u prigodi obilje'avanja 1700 godina od njegove smrti.
Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej -Split obavio u 2004. godini, ponajvi{e ih je, kao i ... more Od brojnih poslova koje je Arheolo{ki muzej -Split obavio u 2004. godini, ponajvi{e ih je, kao i dosad iz redovite djelatnosti, koju ostvaruju njegovi zaposlenici, te iz posebnih ugovora, poglavito s Ministarstvom kulture. U tom okviru, posebno isti~emo poslove oko pripreme i realizacije izlo'be Augusteum Narone, a 'elimo naglasiti dovr{etak stalnog postava Muzeja. U tim ostvarenjima zna~ajan je udio Muzejskih partnera i sponzora. Od ostalih poslova, posebno spominjemo organizaciju znanstvenog skupa Disputationes Salonitanae V i suorganizaciju izlo'be Sveti Dujam -[tovanje kroz vjekove, u prigodi obilje'avanja 1700 godina od smrti sv. Dujma. (Ravnatelj Muzeja bio je ~lanom Po~asnog odbora izlo'be, te ~lan Organizacijskog odbora znanstvenog skupa.) Me|unarodni znanstveni skup, koji smo spomenuli, odr'an je pod naslovom Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisu}lje}u (Split, 14.-16. svibnja 2004.), u organizaciji Katoli~kog bogoslovnog fakulteta Sveu~ili{ta u Splitu i Arheolo{kog muzeja -Split; svojim priop}enjima sudjelovalo je 20 istaknutih znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Pokroviteljstvo nad skupom preuzela je Pontificia Accademia Romana di Archeologia (vidi PRILOG 1). Ovu je godinu posebno obilje'ilo i neodobravanje uobi~ajenih sredstava za Salonu sa strane Ministarstva kulture. O tome je, kao i o cjelokupnoj djelatnosti Muzeja u Saloni tijekom proteklih gotovo dva desetlje}a, Ravnatelj Muzeja i javno progovorio u razgovoru za Solinsku kroniku, 15. kolovoza. Unato~ neodobrenim sredstvima Ministarstva kulture, ve}ina poslova u Saloni je izvr{ena zahvaljuju}i okolnosti da je Muzej sva vlastita sredstva ulo'io u radove u Saloni u 2004. godini.
Arheološki muzej -Split najstarUa je muzejska i arheološka institucija u Hrvatskoj, kao i u jugoi... more Arheološki muzej -Split najstarUa je muzejska i arheološka institucija u Hrvatskoj, kao i u jugoistočnoj Europi, te ima bogato iskustvo u međunarodnoj suradnji. Stoga se može učiniti prikladnim da u razmišljanju na suvremenu temu globalizacije, bar u onom segmentu koji je relevantan za arheologiju, posegnemo za primjerom tog muzeja. Iskustvo međunarodne suradnje pratilo je splitski Muzej od njegovih početaka, jer je osnovan 1820. u multinacionalnoj državi. Nezaobilazan je period posljednja dva desetljeća 19. st. i prve četvrtine 20. st., kad je tUekom četiri desetljeća Muzej vodio don Frane Bulić. To je iskustvo, nesumnjivo, inspirativno i danas, u godini u kojoj obilježavamo 70. obljetnicu Bulićeve smrti. Osobno sam startao s Bulićem, kad sam 1974., u prigodi 40. obljetnice njegova preminuća, napisao prigodni članak. U tom se članku nalazio zametak onog odnosa prema ljudima, stvarima i događajima iz daleke prošlosti koji će postati predmet mog istraživanja tijekom puna tri desetljeća. I zato osobno nikad ne mogu zaboraviti da smo deset godina kasnUe, 1984., u prigodi tada velikog obilježavanja pola stoljeća Bulićeva dies natalis, otvorili velika vrata, kako za Bulićevo djelo, koje se približavala pragu zaborava, tako i za rast i cvat splitskog, Bulićeva, Muzeja. Vodio sam tada projekt izložbe, znanstvenog skupa, i posthumne objave Bulićeva rukopisa o Saloni. Na tim temeljima bilo je, rekao bih, prirodno razviti osam teza za Salonu, koje je potpisnik ovih redaka, u času preuzimanja ravnateljstva splitskog Muzeja početkom 1988., bio u mogućnosti operacionalizirati, te već nakon XIII. međunarodnog kongresa za staro kršćansku arheologUu 1994. realizirati sve osim jedne (ograđivanje arheološke zone). U protekla dva desetljeća Muzej je razvio osobitu međunarodnu znanstvenu aktivnost, premda formalno-pravno nUe znanstvena institucija. Specifičnost arheologU e, koja je preko spomenika oslonjena i na kulturu, a ne samo znanost, tuje bila dobrodošla. Navedena je suradnja započela s Francuskom (to je bila prva francuska suradnja koja je uopće bila uspostavljena u Hrvatskoj, desetak godina prije nezavisnosti), a onda se proširila i na neke druge zemlje. Prvi je veliki rezultat došao već 1994. kad je započeta objava znanstvenog niza Salona u sunakladništvu splitskog Arheološkog muzeja i Francuske škole u Rimu, s
Aktivnost Arheolo{kog muzeja u Splitu, odnosno njegovih djelatnika i odjela bila je u 2002. godin... more Aktivnost Arheolo{kog muzeja u Splitu, odnosno njegovih djelatnika i odjela bila je u 2002. godini veoma intenzivna i raznovrsna. OBNOVA ZGRADE I LAPIDARIJA ARHEOLO{KOG MUZEJA I u ovoj godini nastavljena je, zahvaljuju}i financijskoj potpori Ministarstva kulture, obnova zgrade i lapidarija Muzeja. Na prizemlju pro~elja zgrade postavljena je posebno izra|ena sigurnosna re{etka. Nastavljen je rad na cjelovitoj sanaciji krovi{ta muzejskog lapidarija, koja je u cijelosti dovr{ena. Sanirani su i dijelovi vanjskog zida lapidarija, ure|ena dvori{na vrata te obavljeni bojadisarski radovi. U katalog Narone inventirano je 95 primjeraka novca iz Narone (Njive-Podstrana, Bare i stari fond). Inventirano je osam gema i tri perle od gagata iz zbirke Bakota otkupljene 2001. Inventirano je tako|er i 16 jantarnih predmeta iz staroga muzejskog fonda, potom staklena gema iz Zbirke u Naroni, te 35 metalnih predmeta i 7 ko{tanih (iz Narone). U program NUMIZ uvr{teni su podaci za novac iz Vida, s lokaliteta Njive-Podstrana, Bare i Ple~a{eve {tale, novac koji je bio u zbirci AMS-a, a sada ga nema (podaci o njemu iz Arhiva AMS-a) kao i novac iz tu|ih zbirki s dalmatinskog podru~ja (Trogir, Stari Grad).
Kulturno-povijesni i arheološki značaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civili... more Kulturno-povijesni i arheološki značaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheološkog muzeja u Splitu kroz čitavu prvu polovinu ovog stoljeća. Istaknuti arheolozi don Frane Bulić, Mihovil Abramić i Duje Rendić-Miočević dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomeničku baštinu i posebice helenističku nekropolu u Budvi.The Archaeological Museum in Split has been an important cultural focus both for Split and for the whole of Dalmatia since it was founded in 1820. Its attention has not been directed exclusively to archaeological remains, and its activities have been influenced by all significant currents in the cultural history of the Adriatic east coast. The area of Boka Kotorska shared social, national and religious ideas with its neighbours to the north and has been the subject of studies by leading archaeological experts from the Split Archaeological Museum, including Don Frane Bulić, Mihovil Abramić and Duje Rend...
T cjelokupnog korpusa natpisa Salone od 4. do 7. st., može se zaključiti da su mnogi pojedinci u ... more T cjelokupnog korpusa natpisa Salone od 4. do 7. st., može se zaključiti da su mnogi pojedinci u Saloni bili stranci te da su se tu doselili, živjeli i preminuli. Temeljem uvida u njihovo podrijetlo i ondašnje komunikacije, može se pretpostaviti da su postojale pomorske komunikacije izravno ili posredno, ali s krajnjom destinacijom Salona. To se može povezati s onim spomenicima koji su nađeni u todobnoj Saloni, a sigurno su pomorskim prijevozom bili dopremljeni za ukrašavanje pojedinih građevina. Justinijanska trasa uzduž istočnojadranske obale iz 6. st. preživjela je kraj antike.
Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga... more Prijevoz morskim putem bio je vrlo razvijen u Rimskom carstvu, u složenom sustavu provodili su ga corpora naviculorum. 1 U kasnoj antici, nisu bili uvijek vlasnici sami koji bi plovili svojim brodom, primjerice, Crkva je u Aleksandriji posjedovala više od tuceta velikih brodova. Izgleda da je jednom ta flota bila zahvaćena olujom upravo u Jadranskom moru, tako da je prevoženi teret, uključujući sušeno voće, odjeću i srebro, morao biti bačen u more, 2 što je dragocjen podatak o pomorskoj komunikaciji, štoviše, komunikacijama, budući da takav teret iz Aleksandrije prema Jadranu nije vjerojatno bio ni prvi a ni posljednji. Morski prijevoz bio je vrlo jeftin, osobito za daleke destinacije, ali je predstavljao rizik, kako zbog mogućnosti gubitka svega tereta zbog nevremena, kao u slučaju upravo spomenutom, tako i zbog mogućeg brodoloma. 3 Izravnih vijesti o pomorskim komunikacijama starokršćanske Salone nemamo. Nemamo ni dokaza koje bi pružili neki hidroarheološki nalazi. Doduše, na samom početku razdoblja koje pokriva pojam starokršćanske Salone (4. -7. st.), u Dioklecijanovu ediktu o cijenama iz 302. g., 4 izričito se navode pomorske komunikacije
Obljetnica smrti don Frane Bulića doista je prilika da, kroz sveobu hvatno istraživanje života, ... more Obljetnica smrti don Frane Bulića doista je prilika da, kroz sveobu hvatno istraživanje života, djela i vrem ena te velike i znamenite ličnosti maše arheologije i kulture općenito, osvijetlim o udio koji je imao, kake u pojedinim segmentima naše nacionalne kulture, tako i u pöjedin im arheološtoo^po vi jesnim disciplinama. Nesumnjivo, prvo mjesto među n ji ma zauzima udio Frane Bulića u starokršćanskoj arheologiji. U njoj je sigurno najiaraaiiti.ji doprinos Frane Bulića svjetskoj znanosti.
Comptes-rendus des séances de l année - Académie des inscriptions et belles-lettres, 2014
Marin Emilio. L’Augusteum de Narona : de la découverte du site à l’inauguration du musée, une déc... more Marin Emilio. L’Augusteum de Narona : de la découverte du site à l’inauguration du musée, une décennie mémorable vue de l’Occident. In: Comptes rendus des séances de l'Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, 158e année, N. 4, 2014. pp. 1811-1831
Uploads
Papers by Emilio Marin