Skip to main content

Denis Vekić

Followers

55

Following

15

Co-author

1

Public Views

Rođen 1983. godine u Metkoviću gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju.
Studij hrvatskog jezika i književnosti završava u Zadru 2008. godine. Na Sveučilištu u Zadru radi od 2010. godine u zvanju asistenta na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Akademski stupanj doktora znanosti stekao 2016. godine obranivši doktorski rad na temu "Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja"na poslijediplomskom studiju Kroatistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni rad i interes usmjerio je na istraživanje i proučavanje mitskih i demonoloških usmenoknjiževnih predaja, bića i pojava neretvanskog kraja, ali i cjelokupnog područja između rijeka Cetine i Neretve uključujući i Hercegovinu.

less

Marijan Šabić

Tihomir Dumančić

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

Sanja Grakalić-Plenković

Veleučilište u Rijeci

Leszek Małczak

University of Silesia in Katowice

Miranda Levanat-Peričić

University of Zadar

Tea-Tereza Vidović Schreiber

University of Zadar

University of Mostar

InterestsView All (9)

Uploads

Papers by Denis Vekić

Smisao i značaj suvremenih medija u prikupljanju i proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine

Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sač... more Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sačuvani kao bilješke na dokumentima, pjesme u zbornicima i pjesmaricama te kao sastavni dio književnoumjetničkih djela. Zapisi objektivno prikazuju usmenoknjiževni tekst koji je predmet istraživanja i proučavanja usmene baštine. Međutim, sami zapisi nisu dostatni kada se proučava usmenoknjiževni tekst i njegov kontekst. Samom tekstu pridružuje se glasovni zapis koji vjerno predstavlja dikciju, ritam, ton i boju pripovjedačeva glasa. Video zapisi predstavljaju gestikulaciju, kontekst i emociju pripovjedača. Bez uloge suvremenih medija usmenoknjiževni zapisi bi bili nedostatni za istraživanje temeljnih aspekata komunikativnosti koji se mogu tumačiti kao kontekst. Mediji javnog komuniciranja uvelike utječu na širenje osnovne ideje prijenosa usmenoknjiževnog teksta, a to je-pripovijedanje.

Antemurale Christianitatis hrvatske usmene književnosti: graničarski mentalitet Dalmacije kroz usmenu epsku pjesmu i kulturalno pamćenje o hrvatsko-osmanskim ratovima

Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze, 2021

The paper presents the motives of cultural memory which were recorded in the oral epic poems and ... more The paper presents the motives of cultural memory which were recorded in the oral epic poems and in the tradition in Dalmatia (the Neretva Valley and Boka kotorska). The territory of Dalmatia bordered with the Ottoman Empire at the time of the Croatian-Ottoman wars, thus the oral literature of this area produced oral epic poem as a reflection of forced war and fateful contacts. Living on the frontier of Christianity and Islam has brought up a special frontier mentality which can be traced in modernity, not only through the preservation of the heritage festivities, but also through collective memory which defines the importance of the survival of everything that is geologically and culturally on margin with the threatening “other”.

Vile doline Neretve: poetički i motivski markeri usmenih predaja o vilama na primjeru prikupljenih usmenih predaja u dolini Neretve

Rad proučava i analizira usmene predaje o vilama koje su prikupljene u dolini Neretve. Ističu se ... more Rad proučava i analizira usmene predaje o vilama koje su prikupljene u dolini Neretve. Ističu se pojedini poetički i motivski markeri proučavanih usmenih predaja. Autor se služi predajama koje su do sada prikupili etnolozi, ali i predajama prikupljenim vlastitim terenskim istraživanjem. Opisi vila u usmenim predajama koje se pripovijedaju u neretvanskoj dolini variraju te se tako prenose priče o vilama ljudskoga tijela i ljudskih dimenzija, ali postoje također predaje o vilama s animalnim obilježjima. Rad proučava simboličku ulogu viline kose u predajama kao i simboličku, kultnu i mitsku predodžbu špilja u svezi s vilama.

Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja

Predmet istraživanja je poetika mitskih i demonoloskih predaja koje su prikupljene u donjoneretva... more Predmet istraživanja je poetika mitskih i demonoloskih predaja koje su prikupljene u donjoneretvanskom kraju. Interes proucavanja usmjeren je na analizu usmenih predaja, ispitivanje narativnih osobina nadnaravnih bica i pojava, određenje tipskih karakteristika mitskih i demonoloskih predaja kao i analiziranje motivskog spektra koji funkcionira kao determinacijski supstrat. Usmene predaje, u kontekstu usmenih prica imaju svoje specificno žanrovsko određenje, no kad se proucavaju podvrste predaje, uocava se neujednacenost u percepciji i kategorizaciji istih. Cilj rada je u određuju tipoloskih karakteristika mitskih i demonoloskih predaja na temelju proucavanja tekstova predaja u do sada prikupljenim zbirkama zapisâ usmenih tvorevina kazivaca donjoneretvanskog kraja koji se cuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Pored prikupljenih zbirki koriste se zapisi usmenih predaja koje je autor rada, i sam Neretvanin, prikupio terenskim istraživanjem u 2007. i 2013. godini n...

Lokacije usmenoknjiževnog pripovijedanja – pripovijedanje oko vatre, u gostionici i na bdjenju uz pokojnika

Rad se bavi lokacijama na kojim se stvaraju i prenose usmenoknjiževni oblici usmjeravajući prouča... more Rad se bavi lokacijama na kojim se stvaraju i prenose usmenoknjiževni oblici usmjeravajući proučavanje na komunikacijski aspekt koji potiču mjesta koja su pogodna za izražavanje govorničkog i usmenoknjiževnog umijeća. Pozornost je posvećena kontekstu usmenoknjiževnog izražavanja okupljenih oko vatre za koju neki stručnjaci u novije vrijeme smatraju da je jedan od osnovnih faktora informacijskog razvoja drevnih društava. Rad se osvrće na gostionicu/krčmu/kafić kao mjesta pogodna za plodno usmenoknjiževno izražavanje upravo zbog sociološke i antropološke vrijednosti te lokacije u razmjeni informacija nekog društva. Na kraju, rad se bavi specifičnošću u usmenoknjiževnoj transmisijskoj funkciji – pričanju priča i drugih usmenoknjiževnih oblika dok ukućani i obitelj bdiju nad pokojnikom. Suprotno pričanjima oko vatre i u gostionici, ovaj se narativni specifikum manifestira usprkos delikatnosti situacije i nimalo pogodnoj atmosferi za emisiju usmenoknjiževnih oblika.

Mitske I Demonološke Predaje U Usmenoknjiževnoj Teoriji: Poetička Obilježja I Žanrovske Odrednice Predaje

Croatica et Slavica Iadertina

Poetičko određenje predaje teorijsko je pitanje oko kojega se razvijaju višeslojni i višestruki k... more Poetičko određenje predaje teorijsko je pitanje oko kojega se razvijaju višeslojni i višestruki klasifikacijski prijedlozi. Hrvatska usmenoknjiževna teorija ponudila je više pogleda na distinkciju predaja posredstvom utjecaja fantastike i motivskoga supstrata. Ovaj rad na početku izlaže različita stajališta koja teoretičari iznose u vlastitim percepcijama mitskoga i demonološkoga u predajama. Drugi dio rada iznosi teorijska razmatranja koja se odnose na poetička obilježja predaje koja su determinirana u odnosu na narodnu bajku. Osim toga, proučava se udio fantastike i mitskoga jezika kao relevantnih smjernica u određenju mitske i demonološke podvrste usmenoknjiževnih predaja.

Simboličke i značenjske funkcije flore u "Pričama iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić

by Denis Vekić and Vanda Babić

Nova prisutnost , 2018

Tekstovi s elementima mitskog jezika često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te pr... more Tekstovi s elementima mitskog jezika često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te prenesena i prikrivena značenja svega što se naoko čini sasvim obično i svakodnevno. Motivima u umjetničkim i narodnim bajkama svojstvena je plošnost izričaja, no u njihovoj selektivnoj uporabi često se kriju vrijednosti i značenja koja se mogu protumačiti detaljnijim istraživanjem i razumijevanjem značenjskog konteksta stvaranja bajke. Ovaj rad polazi od ideje da se autorica Priča iz davnine u svojim bajkama služila motivskim i značenjskim spektrom koji se aplicira na floru u slavenskoj mitologiji. Korištenje pojedinih primjera flo-re nosi simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata koji su se baštinili u slavenskoj mitologiji i etnobotanici.

The Unicorn in the Symbolic and Semantic Expression of the Film Director Ridley Scott in the Context of Medieval Bestiaries

by Vanda Babić and Denis Vekić

This paper observes and researches the relations between symbolic unicorn representation in Ridle... more This paper observes and researches the relations between symbolic unicorn representation in Ridley Scott's movies Blade Runner and Legend comparing it to the medieval bestiary descriptions and representations. The goal in this research is to determine is Scott's imagery different from the medieval one and authors tend to research and compare that relation in this analysis. In the art of film, the unicorn most often makes its appearance as an objectively presented mythic animal, and, as such, represents the specific symbols with which it is attributed. The English film director Ridley Scott uses the motif of the Unicorn in order to expand semantic value. Scott's cinema unicorns are very similar to those in medieval bestiaries and representations, yet there are nuances in meaning which propose the specifics of this unicorn motif in contemporary representation in relation to medieval bestiaries. In the film Blade Runner (1982), the explicit symbolic and metaphorical value of the unicorn can be observed, and this can also be found (in an even more intense form) in the film Legend (1985) in which the semantic component is clearly defined by medieval bestiaries and medieval representations. The director's relationship towards this mythic animal is a reflection of his artistic approach to film, which will be investigated here in the context of the author's specifics within the film industry.

Smisao i značaj suvremenih medija u prikupljanju i proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine

by Vanda Babić and Denis Vekić

Sažetak Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su os... more Sažetak Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sačuvani kao bilješke na dokumentima, pjesme u zbornicima i pjesmaricama te kao sastavni dio književnoumjetničkih djela. Zapisi objektivno prikazuju usmenoknjiževni tekst koji je predmet istraživanja i proučavanja usmene baštine. Međutim, sami zapisi nisu dostatni kada se proučava usmenoknjiževni tekst i njegov kontekst. Samom tekstu pridružuje se glasovni zapis koji vjerno predstavlja dikciju, ritam, ton i boju pripovjedačeva glasa. Video zapisi predstavljaju gestikulaciju, kontekst i emociju pripovjedača. Bez uloge suvremenih medija usmenoknjiževni zapisi bi bili nedostatni za istraživanje temeljnih aspekata komunikativnosti koji se mogu tumačiti kao kontekst. Mediji javnog komuniciranja uvelike utječu na širenje osnovne ideje prijenosa usmenoknjiževnog teksta, a to je-pripovijedanje.

Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja

Zagreb, 2016 2 Mentor: izv. prof. dr. sc. Vanda Babić Rođena u Kotoru 1967. Osnovnu i srednju ško... more Zagreb, 2016 2 Mentor: izv. prof. dr. sc. Vanda Babić Rođena u Kotoru 1967. Osnovnu i srednju školu završila je u Splitu, dodiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, a poslijediplomski studij, smjer Književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1992. diplomirala je s temom iz starije hrvatske književnosti, a 1997. magistrirala obranivši radnju: Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasionskim tekstovima. Godine 2003. doktorirala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod nazivom Kulturno-povijesne vrijednosti djelovanja Vicka Zmajevića u Boki kotorskoj i Zadru. Od 1992. zaposlena na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, najprije kao znanstvena novakinja (mlađa istraživačica), potom od 1994. kao mlađa asistentica, od 1998. asistentica, od 2003. viša asistentica, od 2004. kao docentica i od 2009. kao izvanredni profesor. Bavi se istraživanjem starije hrvatske bokokotorske književnosti pa je u rujnu 1998. tiskala antologiju pod nazivom Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda, Erasmus naklada (Školska knjižnica; Hrvatska književnost od Bašćanske ploče do naših dana), 1998., 208. str., knj.33-34. Druga njezina knjiga, tiskana 2001., Don Srećko Vulović o starosjediocima Boke kotorske, (Diorama, Zagreb, 2001. str. 80.) govori o bogatoj, ali zapostavljenoj hrvatskoj baštini bokokotorskoga kruga i u prilogu sadrži pretisak Vulovićeva djela kao i pretisak Pravilnika HKD Napredak iz 1892. godine. Krajem 2005. tiskala je knjigu «Razgovor duhovni Vicka Zmajevića» (HKD «Napredak», 240. str.), sredinom 2006. "Uskrs", a početkom 2007. "Gizdelina" te priredila «Radovana i Ljudmilu» Berta Krešimira Balabanića za koju je 2008. dobila Srebrnu povelju Matice hrvatske. Trilogiju Berta Krešimira Balabanića objavila je tijekom 2009. (Vila Hrvatica i Duhovna oporuka). Napisala je i priredila desetak znanstvenih i stručnih knjiga. Urednica je prvog broja zbornika Zadarski filološki dani.Sudjelovala je na više znanstvenih skupova, od kojih je većina međunarodnih. Dobitnica je Godišnje nagrade Zadarske županije za znanstveni doprinos u 2005. godini, Plakete HKD Napredak, Središnjice Sarajevo, za pisanu književnu i znanstvenu riječ i nakladništvo (2008.) te Srebrnu povelju Matice hrvatske za knjigu Berta K. Balabanića

Smisao i značaj suvremenih medija u prikupljanju i proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine

Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sač... more Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sačuvani kao bilješke na dokumentima, pjesme u zbornicima i pjesmaricama te kao sastavni dio književnoumjetničkih djela. Zapisi objektivno prikazuju usmenoknjiževni tekst koji je predmet istraživanja i proučavanja usmene baštine. Međutim, sami zapisi nisu dostatni kada se proučava usmenoknjiževni tekst i njegov kontekst. Samom tekstu pridružuje se glasovni zapis koji vjerno predstavlja dikciju, ritam, ton i boju pripovjedačeva glasa. Video zapisi predstavljaju gestikulaciju, kontekst i emociju pripovjedača. Bez uloge suvremenih medija usmenoknjiževni zapisi bi bili nedostatni za istraživanje temeljnih aspekata komunikativnosti koji se mogu tumačiti kao kontekst. Mediji javnog komuniciranja uvelike utječu na širenje osnovne ideje prijenosa usmenoknjiževnog teksta, a to je-pripovijedanje.

Antemurale Christianitatis hrvatske usmene književnosti: graničarski mentalitet Dalmacije kroz usmenu epsku pjesmu i kulturalno pamćenje o hrvatsko-osmanskim ratovima

Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze, 2021

The paper presents the motives of cultural memory which were recorded in the oral epic poems and ... more The paper presents the motives of cultural memory which were recorded in the oral epic poems and in the tradition in Dalmatia (the Neretva Valley and Boka kotorska). The territory of Dalmatia bordered with the Ottoman Empire at the time of the Croatian-Ottoman wars, thus the oral literature of this area produced oral epic poem as a reflection of forced war and fateful contacts. Living on the frontier of Christianity and Islam has brought up a special frontier mentality which can be traced in modernity, not only through the preservation of the heritage festivities, but also through collective memory which defines the importance of the survival of everything that is geologically and culturally on margin with the threatening “other”.

Vile doline Neretve: poetički i motivski markeri usmenih predaja o vilama na primjeru prikupljenih usmenih predaja u dolini Neretve

Rad proučava i analizira usmene predaje o vilama koje su prikupljene u dolini Neretve. Ističu se ... more Rad proučava i analizira usmene predaje o vilama koje su prikupljene u dolini Neretve. Ističu se pojedini poetički i motivski markeri proučavanih usmenih predaja. Autor se služi predajama koje su do sada prikupili etnolozi, ali i predajama prikupljenim vlastitim terenskim istraživanjem. Opisi vila u usmenim predajama koje se pripovijedaju u neretvanskoj dolini variraju te se tako prenose priče o vilama ljudskoga tijela i ljudskih dimenzija, ali postoje također predaje o vilama s animalnim obilježjima. Rad proučava simboličku ulogu viline kose u predajama kao i simboličku, kultnu i mitsku predodžbu špilja u svezi s vilama.

Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja

Predmet istraživanja je poetika mitskih i demonoloskih predaja koje su prikupljene u donjoneretva... more Predmet istraživanja je poetika mitskih i demonoloskih predaja koje su prikupljene u donjoneretvanskom kraju. Interes proucavanja usmjeren je na analizu usmenih predaja, ispitivanje narativnih osobina nadnaravnih bica i pojava, određenje tipskih karakteristika mitskih i demonoloskih predaja kao i analiziranje motivskog spektra koji funkcionira kao determinacijski supstrat. Usmene predaje, u kontekstu usmenih prica imaju svoje specificno žanrovsko određenje, no kad se proucavaju podvrste predaje, uocava se neujednacenost u percepciji i kategorizaciji istih. Cilj rada je u određuju tipoloskih karakteristika mitskih i demonoloskih predaja na temelju proucavanja tekstova predaja u do sada prikupljenim zbirkama zapisâ usmenih tvorevina kazivaca donjoneretvanskog kraja koji se cuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Pored prikupljenih zbirki koriste se zapisi usmenih predaja koje je autor rada, i sam Neretvanin, prikupio terenskim istraživanjem u 2007. i 2013. godini n...

Lokacije usmenoknjiževnog pripovijedanja – pripovijedanje oko vatre, u gostionici i na bdjenju uz pokojnika

Rad se bavi lokacijama na kojim se stvaraju i prenose usmenoknjiževni oblici usmjeravajući prouča... more Rad se bavi lokacijama na kojim se stvaraju i prenose usmenoknjiževni oblici usmjeravajući proučavanje na komunikacijski aspekt koji potiču mjesta koja su pogodna za izražavanje govorničkog i usmenoknjiževnog umijeća. Pozornost je posvećena kontekstu usmenoknjiževnog izražavanja okupljenih oko vatre za koju neki stručnjaci u novije vrijeme smatraju da je jedan od osnovnih faktora informacijskog razvoja drevnih društava. Rad se osvrće na gostionicu/krčmu/kafić kao mjesta pogodna za plodno usmenoknjiževno izražavanje upravo zbog sociološke i antropološke vrijednosti te lokacije u razmjeni informacija nekog društva. Na kraju, rad se bavi specifičnošću u usmenoknjiževnoj transmisijskoj funkciji – pričanju priča i drugih usmenoknjiževnih oblika dok ukućani i obitelj bdiju nad pokojnikom. Suprotno pričanjima oko vatre i u gostionici, ovaj se narativni specifikum manifestira usprkos delikatnosti situacije i nimalo pogodnoj atmosferi za emisiju usmenoknjiževnih oblika.

Mitske I Demonološke Predaje U Usmenoknjiževnoj Teoriji: Poetička Obilježja I Žanrovske Odrednice Predaje

Croatica et Slavica Iadertina

Poetičko određenje predaje teorijsko je pitanje oko kojega se razvijaju višeslojni i višestruki k... more Poetičko određenje predaje teorijsko je pitanje oko kojega se razvijaju višeslojni i višestruki klasifikacijski prijedlozi. Hrvatska usmenoknjiževna teorija ponudila je više pogleda na distinkciju predaja posredstvom utjecaja fantastike i motivskoga supstrata. Ovaj rad na početku izlaže različita stajališta koja teoretičari iznose u vlastitim percepcijama mitskoga i demonološkoga u predajama. Drugi dio rada iznosi teorijska razmatranja koja se odnose na poetička obilježja predaje koja su determinirana u odnosu na narodnu bajku. Osim toga, proučava se udio fantastike i mitskoga jezika kao relevantnih smjernica u određenju mitske i demonološke podvrste usmenoknjiževnih predaja.

Simboličke i značenjske funkcije flore u "Pričama iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić

by Denis Vekić and Vanda Babić

Nova prisutnost , 2018

Tekstovi s elementima mitskog jezika često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te pr... more Tekstovi s elementima mitskog jezika često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te prenesena i prikrivena značenja svega što se naoko čini sasvim obično i svakodnevno. Motivima u umjetničkim i narodnim bajkama svojstvena je plošnost izričaja, no u njihovoj selektivnoj uporabi često se kriju vrijednosti i značenja koja se mogu protumačiti detaljnijim istraživanjem i razumijevanjem značenjskog konteksta stvaranja bajke. Ovaj rad polazi od ideje da se autorica Priča iz davnine u svojim bajkama služila motivskim i značenjskim spektrom koji se aplicira na floru u slavenskoj mitologiji. Korištenje pojedinih primjera flo-re nosi simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata koji su se baštinili u slavenskoj mitologiji i etnobotanici.

The Unicorn in the Symbolic and Semantic Expression of the Film Director Ridley Scott in the Context of Medieval Bestiaries

by Vanda Babić and Denis Vekić

This paper observes and researches the relations between symbolic unicorn representation in Ridle... more This paper observes and researches the relations between symbolic unicorn representation in Ridley Scott's movies Blade Runner and Legend comparing it to the medieval bestiary descriptions and representations. The goal in this research is to determine is Scott's imagery different from the medieval one and authors tend to research and compare that relation in this analysis. In the art of film, the unicorn most often makes its appearance as an objectively presented mythic animal, and, as such, represents the specific symbols with which it is attributed. The English film director Ridley Scott uses the motif of the Unicorn in order to expand semantic value. Scott's cinema unicorns are very similar to those in medieval bestiaries and representations, yet there are nuances in meaning which propose the specifics of this unicorn motif in contemporary representation in relation to medieval bestiaries. In the film Blade Runner (1982), the explicit symbolic and metaphorical value of the unicorn can be observed, and this can also be found (in an even more intense form) in the film Legend (1985) in which the semantic component is clearly defined by medieval bestiaries and medieval representations. The director's relationship towards this mythic animal is a reflection of his artistic approach to film, which will be investigated here in the context of the author's specifics within the film industry.

Smisao i značaj suvremenih medija u prikupljanju i proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine

by Vanda Babić and Denis Vekić

Sažetak Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su os... more Sažetak Pri proučavanju hrvatske usmenoknjiževne baštine od iznimne važnosti su zapisi koji su ostali sačuvani kao bilješke na dokumentima, pjesme u zbornicima i pjesmaricama te kao sastavni dio književnoumjetničkih djela. Zapisi objektivno prikazuju usmenoknjiževni tekst koji je predmet istraživanja i proučavanja usmene baštine. Međutim, sami zapisi nisu dostatni kada se proučava usmenoknjiževni tekst i njegov kontekst. Samom tekstu pridružuje se glasovni zapis koji vjerno predstavlja dikciju, ritam, ton i boju pripovjedačeva glasa. Video zapisi predstavljaju gestikulaciju, kontekst i emociju pripovjedača. Bez uloge suvremenih medija usmenoknjiževni zapisi bi bili nedostatni za istraživanje temeljnih aspekata komunikativnosti koji se mogu tumačiti kao kontekst. Mediji javnog komuniciranja uvelike utječu na širenje osnovne ideje prijenosa usmenoknjiževnog teksta, a to je-pripovijedanje.

Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja

Zagreb, 2016 2 Mentor: izv. prof. dr. sc. Vanda Babić Rođena u Kotoru 1967. Osnovnu i srednju ško... more Zagreb, 2016 2 Mentor: izv. prof. dr. sc. Vanda Babić Rođena u Kotoru 1967. Osnovnu i srednju školu završila je u Splitu, dodiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, a poslijediplomski studij, smjer Književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1992. diplomirala je s temom iz starije hrvatske književnosti, a 1997. magistrirala obranivši radnju: Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasionskim tekstovima. Godine 2003. doktorirala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod nazivom Kulturno-povijesne vrijednosti djelovanja Vicka Zmajevića u Boki kotorskoj i Zadru. Od 1992. zaposlena na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, najprije kao znanstvena novakinja (mlađa istraživačica), potom od 1994. kao mlađa asistentica, od 1998. asistentica, od 2003. viša asistentica, od 2004. kao docentica i od 2009. kao izvanredni profesor. Bavi se istraživanjem starije hrvatske bokokotorske književnosti pa je u rujnu 1998. tiskala antologiju pod nazivom Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda, Erasmus naklada (Školska knjižnica; Hrvatska književnost od Bašćanske ploče do naših dana), 1998., 208. str., knj.33-34. Druga njezina knjiga, tiskana 2001., Don Srećko Vulović o starosjediocima Boke kotorske, (Diorama, Zagreb, 2001. str. 80.) govori o bogatoj, ali zapostavljenoj hrvatskoj baštini bokokotorskoga kruga i u prilogu sadrži pretisak Vulovićeva djela kao i pretisak Pravilnika HKD Napredak iz 1892. godine. Krajem 2005. tiskala je knjigu «Razgovor duhovni Vicka Zmajevića» (HKD «Napredak», 240. str.), sredinom 2006. "Uskrs", a početkom 2007. "Gizdelina" te priredila «Radovana i Ljudmilu» Berta Krešimira Balabanića za koju je 2008. dobila Srebrnu povelju Matice hrvatske. Trilogiju Berta Krešimira Balabanića objavila je tijekom 2009. (Vila Hrvatica i Duhovna oporuka). Napisala je i priredila desetak znanstvenih i stručnih knjiga. Urednica je prvog broja zbornika Zadarski filološki dani.Sudjelovala je na više znanstvenih skupova, od kojih je većina međunarodnih. Dobitnica je Godišnje nagrade Zadarske županije za znanstveni doprinos u 2005. godini, Plakete HKD Napredak, Središnjice Sarajevo, za pisanu književnu i znanstvenu riječ i nakladništvo (2008.) te Srebrnu povelju Matice hrvatske za knjigu Berta K. Balabanića