Papers by Barbara Vujanović
Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, Jun 15, 2017
In memoriam dpuh Peristil 60/2017 203-204 U nedjelju, 12. veljače 2017., u 93. godini života prem... more In memoriam dpuh Peristil 60/2017 203-204 U nedjelju, 12. veljače 2017., u 93. godini života preminula je Vesna Barbić (Zagreb, 1925.), povjesničarka umjetnosti iznimno plodne karijere, koja je posebno bila određena proučavanjem opusa Ivana Meštrovića. Nadasve je zadužila zagrebački muzej Atelijer Meštrović, to jest Muzeje Ivana Meštrovića, instituciju u čije je temelje ugradila sav svoj profesionalni mar i interes za hrvatskog kipara. Vesna Barbić diplomirala je 1951. godine povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Prvo radno mjesto bilo joj je u arhivi Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje je počela raditi još kao apsolventica, a u srpnju iste godine prešla je u Umjetničku galeriju Dubrovnik na mjesto kustosa i vršiteljice dužnosti ravnatelja. Godine 1955. postala je prva ravnateljica tek osnovane Galerije suvremene umjetnosti, današnjega zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Ostatak radnog vijeka provela je u Atelijeru Meštrović, u kojem je bila zaposlena od 1960. godine pa sve do odlaska u mirovinu. Karijeru je završila u zvanju muzejske savjetnice. Za svoj rad odlikovana je Priznanjem grada Zagreba, potom Nagradom Hrvatskoga muzejskog društva "Pavao Ritter Vitezović", a za životno djelo i odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Kao prva voditeljica i kustosica Atelijera Meštrović, najveći dio svoje bogate i ugledne karijere Vesna Barbić posvetila je izučavanju, zaštiti i promociji Meštrovićeve baštine. Transformiravši, u suradnji s Miroslavom Begovićem, Edom Kovačićem i Vojtjehom Delfinom, nekadašnji dom i radni prostor u muzejsku ustanovu, čiji stalni postav i danas fascinira svojom aktualnošću, formiravši arhivske i dokumentarne fondove, foto: Maro Grbić
Prikaz izložbe Ikonografija grada II. (1950.–2000.+). Vizije grada, Moderna galerija, Zagre
Sažetak sa znanstveno-stručnog skupa "Problem spomenika: spomenik danas", Klanjec, 23. ... more Sažetak sa znanstveno-stručnog skupa "Problem spomenika: spomenik danas", Klanjec, 23. – 25. listopada 2013
Iako su rad i život Ivana Meštrovića (1883.–1962.) predmet brojnih izučavanja, klasična komponent... more Iako su rad i život Ivana Meštrovića (1883.–1962.) predmet brojnih izučavanja, klasična komponenta njegova stvaralaštva nije do sada bila protumačena i objedinjena. Ona se formalno i tematski prepoznaje u svim segmentima njegova umjetničkog, arhitektonskog, pedagoškog i esejističkog djelovanja, te se analizira u tri glavne cjeline, koje vremenski obuhvaćaju prva dva desetljeća 20. stoljeća, međuratno razdoblje i poslijeratnu fazu. Jedan je od rezultata istraživanja, koji se odnosi na prvu cjelinu, uvođenje pojma utopijske skulpture, izlučenog iz konceptualne i povijesne reperkusije Partenona na europsku skulpturu kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. On se tumači na primjeru Vidovdanskoga hrama. Francuski kipari pružaju glavni komparativni materijal na temelju kojeg se uočava Meštrovićeva transgresija od prihvaćanja načela fragmentarne skulpture i asamblaža, arhajskoga monumentalizma i neoklasicizma. U međuratnom razdoblju klasična komponenta prepoznaje se kao stil sâm (neoklasici...
Povodom izložbe "Ivan Meštrović kod Rodina: Hrvatska ekspresija", Musée Rodin, Pariz, r... more Povodom izložbe "Ivan Meštrović kod Rodina: Hrvatska ekspresija", Musée Rodin, Pariz, rujan 2012. – siječanj 2013
The Journal - The Decorative Arts Society, 2019
Sculpture Journal, 2016
Ivan Meštrović was not the only contact Auguste Rodin had among Croatian artists, but in its cont... more Ivan Meštrović was not the only contact Auguste Rodin had among Croatian artists, but in its continuity and intensity their relationship marks a significant chapter in the history of Croatian modern sculpture. 2 A reading of Meštrović's interviews and writings, as well as of the letters and writings of other artists, reveals the subtle development of their relations, from an affinity founded on art-related interests, to the intensifying of the 'spiritual links that connected them'. 3 The context of the very first encounter is significant, as Meštrović recounted in 1937: 'I first met Rodin in 1902, in Vienna, where I was attending the Fine Arts School … One day, while I was looking at some torso, a cast from a marble of the Parthenon, I noticed two visitors beside me.' 4 Indeed, Rodin's visit to the Viennese Academy of Fine Arts was motivated by a similar intoxication with Antiquity, which left a strong mark in their work. 'Every day he wanted to be taken into the room with the plaster casts in the art academy 5 so as to be able once more to marvel at the sculptures from the pediment of the temple of Aegina.' 6 On several occasions Meštrović made mention of his role as leader of the student welcoming party to the great man: 'Rodin was considered very revolutionary and the ovation given him by the young Viennese students, led by a Croatian scholarship holder, shocked the professors of the Academy', recalled the French journalist Jean Nouvecelle from a conversation with Meštrović in Rome in 1947. 7 Rodin was in Vienna from 3 to 9 June 1902, on his return from Prague, where the Mánes group had mounted an exhibition in his honour. 8 Meštrović acknowledged his receptivity to the French artist while he was a student in Vienna. 9 The city was among the first in Europe outside France to exhibit Rodin's sculpture. Rodin's influence was also disseminated by his connection with the Secession, of which he was a corresponding and later an honorary member, and by texts and reproductions published mostly in Ver Sacrum, the art magazine of the association Vereinigung bildender Künstler Österreichs, and in other periodicals in German. 10 The Viennese artistic and intellectual climate was extremely receptive to his innovative figurative forms, as can be seen in the paintings of Klimt, a very important figure in Meštrović's artistic formation. 11 Meštrović's earliest works bear the marks of Rodin's influence in their Impressionist treatment of the surface of the sculpture, and a responsiveness to the play of light and shade. Influences can also be read in the adoption of
Revista Verso, numărul 4 (2021) / Časopis Verso, broj 4 (2021), 2021
Verso revistă culturală bilingvă româno-croată / Verso dvojezični rumunjsko-hrvatski časopis za k... more Verso revistă culturală bilingvă româno-croată / Verso dvojezični rumunjsko-hrvatski časopis za kulturu Zagreb, decembrie 2021, anul II, număr 4 / Zagreb, prosinac 2021., godina II, broj 4 Editură / Izdavač: Nomad-asociație pentru promovarea culturii și artelor (Zagreb) Nomad-udruga za promicanje kulture i umjetnosti (Zagreb)
Uploads
Papers by Barbara Vujanović