Lucian Borić
ORCID iD: https://orcid.org/0000-0003-4089-5411.
Lucian Borić rođen je 30. rujna 1995. godine (29). Nakon završene gimnazije u Rijeci, 2014. godine upisuje povijest i kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Od 2015. član je Društva studenata kroatologije "Cassius", gdje je sudjelovao u nizu aktivnosti (organizacija kvizova, književnih večeri, terenskih nastava, humanitarnih akcija) te bio i na funkciji potpredsjednika (2016. - 2017.), i predsjednika (2017. - 2018.; 2018. - 2019.). Bio je i tajnik u Društvu studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius" (2017.), a jedan je i od osnivača Udruge "Gromovnik", gdje trenutno obnaša funkciju tajnika. Organizirao je dva natječaja za najbolji studentski poetski i prozni rad - Margan Tadeon (2017. i 2018.), studentski simpozij "Hrvatski identitet kao preslika jezika, književnosti, kulture i tradicije" (2018.), znanstveni kolokvij "Od komosa do stand-upa: značenje komedije kroz povijest" (2019.), a suorganizator je i tribina "200. obljetnica rođenja Petra Preradovića" (2018.) i "Franci u Panoniji i ustanak kneza Ljudevita" (2020.). Titulu prvostupnika stječe 2017. godine radom Viteški redovi u Dubičkoj županiji (mentor Juraj Belaj), magistra kroatologije 2020. radom Vranski prior Ivan Paližna (mentor Stipan Tadić), a magistra edukacije povijesti 2020. radom Politička ideologija Ante Starčevića (mentorica Kristina Milković). Bio je i demonstrator na kolegijima (Didaktika, M. Ninčević, ak. god. 2017./18.; Odgoj u vrijeme antike, M. Pranjić, ak. god. 2017./18.), izlagao je na nekim skupovima, objavio nekoliko radova, a obavljao je i lekturu i korekturu (14. sv. časopisa Pro tempore, 7. sv. zbornika radova Dies historiae (Res novae et seditiones: Pobuna kao čimbenik promjene), knjige Francesco Petrarca: Uspinjanje na Mont Ventoux, Loparske beseda (br. 25)). Uređivao je i lokalni časopis Loparsku besedu. Godine 2020. upisuje i poslijediplomski doktorski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija. Sudjelovao je i u polufinalu natjecanja Ponos domovine (2013.). Trenutno radi u SŠ Markantuna de Dominisa Rab kao nastavnik povijesti i hrvatskog jezika, u Centru za kulturu i sport Lopar, te kao novinar portala RabDanas i Novog lista. Znanstveni interesi vezuju mu se uz povijest viteških redova na hrvatskom tlu, povijest otoka Raba, 19. stoljeće i izgradnju hrvatskog identiteta kroz srednjovjekovne teme u historiografiji.
Lucian Borić rođen je 30. rujna 1995. godine (29). Nakon završene gimnazije u Rijeci, 2014. godine upisuje povijest i kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Od 2015. član je Društva studenata kroatologije "Cassius", gdje je sudjelovao u nizu aktivnosti (organizacija kvizova, književnih večeri, terenskih nastava, humanitarnih akcija) te bio i na funkciji potpredsjednika (2016. - 2017.), i predsjednika (2017. - 2018.; 2018. - 2019.). Bio je i tajnik u Društvu studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius" (2017.), a jedan je i od osnivača Udruge "Gromovnik", gdje trenutno obnaša funkciju tajnika. Organizirao je dva natječaja za najbolji studentski poetski i prozni rad - Margan Tadeon (2017. i 2018.), studentski simpozij "Hrvatski identitet kao preslika jezika, književnosti, kulture i tradicije" (2018.), znanstveni kolokvij "Od komosa do stand-upa: značenje komedije kroz povijest" (2019.), a suorganizator je i tribina "200. obljetnica rođenja Petra Preradovića" (2018.) i "Franci u Panoniji i ustanak kneza Ljudevita" (2020.). Titulu prvostupnika stječe 2017. godine radom Viteški redovi u Dubičkoj županiji (mentor Juraj Belaj), magistra kroatologije 2020. radom Vranski prior Ivan Paližna (mentor Stipan Tadić), a magistra edukacije povijesti 2020. radom Politička ideologija Ante Starčevića (mentorica Kristina Milković). Bio je i demonstrator na kolegijima (Didaktika, M. Ninčević, ak. god. 2017./18.; Odgoj u vrijeme antike, M. Pranjić, ak. god. 2017./18.), izlagao je na nekim skupovima, objavio nekoliko radova, a obavljao je i lekturu i korekturu (14. sv. časopisa Pro tempore, 7. sv. zbornika radova Dies historiae (Res novae et seditiones: Pobuna kao čimbenik promjene), knjige Francesco Petrarca: Uspinjanje na Mont Ventoux, Loparske beseda (br. 25)). Uređivao je i lokalni časopis Loparsku besedu. Godine 2020. upisuje i poslijediplomski doktorski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija. Sudjelovao je i u polufinalu natjecanja Ponos domovine (2013.). Trenutno radi u SŠ Markantuna de Dominisa Rab kao nastavnik povijesti i hrvatskog jezika, u Centru za kulturu i sport Lopar, te kao novinar portala RabDanas i Novog lista. Znanstveni interesi vezuju mu se uz povijest viteških redova na hrvatskom tlu, povijest otoka Raba, 19. stoljeće i izgradnju hrvatskog identiteta kroz srednjovjekovne teme u historiografiji.
less
Related Authors
InterestsView All (26)
Uploads
Papers by Lucian Borić
Kroatologija, sv. 14, 1, 2023., str. 243-274.
During the dynastic turmoil in the Croatian-Hungarian Kingdom, the clash near Gorjani (1386) was followed by the death of Queen Elizabeth of Bosnia (Kotromanić) (1387), for which it is not known whether it was natural or violent. The allegation of the violent death of Queen Elizabeth was provided by her daughter, Maria of Anjou, in September 1387. Over time, the unfounded thesis that the culprit for the violent death of Queen Elizabeth was the prior of the monastery in Vrana and one of the rebels against the legitimate rule, John Palisna (Paližna), was constructed by some historians. The main aim of this paper is to provide a critical review of the established thesis given that there are sources that call it into question.
Autor donosi korekciju kronologije vranskih priora, odnosno poglavara ivanovaca u Ugarskoj provinciji. Korekcija obuhvaća period od godine prvoga spomena priora u Vrani (1333.) do godine smrti Ivana Paližne (1391.), nakon koje Ugarska provincija nepopravljivo slabi. U dosadašnjim kronologijama vranskih priora bilo je grešaka u prepi-sivanju prethodnih kronologija i izostavljanju određenih dokumenata, a u međuvremenu su iznjedrile i neke nove spoznaje.
The author makes a correction of the chronology of the priors of the monastery in Vrana (the chiefs of the Order of the St. John/Hospitallers in the Hungarian province). The correction covers the period from the first mention of the prior in Vrana (1333) to the year of the death of prior John Palisna (1391), after which Hospitallers in the Hungarian province became irreparably weak. Previous chronologies of the priors of the monastery in Vrana have made mistakes in rewriting previous chronologies and omitting certain documents. In the meantime, there are also some new insights introduced.
Conference Presentations by Lucian Borić
Book Reviews by Lucian Borić
Polemos, sv. XXV, br. 51, 2022., str. 601-603.
Kroatologija, sv. 14, 1, 2023., str. 243-274.
During the dynastic turmoil in the Croatian-Hungarian Kingdom, the clash near Gorjani (1386) was followed by the death of Queen Elizabeth of Bosnia (Kotromanić) (1387), for which it is not known whether it was natural or violent. The allegation of the violent death of Queen Elizabeth was provided by her daughter, Maria of Anjou, in September 1387. Over time, the unfounded thesis that the culprit for the violent death of Queen Elizabeth was the prior of the monastery in Vrana and one of the rebels against the legitimate rule, John Palisna (Paližna), was constructed by some historians. The main aim of this paper is to provide a critical review of the established thesis given that there are sources that call it into question.
Autor donosi korekciju kronologije vranskih priora, odnosno poglavara ivanovaca u Ugarskoj provinciji. Korekcija obuhvaća period od godine prvoga spomena priora u Vrani (1333.) do godine smrti Ivana Paližne (1391.), nakon koje Ugarska provincija nepopravljivo slabi. U dosadašnjim kronologijama vranskih priora bilo je grešaka u prepi-sivanju prethodnih kronologija i izostavljanju određenih dokumenata, a u međuvremenu su iznjedrile i neke nove spoznaje.
The author makes a correction of the chronology of the priors of the monastery in Vrana (the chiefs of the Order of the St. John/Hospitallers in the Hungarian province). The correction covers the period from the first mention of the prior in Vrana (1333) to the year of the death of prior John Palisna (1391), after which Hospitallers in the Hungarian province became irreparably weak. Previous chronologies of the priors of the monastery in Vrana have made mistakes in rewriting previous chronologies and omitting certain documents. In the meantime, there are also some new insights introduced.
Polemos, sv. XXV, br. 51, 2022., str. 601-603.
The Knights Templar Order, as a Western European factor, had several of its residences in Croatia, and one of them was in Senj. Throughout its history, because of trade and location, Senj has always been important to Croatia, and because of this, some of the noble lineages, such as the Counts of Krk, also saw an interest in it. The Templars stayed in Senj from 1183 to 1269. In this paper, the author presents a chronological overview of sources and historiographical works on the Templar activity in Senj, and from that concludes what is the current state of exploration of the Templars in Senj. Important thing is that Templar activities in Senj cannot be completely reconstructed unless some archaeological findings are taken into overview. Considering that some historians also include Gacka (Gacko polje) under the residence of Senj, the author also discusses Templar activity in Gacka.
za suradnju u kreiranju prvoga broja časopisa Gromovnik (https://gromovnik.hr/2022/04/20/natjecaj-za-radove-prvi-broj-medievistickog-casopisa-gromovnik-politicka-povijest/).
Potaknuti iznimnom zanimacijom ne samo povjesničara, već i ostalih društveno-humanističkih stručnjaka za period srednjega vijeka, Udruga “Gromovnik” odlučila je pružiti priliku svim zainteresiranima i pokrenuti svoj časopis. Želeći što interdisciplinarnije istražiti razne aspekte kroz koje se očituje srednjovjekovna povijest, ovim putem pozivamo sve ljubitelje medievistike da nam pošalju svoje autorske radove (stručne i znanstvene), prijevode i recenzije (osvrte i prikaze), vezane uz temu broja.
Prihvaćaju se radovi na hrvatskom i engleskom jeziku, a kao temu prvoga broja izabrali smo srednjovjekovnu političku povijest.
Pišite nam o srednjovjekovnim međunarodnim odnosima i diplomaciji, državnim institucijama, vladarskim politikama, dekretima, ratovima i pobunama, ulogama Crkve u međunarodnim odnosima, te o bilo čemu što je tijekom srednjovjekovnoga perioda predstavljalo opći značaj za veći broj ljudi.
Radove je potrebno poslati najkasnije do 1. rujna 2022. godine na e-adresu [email protected].
Radovi se pišu u fontu Times New Roman, veličini 12 i proredu 1,5. Način citiranja je Chicago Manual of Style (Notes and Bibliography podstil). Svi s poslanim radovima o rezultatu natječaja bit će obaviješteni po isteku roka za slanje.
Primjer citiranja (u fusnoti): Smith, Swing Time, 320.
Primjer navođenja bibliografije: Smith, Zadie. Swing Time. New York: Penguin Press, 2016.
Prijaviti se mogu studenti svih studijskih smjerova na Hrvatskim studijima, a detaljnije upute prijave nalaze se na plakatu.
Što je uzrok istovremenog dolaska viteških i crkvenih redova na ovo područje te kakav je doprinos povijesti, a kakav arheologije kad su u pitanju istraživanja viteških redova na području Dubičke županije pitanja su koja ću raspraviti u završnom radu. Na njih ću pokušati odgovoriti komparativnim istraživanjem objavljenih i neobjavljenih povijesnih i arheoloških izvora.
PROGRAM
10:00 – Početak znanstvenog kolokvija
10:05 – Lucian Borić: pozdravna riječ u ime organizatora
10:25 – 10:55 – izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtković: Ptice, Žabe, Ose – Aristofanovi komički svjetovi
10:55 – 11:25 – doc. dr. sc. Maja Matasović: Plautovi "plaudite"
11:25 – 11:55 – prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak: Zuan Polo i njegovi istočnojadranski potomci
11:55 – 12:10 – Stanka
12:10 – 12:40 – izv. prof. dr. sc. Dubravka Zima: Neozbiljno kao komičko: hrvatska popularna kultura u drugoj polovici 20. stoljeća. Satira, persiflaža i travestija – Nenad Brixy, Timothy Tatcher i Alan Ford
12:40 – 13:10 – mag. hist. Silvestar Mileta: Metalepsa Patka Dode: Bergson, Kracauer i Genette kao okviri za tumačenje jedne filmske karijere
13:10 – 13:40 – Marina Orsag, komičarka: Stvaranje scene u Hrvatskoj i Balkanu
13:40 – 13:50 – Rasprava
13:50 – Endrina Hrenić: završne riječi i zahvale
Vranski prior Ivan Paližna
Despot infinitus
192 str.
Zagreb, 2022.
https://despot-infinitus.com/ekonstrukcija-zivota-vranskog-priora-ivana-palizne-vrana-1391/