Kroatologija

Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća U XIX. Stoljeću, razdoblju nastajanja moderne nacije, Hrvati ulaze bez vlastite suverene države i razvijenog sloja koji je trebao biti nositelj procesa nacionalne integracije. (usp.11) Proces nacionalne integracije u banskoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri odvijao se u različitom vremenu i različitim uvjetima, zbog odvojenosti.

Through a chronological survey of sources and literature about Marulić, the aim of this paper is to point towards elements of the Marulić's life which are still differently interpreted and understood by individual authors. The work displays development of thought about Marulić through centuries.

Kroz kronološki pregled izvora i literature o Maruliću, cilj je ovoga rada ukazati na elemente Marulićeva života koji su i danas različito tumačeni i različito shvaćeni od pojedinih autora i prikazati razvoj marulićanske misli kroz stoljeća.

Tonko Lonza i Neva Rošić zadužili su hrvatsko glumište svojim izvanrednim ulogama u kazalištu i na filmu. Njihove velike karijere, zbog kojih su i danas jednako prepoznatljivi, stvarane su dugogodišnjim kvalitetnim umjetničkim radom na brojnim predstavama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Suradnja s najvećim kazališnim stručnjacima „starog kova“, poput Branka Gavelle, oplemenila je njihov glumački izričaj i učinila ga jedinstvenim i nenadmašivim. Uz bogatu karijeru, ovaj se glumački par istaknuo i u pedagoškom radu. Kao profesori glume i scenskoga govora na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, svojim su specifičnim metodama odgojili generacije vrhunskih glumaca i glumica. U radu se, eksperimentalnom metodom, autoričina tri privatna razgovora s glumačkim velikanima Tonkom Lonzom i Nevom Rošić objedinjuju u formi drame u tri čina. U prvom činu naziva „O Krležinim likovima“ Tonko Lonza i autorica-studentica razgovaraju o njegovim ulogama u Krležinim dramama te o njegovom i Nevinom pozna...

Tema ovog završnog rada je ljubav kao motiv u hrvatskoj književnosti realizma na izabranim primjerima. Hrvatski realizam kao književna epoha javlja se u devetnaestom stoljeću, te se udaljava od poetika prethodnih razdoblja na način da u književnosti istražuje realno i stvarno.. U ovom radu koristit ću se izabranim djelom Augusta Šenoe i Josipa Kozarca. August Šenoa najvažnija je osoba hrvatske književnosti u 19. stoljeću. Za ovaj rad koristit ću njegov povijesni roman Zlatarovo zlato u kojem proučavam motiv ljubavi. Drugo djelo koje ću uzeti za pisanje ovog rada je pripovijetka Tena, Vinkovčanina Josipa Kozarca. Cilj ovog završnog rada je proučiti ljubavne teme u književnosti realizma

Inkvizicija je bila crkvena ustanova za istragu krivovjerja i heretičkog djelovanja. Djelovala je od početka 12. stoljeća pa sve do 19. stoljeća. Katolička Crkva uvela je posebnu metodu postupaka radi traženja, dokazivanja i osude heretika, ali i onih koji su odstupali od učenja katoličke Crkve. Inkvizitori su bili osobe koje su vodile krivični postupak inkvizicije. Dolazili su iz katoličkih redova, najčešće dominikanskog. Njih bi papa poslao na neko područje kako bi osudili heretike, a surađivali su sa svjetovnim vlastima. Da bi se optuženog prisililo na priznanje grijeha, postojao je cijeli niz postupaka mučenja. Od najslabijeg, stiskanja palca, do najbolnijeg, rastezanja ljudskog tijela. Kazna bi im bila spaljivanje na lomači. Ta tema najbolje je opisana u knjizi Malleus Maleficarum. Obrađuje elemente čarobnjaštva, kako sklopiti ugovor s Vragom, postupke ukidanja tog ugovora, načinima izvođenja čarobnjačkih radnji. Kršćanska se vjera u razdoblju srednjega vijeka smatrala najvećim...

U radu će se kritički istražiti elementi narativa romanse u dječjim ljubavnim romanima Mire Gavrana. Romani Zaljubljen do ušiju, Kako smo lomili noge, Kako je tata osvojio mamu, Halo, ljubavi, Ljeto za pamćenje, Profesorica iz snova, Sretni dani, Svašta u mojoj glavi nagovještavaju ljubavnu tematiku već u naslovima pa će se tako u njima istraživati uloga ljubavi u životu zaljubljenog dječaka. Narativ romanse u romanima iščitava se na podlozi teorije modusa Northropa Fryea i u kontekstu kritičkoga čitanja narativa romanse autorica Maše Kolanović i Maše Grdešić, posebice s obzirom na naglašeni idealizacijski princip strukturiranja dječjih ljubavnih odnosa u Gavranovim romanima, kao i s obzirom na impliciranu dječju publiku.This paper will critically explore the elements of romance narratives in Miro Gavran‟s children‟s love novels. Novels In love to the ears, How we broke our legs, How dad won mom, Hello, love, Summer to remember, Dream teacher, Happy days, Everything in my head indic...

Ovaj se diplomski rad bavi Nikolom III Erdődyjem (1670 – 1693) i hrvatskim staleškim svijetom za vrijeme njegova banovanja i banskog namjesništva. Ban i hrvatski staleži djeluju u vremenu specifičnih okolnosti i odnosa u Europi, Monarhiji i Hrvatskoj koje ću iznijeti u radu. Ban Nikola III Erdődy nedovoljno je istražena ličnost u hrvatskoj historiografiji. Pripadnik je jedne od najeminentnijih hrvatskih plemićkih obitelji, no u hrvatskoj historiografiji ne postoji nijedna monografija koja svoj narativ gradi oko ličnosti Nikole III Erdődyja. Njegovo djelovanje od iznimne je važnosti za Hrvatsku zato što on de facto banuje (kao banski namjesnik zadužen za vojne poslove od 1670. i banski namjesnik od 1673.) u Hrvatskoj nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana, a od 1680. godine i de iure. Postavlja se pitanje zašto o banu koji je dvadeset i tri godine bio vrlo utjecajna osoba u Hrvatskoj postoji tako malo interpretacija? Hrvatska ga je historiografija 19. stoljeća zaob...

Ostavština viteških redova, templara i ivanovaca, dio je hrvatskog arheološkog nasljeđa. Posebno jak utjecaj viteški redovi imali su na prostoru Dubičke županije, na čije područje u slično vrijeme dolaze i drugi, crkveni redovi, o čemu doznajemo iz povijesnih izvora. Prostor Dubičke županije desetljećima je intenzivno arheološki rekognosciran, no arheološka istraživanja nisu još provedena.

Što je uzrok istovremenog dolaska viteških i crkvenih redova na ovo područje te kakav je doprinos povijesti, a kakav arheologije kad su u pitanju istraživanja viteških redova na području Dubičke županije pitanja su koja ću raspraviti u završnom radu. Na njih ću pokušati odgovoriti komparativnim istraživanjem objavljenih i neobjavljenih povijesnih i arheoloških izvora.

Društvo studenata kroatologije "Cassius" već tradicionalno organizira natječaj za najbolji studentski poetski i prozni rad - Margan Tadeon. Cilj samog natječaja potaknuti je mlade naraštaje na književno stvaralaštvo. Natječaj je otvoren od 4. studenog 2017. i traje do 20. studenog 2017.

Tijekom svojeg petogodišnjeg studiranja kroatolozi se u nebrojeno navrata susreću s fluidnim pojmom komedije. Pojam komedije mnogo je puta kroz povijest mijenjao svoje značenje, od grčkih komosa do današnjeg stand-upa, a Društvo studenata kroatologije "Cassius" ove godine odlučilo je na interdisciplinaran način, iz književnog, teatrološkog i filmskog aspekta, prikazati razvoj tog značenja. Sve zainteresirane stoga pozivamo da nam se priključe na znanstvenom kolokviju koji će se održati 27. svibnja 2019. na Hrvatskim studijima u dvorani Split, s početkom u 10 sati.

PROGRAM 
10:00 – Početak znanstvenog kolokvija
10:05 – Lucian Borić: pozdravna riječ u ime organizatora
10:25 – 10:55 – izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtković: Ptice, Žabe, Ose – Aristofanovi komički svjetovi
10:55 – 11:25 – doc. dr. sc. Maja Matasović: Plautovi "plaudite"
11:25 – 11:55 – prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak: Zuan Polo i njegovi istočnojadranski potomci
11:55 – 12:10 – Stanka
12:10 – 12:40 – izv. prof. dr. sc. Dubravka Zima: Neozbiljno kao komičko: hrvatska popularna kultura u drugoj polovici 20. stoljeća. Satira, persiflaža i travestija – Nenad Brixy, Timothy Tatcher i Alan Ford
12:40 – 13:10 – mag. hist. Silvestar Mileta: Metalepsa Patka Dode: Bergson, Kracauer i Genette kao okviri za tumačenje jedne filmske karijere
13:10 – 13:40 – Marina Orsag, komičarka: Stvaranje scene u Hrvatskoj i Balkanu
13:40 – 13:50 – Rasprava
13:50 – Endrina Hrenić: završne riječi i zahvale

Prikazi / Reviews 191 Petra Košutar i Mislav Kovačić (ur.), Od dvojbe do razdvojbe: Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri. Zagreb: Ibis grafika, 2018, 548 str. Od dvojbe do razdvojbe zbornik je radova u čast profesorici Branki Tafri, hrvatskoj jezikoslovki i kroatistici, povodom njezina 70. rođendana, u uredništvu Petre Košutar i Mislava Kovačića, dvoje bivših Tafrinih učenika. Zbornik je objavljen 2018. godine u nakladničkoj kući IBIS grafika, u Zagrebu. Sadrži uvodnu riječ urednika, biografiju i bibliografiju prof. dr. sc. Branke Tafre, 35 znanstvenih priloga podijeljenih u 2 cjeline -Riječ u strujanjima sadašnjosti i Riječ u tragovima u prošlosti, Zaslovak, odnosno osobni osvrt urednika zbornika Mislava Kovačića na "lik" i "djelo" Branke Tafre, kazalo imena i podatke o suradnicima. 38 autora, među kojima pored domaćih ima i onih iz Austrije, Njemačke, Norveške, SAD-a i Srbije, pisalo je znanstvene priloge koji su objavljeni najvećim dijelom na hrvatskom jeziku, ali ima priloga i na srpskom, engleskom i njemačkom. Zbornik ima bogati znanstveni aparat. Svi su prilozi popraćeni sažetkom na hrvatskom i stranom jeziku te ključnim riječima. Riječ je o znanstvenoj publikaciji, što potvrđuju recenzenti, koji su svi odreda ugledni znanstvenici: Milica Gačić, Ljiljana Marks, Bernardina Petrović i Mateo Žagar. S obzirom na široku znanstvenu djelatnost hrvatske jezikoslovke i kroatistice Branke Tafre, o čemu nam najbolje svjedoči njezin opus od 183 bibliografske jedinice, i sadržaji znanstvenih priloga koji čine središnji dio zbornika isto tako zahvaćaju široki znanstveni spektar. Jedna skupina priloga tako obrađuje razna gramatička, povijesnojezična, leksikološka, leksikografska, semantička i rječotvorna pitanja, a druga se bavi književnošću, filozofijom, semiotikom, prozodijom i etimologijom jezika. Kako su radove pisali brojni ugledni filolozi, lingvisti, teoretičari književnosti, pa i filozofi, zbog njihova interdisciplinarna pristupa znatno je zakompliciran raspored tematske podjele radova, pa su se urednici odlučili podijeliti radove na one koji se bave jezičnim aspektom iz suvremene perspektive i na one koji se bave njegovim razvojem tijekom vremena, odnosno temama iz prošlosti. Prvu skupinu radova Riječ u strujanjima sadašnjosti započinje Matea Birtić radom Vrste dopuna u bazi hrvatskih glagolskih valencija (str. 3-19). Autorica obrađuje vrste dopuna koje se rabe pri opisu valentnosti hrvatskih glagola u pripadajućem valencijskom e-rječniku hrvatskih glagola e-Glava te u Valencijskoj bazi hrvatskih glagola. S obzirom na to da su psihološki glagoli jedina do Prikazi / Reviews