Prijeđi na sadržaj

Interferencija RNA

Izvor: Wikipedija

Interferencija RNA (eng. RNA interference, RNAi) je stanični proces koji utišava genski izražaj potičući degradaciju ciljne molekule mRNA. Proces interferencije važan je u reguliranju izražaja ciljnih gena te u obrani od različitih bolesti, uključujući i neoplazme.[1]:1

MikroRNA, RNA sa strukturom ukosnice i mala interferirajuća RNA posredovanjem u procesu interferencije RNA rezultiraju utišavanjem gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom mRNA. Tijekom interferencije in vivo, molekule su slabe stabilnosti i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.[1]:2

Interferencija RNA jedan je od triju glavnih epigenetskih modifikacija,[2] tj. mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.[2] Ostale dvije su[3] metilacija CpG dinukleotida[3] (alel-specifična metilacija DNA[2]) i kovalentne modifikacije histona.[3][2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2023. (Wayback Machine) Martina Mustać: RNK interferencija u genskoj terapiji. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)
  2. 1 2 3 4 Hrvatska znanstvena bibliografija Ingeborg Barišić: Uniparentna disomija i genomski upis. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007.
  3. 1 2 3 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. lipnja 2020. (Wayback Machine) Helena Tomac: Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman, Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.