Urednik izdanja: K.

Serdarusic Sastavio: Zvonimir Vukadin Prelom: Davor Durinlc

Narudfbe: tel: 01/4872632 Prodaja: Profillnternational, Buzanova 20a, 10000 Zagreb, tel 01/2350444,01/2350440, fax 01/2350422

(deka)
102 (hekto)
103 (kilo)
106 M (mega)
109 G (giga)
1012 T (tera)
1015 P (peta)
(eksa) k

c

..

Jednoliko pravocrtno gibanje

JEDNOLIKO PRAVOCRTNO GIBANJE je gibanje pri kojem tijelo prevali jednak put s za jednaki vremenski interval !J.t.

Brzina v [m/s]: - d:i v=([t

v=f [m/s]

v = konstanta

s - prijedeni put za proteklo vrijeme t

Put s pocetnim polozajern so: s=v·t+so

Jednoliko ubrzano gibanje

Akceleracija a [m/s']:

v a=-

t

a = konstanta

v=a·t

s[m]

v[m/s]

Prijedeni put s jednak je povrsini ispod pravca.

tIs]

t[s]

JEDNOLIKO UBRZANO GIBANJE je gibanje piikojern je akceleracija a .konstantna duz puta S.'

. ~~ 'r- .".

Vrijeme pada prema dolje

Vo

t=-

g

Najve6a visina H:

v2 H=_o

2g

premagore: 2vo t=-

g

HORIZONTALAN HITAC sastavljen je od jednolikog gibanja u horizontalnom smjeru brzinom Vo i slobodnog pada.

Jednadzba gibanja:

a=konst. .

t

Trenutna brzina: v =Jadt

'.

~-""""""""""""""""--".""-"".-'-"_···-·····_··--···r---·--····:·······_·······_· __ ·····_ .. _ . ...:.:._ .. _ .. _ __ . __ ._--; .. _ _ _ .. - _ _ _ .. _ _ __ ";" _ .. : ..

BEZ POCETNE BRZINE ! S POCETNOM BRZINOM

!

I

i

ubrzano

vc

t[s]

sjm]

v[rnls]

V2 _. __ . __ ._. __ • __ ._-- i

Av ·.t..v v2 -VI

a=-=--

VI .t..t t2 + t,

At

~· . .-:L::_.:~: .... :.: •..• __ •• _ ••••.••.•

Siobodni pad

a~g s~h

L

h

tIs]

v=s!

v2 =2'a's v2 =v~ ±2a.(s-so) usporeno

............. _ l _ _ .. ~ __ .. _ _ . _ .. _ __ . _.................... . _ __ _ _ .. _.

v2 =2·g·h

Vertikalni hitac

g=9.81 mls2

h - visina

VERTIKALAN HITAC sastavljen je od jednolikog gibanja brzinom Vo i slobodnog pada.

v= Vo ±g.,

h = :t+Kt2

Vo - 2

v=-g·t

v2 ""v~ ±2g·h

Horizontalni hitac

g 2 Y=--2 X 2vo

Kosihitac

KOSI HITAC' sastavljen je od jednolikog gibanja brzinom Vo po pravcu koji s horizontaInim smjerom zatvara kut a,

: i slobodnog pada.

I Maksimalni domet : a=45° !

2

D =~ ~. g

..

H

D

\

\

Brzina u trenutku t:

H

D

prema dolje

prema dolje

_/-

~

prema gore

v =V x 0

Vy =gt

Jednadzba gibanja:

g x2

y=xtga 2 2

2 Vo cos x

Brzina u trenutku t:

prema gore

Vrijeme pada:

t=J2:

Domet:

Domet:

D v~sin2a g

Vrijeme pada:

Vo sina t=---

g

Najveca visina:

v~ sin2 a ' H 2g

Jednoliko kruzno gibanje

Kutna brzina: Obadna brzina:

W =konst. v=wxr

_ dIP v = wrsina

w=dt

Aka je co.Lr :

cp 2:n

w=T=r [rad/s] v=wr

Jednoliko kruzno gibanje

Frekvencija / je broj ophoda (krugova) u jednoj sekundi.

/ =j_=..!!:l.....=!!_ [Hz (hercj] T 2:n t

Ophodno vrijeme T je vrijeme potrebno da tijelo napravi jedan ophod.

T=_!_=E£_ f 0)

Promjenjivo kruzno gibanje

Centripetalna akceleracija:

Usmjerena je prema sredistu kruznice.

Qcp =wx(wxr)=wxv

FREKVENCIJA f je broj ophoda (krugova) u jednoj sekundi.

'/ 1 w n

= T = 2:n = T [Hz (hercj]

Ubrzano kruzno gibanje

to=konst.

i Bez pocetne kutne brzine: S pocstnorn kutnom brzinom:

0) = at 0) = 0)0 ± at

a=.!!!.. t

Coriolisova akceleracija

Q tgcp=_t Qcp

Newtonovi zakoni

!

l_____

r

cp = i at' w2=2acp

Qo = 2wvr sina

Aka je wJ. Vr :

cp = wot± ~ (2 0)2 = w~ ± 2acp

J, \\

(I,

r

!_-'--

SUe u zatvorenom sustavu

- - -

F; +F; + ... +F,. =0

1. Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja iii jednolikog pravocrtnog gibanja sve dak na njega ne djeluju vanjske sile.

F = 0 => v = 0 iii v = konst. => a = 0

2. Sila sto ubrzava tijelo proparcianalna je masi tijela m i akceleraciji a.

F

F=m·(j F=m·Q [N(njutn)] Q=-

m

j

'J

j j

J

I

3. Akcija je uvijek popracena suprotnam i jednakam reakcijom.

Gustoca p

m=m.rm,» ... +mn

m= tmi [kg]

j""l

mx,+ ... +m x

x= 1 n D

m,+m,+ ... +mn

Impuls sile i kolitina gibanja

p=F·(

F.At=A(m.v)

Kolicina gibanja:

Aka je pocetna brzina nula:

Koordinate centra mase

lsto i za y i z.

I

m·v

F·t=m·v

kafici na gibanja zatvorenog sustava konstantna je.

:'c~:"-';'

F F:

5

Brzina centra mase

mtv 1+ ... +m v

V= x nxn

x ml+m,+ ... +m.

x

lsto f za vY,i vz.

pri]e:

v,

m,

-=--0

v,

prije:

ml

poslije: m, +m,

Oo---~

Sastavljanje i rastavljanje sila

Sila trenja

F=F;+F;

F = J F;2 + F;2 + F;F; cosa

i i

I

0-----·

SllA TRENJA Fir uvijek je u suprotnom smjeru od gibanja tijela.

f.J, - koeficijent trenja N - normalna sila podloge.

Ravna podloga

Primjer:

Napetost niti:

T= G·cosa

Sila na kuglicu:

F=G·sina

: - m-I~mu€j-·m............ .. - _.................................................... _ _ .

N=G·cosa

! '

N=G

Newtonov opci zakon gravitacije

Na ravnoj podlozi normalna sila podloge jednaka je tezini tijela.

Izmedubilo koja dva sterno sirnetrlcna tijela djeluje gravitacijska sila FG•

Gravitacijska sila:

r

I Gravitacijskapot. energija:

Gravitacijska konstanta:

U=-G m,m2 r

F=_au ar

a

Sile kod rotacije

Jeonadzba gibanja: m·g·sina-pN=m·a

Primjer:

Ako tijelo klizi jednoliko niz kosinu: a = 0 => ,u = tg a

. - ~ .. - - - -.-.- - ..,.-_ .. __ __ _ ,... _ _ .. _ _._ -------'__.

"_ ,;- _- -

';Sv~ka.sil? kOja'Q':z:rok~j~ kruzno gib~r"lje naziva se:

j .. ,",ccCc.. •••. • ".".,- '. ..' CENTRIPETALNA SllA

- - mv' 2

F=m·a =--=mw r cP r

CENTRIFUGAlNA SllA:

Centrifugalna sila je inercijska sila. Usmjerena je ad sredista prema van ..

F: = -F=-mw2r

o

!'" .••••••• , ••• " .••••••••••••••••••••• ,... .

Coriolis. sila: r; =2mwvrsina

............................................................................ _ __ ~ , _ , ;; : _ __ ._ _ ..• .:._ ~

,§,(4f.1I61 ENERGIJA E je sposobnost tijela da vrs: rad.

i·'··'''· .. ··· .. ··· .. ······,······· .. ·,,· · .. ··,,· .. ,,· .. ,,····· - .

'~kon oCuVanja energije

i Ukupna energija zatvorenog i sustava je konstantna.

E; - kineticka enerqija

E; _ potenciialna energija

Potencijalna energija

G=6.67.10-11 Nrrr'v kg"

'ill

. _ 1

Kineticka energija

Svako tijelo mase m u gibanju brzinom V ima kineticku energiju.

E = kx2 p 2

Sila opruge:

F=-k·x

k - konstanta opruge [N/mJ x - pomak iz ravnoteze

(-) dolazi jer sila ima

suprotan smjer od smjera istezanja opruge

RAD W jednak je promjeni energije nekog sustava .

F[N] F~konSf.

sCm]

s

·W=F·s

[J(dZul)]

E2 - ukupna konacna energija E, - ukupna pocetna energija

. . - m.. _ _ 1 16\.&.......... _ .. _ __ "

! POTENCIJALNA ENERGIJA jeenerqija medudjelovanja tijela, a ovisi 0 medusobnom polozalu tijela. i SNAGA P je ornjer lad a Wi vremena t

,.................................................................................... . _._._..... . _ _ .. _ .. _ _ : u kojern Je rad Izvrsen.

lEW. . . p= dW

Potencijalnaenergijaopruge: Ep=m.g.h [J(dZul)] dt

W=p·s·cosa

Ako je a=O:

W=F·s

s - put na kojem djeluje sila F

W

P=, [W(vat)]

P=F·v

Ako je a=O:

. P=F-v·cosa P=F-v .

. ,MUMd.M.·· .. _· .. ··_··_· .. ··· .. ····_ .. _· .. __ ... _··7:·:f¥il

KORISNOST 1] (eta) stroja iskazujem9.~! omjerom korisnog i ulozenoq radaJ~ . .';! energije iii snage.

Wk - korisni rad

INERCIJSKI REFERENTNI SUSTAV je svaki sustav koji se u odnosu prema Zemlji giba jednoliko iii miruje.

- -

F.n =-m·A r; =-m·A

U ravnotezi:

MoMENT M sile F u odnosu prema osi 0 jest urnnozak sile F i udaljenosti r pravca sile od te osi.

M

M=rFsina

1 = m/j2 +m2r22• t ... +m.rnl [kgnr']

'-

Teorem 0 usporednim osima:

MOMENT TROMOSTI 1 definira se kao otpor tijela promjeni brzine vrtnje

: Kruzna: ploca -:"oisk

1= !mir;2

1=1

Materijalna tocka:

I=mr2

Teorem 0 okomitim osima: t. +Iy =1,

I .. moment tromosti oka zadane osi IT- moment tromosti oko usporedne osi kroz teziste

I - udaljenost izmedu asi

Mom. trom. aka: osi 1:

Moment sileM

Mom. trom. aka: osi 1:

II == ~ mR2

osi 2:

12 =_! mRl

Moment tromosti:

2

Mom. trom. aka: osi 1:

II == 1~ ml' osi 2:

1, ,'; 12 ==3mf .

Kineticka energija e.

M=a·I

Moment kollclne gibanja

P=M·w.

MOMENT KOLICINE GIBANJA L u odnosu prema osi 0 jednak je vektorskorn urnnosku impulsa p udaljenosti r pravca sile od te osi.

. .

j Zakon ocuvaflja momenta kolicine gibanja

Ako je r.lv:

i =r x p = mrvsina

U zatvorenom sustavu

- - -

MI +M2 + ... + Mn = 0

L=rp=mrv

!Mi=O

i=!

_'-;

i, == !Li =!i; xp; «konst,

\_i=l i=l·

L=I·w

U zatvorenom sustavu moment kolicne

M = -~-7 gibanja je ocuvan.

:; _ _ _ " .. "" ,,_,, __ .. _ _ ~ __ .. _._................ . 1 _ "" """""" .. """" .. """"" ".",, .. :".".""" .. "" : "." " " ;

_.

f

N

Primjer:

Kugla koja se kotrlja (bez trenja).

Translacijska jednadzba gibanja: m·g·sinso- J=m·a

Hotacijska jednadzba gibanja: f-r=L -a

em

Usporedni prikaz translatornog i rotacijskog gibanja

F=m·a B M=J·a

P B L W=F·s B W=M·SO

F-t B M·t P=F-v B P=M·w

...

Hidrostatski tlak

pritiska F i povrsine S pod kojom sila pritiska djeluje.

__ !:L ....

S2 ~--:·'~~~~-rl "7~ ..• ~.;~

~'J

.

; j ,

(tlak tekucine)

F;l :::fJ :' ~

, I

p=pgh

F

P = S [Pa (paskalj]

I

\~~~----j

I

I --.~------_)

p

P - gustoca teku6ine

h - ~isina stupca teku6ine

Atmosferski tlak:

dF p= dS

Po = 1013Z5 Pa

. Poiseuilleov zakon

UZGON je sila kojom tekuCina djeluje na . uronjena tijela prema gore.

Volumen tskucine V koja protiece kroz . cijev u vremenu t:

nR4

V = 81] I (PI - P2 ) t

1

v p

Ptek. - gustoca tekucine

R - polumjer cijevi 1- duljina cijevi 1J - viskoznost tek.

Zakon istjecanja

Jednadzba kontinuiteta (stacionarni tok)

Viskoznost fJ

VISKOZNOST rJ je unutrasnje trenje u tekucini.

Sila izmedu slojeva u tekucini s razlicitim brzinama:

Brzina istjecanja (T oricelli):

v=JZgh

Po

stacionarni tok:

h

dv F=rJ'-'S dx

q=S,v=/wnstanta.

v - brzina sloja tekuCine

S - povrsina sloja teku6ine

: Bernoullijeva jednadzba

- Kapilarne pojave

Razlika u visini:

Pdin. = Phidrodin. - PstaL

Depresija:

pst.t. p-v'

r-r=i:

pv'

P,m,. + -Z- = konstanta

v

-

Pv' pv'

P +-__!__=P +--'

I 2 z 2

HARMONICKO TITRANJE Je gibanje koje izvodi projekcija tocke, koja jednoliko kruzi, na promjer te kruznlce.

Elongacija,

, Akceleracija tijela a

ELONGACIJA s je udaljenost tijela od polozaia ravnoteze. i

Najveca akceleracija: 4n'A

ao =-rz-

A - amplituda (najveca elongacija) T - period titranja ifJo - pocetna faza titranja

, Harmonieki-oscllator'

, Matematicko njihalo

Sila:

Frekvencija: . f=!}_ =.1_ t T

Period titranja:

T=2n J m~d

F=-k·s Period:

r=2nn Konstanta opruge: k= 4n'm

T2

Period titranja:

T=2nff

w

f=_2iC

Period titranja:

T= 2n w'

I - moment inercije oko tocke 0

m - masa stapa

d - udaljenost centra mass

ad tocke 0 . ,

~ !

I - duljina niti

• > •.•••••••••••••••• _. •.••••••••••••• _ •••••••••••••••••••••••••••• 1.._ _ _ «, '_, ••••••••

Valna duljina

Jednadzba val a

Valni vektor

VALNA DULJINA A je udaljenast izmedu najblizih tocaka s istam fazam titranja. Valna duljina:

I

~!

Interferencija dva jednaka vala

.Jednadzba rezultantnog vala:

Longitudinalni val

¢ - razlika u fazi dvije tocke vala na udaljenostimax, i X2

. (2m 2nx ) y=Asm -y-----x-

k=!!!_= 2n v A.

Fazna brzina:

A=v-T= f [m]

v - brzina vala

f - frekvencija vala T - period titranja

y - elongacija vala A - amplituda vala

2nx _ zaostatak u fazi neke

A locke vala od izvoravala

........................... _ L. ]" L ..

W vr=7(

Grupna brzina: dw

Vg =(fk

Rezultantni val ima:

Najvecu amplitudu aka je:

z=k·A,

Najmanju amplitudu ako je:

A

z=(2k+l)T k=1,2,3, ...

Razlika u fazi:

Fazni pomak z:

Z=X2 -X,

Transferzalni val

Zvucni valovi

[ lONGITUDINALNI VAL je val kod kojeg cestlce elasticnoq I TRANSFERZAlNI VAL je val kod kojeg cestice elasticnoo 1 Brzina zvuka:

... ~.r.~?.~.~~.~i.~.r.~j.~ ~ ~~j~.r.~.~.ir.~.~j.~.~~~~.: _......... " ~ .. ~.r.~.9~.~~.~~.t.r.~J~~~~.~ito na s~!~r..~ir.~.~!~ .. ~~.I.~:............................ . 1

! Brzina zvuka u cvrstirn tijelima: Brzina val a na zici:

"

f

V=f-!

V=J ip

E - modul elasticnostl sredstva p - gustoca sredstva

: r Barna zvukaJI :"jdeal,n0'!l .. plinu

v=JR·T

R=8.3141/Kmol T .. temperatura

k - koeficijent stlacivosti

Sirenje cvrstih tijela pri zagrijavanju

l.inearno:

Volumno:

V=~(l+at) a=3j3

j3 - linearni koeficijent rastezanja

. a - volumni koeficijent rastezanja 10 (Vo) - duljina (volumen) pri 0' C

V=J:t

F - sila koja napinje zicu m - masa zice

1- duljina}:ice

t- temp. u "C Vo =331 m/s

Dopplerov efekt

Ti=konstanta •

T=konstanta

v

k=1,·2,3, ...

F - sila zatezanja 1- duljina zice

m - masa zice

km J:.=2Yvm

Opazac'se giba: Izvor zvuka se ,giba:

fl=;fV±V' f' f v

v = v±v'

Izvor zvuka i opazac se pribllzavaju.

+~

-~

v - brzina zvuka f - frekvencija zvuka

v' - brzina opazaca f' - prividna frekvencija

Sirenje tekucina pri zagrijavanju

Volumno:

Gustoca:

Po p= l+yt

y - volumni koeficijent rastezanja Vo - volumen pri 0° C

liobarIJa pramjena

v

T

l

..

Izvor zvuka i opazac se udaljuju.

, Temperatura

t=T-T;,

T=t+T;,

. t - temperatura u

T - temperatura u K (kelvin)

T;, =273,15 K

~ Izoboma promjena

V=konstanta

V=konstanta

T

Jednadzba stanja idealnog plina

............... -.-- .. - .. - .. - .. --.- .. - •• -.- •.•. --.- - ·-······ .. • • .. -· ··- • .. ·,r· -· • • .. - -- - .. - ---- - - - -.--- .. -.-- -.- -.-- .. --.--.-- - .. -.-- .. - -- - .. - ,-_ - .. - --.--.-- , ----.-- .. -.-.---.- .. -.- --- -.-------- - .. -- -.,

Kineticka teorija plinova

Daltonov zakon parcijalnih tlakova

Specificni toplinski kapacitet

P,V,_PO~_k Tlak plina u posudi: Srednja kineticka energija
p·Vm=R-T molekula:
T - T - onst. 1 -2 - 3
, 0 p=yp.v E =-·k-T P=P,+P,+PJ+ ...
Molarni volumen: k 2
p·V=n·R·T. V=.f. 2 N - .Jednadzba idealnog plina:
m n P=3V·E• p.V=N·k·T PI" tlak pi ina 1 u smjesi
p·M=p·R-T Kolicina tvari: Pi .. tlak plina 2 u smjesi
N IV .. koncentracija Boltzmannova konstanta: P3 .. tlak plina 3 u smjesl
m [mol] molekula
R "" 8.314 JlKmoI n= M k=1.38·1o-2J JIK Q=c·m·fl.t [J(diul)]

TOPLINA Q je dio unutrasnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na druqo.

Prvi zakon termodinamike

Q=fl.U+W

Dodir dva tijela

() .. temp. smjese

Kod toplinskog izoliranog sustava toplina koju hladnije tijelo primi Q2 jednaka je toplini koju toplije tijelo predaje Qt.

fl.W=p·fl.V

W=p.(V;-v,)

W= fpdV

Za jednoatomne plinove: y=5/3 Za dvoatomne plinove: y = 7/5

C - toplinski kapacitet

Toplina taljenja:

Promjene agregatnih stanja (fazni prijelazi)

Toplina isparavanja:

Q=A_·m

Q=q·m

Q=r·m

Toplina izgaranja:

.

A .. konstanta specitlcnoq toplinskog taljenja [Jlkg]

r .. konstanta specificncq toplinskog isparavanja [Jzkg] q .. konstanta specificnoq toplinskog izgaranja [Jlkg]

Drugi zakon termodinamike

dQ=dU+dW

Toplina dovedena sustavu pretvara se u unutrasnju energiju sustava i rad sto ga sustav cini.

Entropija:

M=fl.Q T

Toplina ne rnoze prelaziti s tijela nize temperature na tijelo vise temperature.

Garnotov kruzni proces

pv.

Rad:

W=QI-Q,

" v.

.. W=nR(T, -7;)Inv.

I

v

Korisnost:

'YJ QI-Q2 Q

T,~7;

-T-1-

Izohoran proces

Adijabatski proces

Izobaran proces

Izoterman proces

V=konstanta p=konstanta T=konstanta Q=O
w=o W=p.(V;-v,) 1 V; W=Cy(T, -7;)
W=n·R-T· n-
V,
Q=Cy(7; -T,) Q=Cp(7; -7;) Q=W fl.U=-W
fl.U=Q- fl.U=Cv(T, -T,) fl.U=O pV'=konstanta Vlaznost zraka

p

Relativno produljenje: fl.l =l..p

l E

lll!l'

E .. modul elasticnosti

Napetost: p=£ s.

1-L.

Vodenle topline

T,

, 7;-7;

Q=A.S·-t-·t

A .. koeficijent vodljivosti [J/msK] t .. vrijeme

T .. temperatura

Apsolutna: P = my V

my .. masa vodene pare

V .. volumen vlainog zraka

Relativna: - (¢)

f= -%. ¢m

Pm .. maksimalna vlaznost

m :,elektrostatika (.

Coulombov zakon

Islovrsni naboji se medusobno odbijaju, a raznovrsni privlace COULOMBOVOM SILOM.

QI ))J \\~ Q2 Sila rnecu nabojima: U vakuumu: Dielektricnost vakuuma:
~ F=kQI•Q2 k=_1_=9·10' Nm2/C2 cQ =8.8452.10-12 C2/Nm2
, j) ~)\'(((~
rf,t r-' r2 4n.cQ
U sredstvu: c, - dielektricnost sredstva
F=E1·Q2 k= 1 Za vakuum:
Sila je prlvlacna (F<O) Sila je odbojna (F>O) 4n·co ·c, C =1
r
. . . . . . . . . . . - . . . . .... , ........ Eleklrieno polje

ELEKTRICNO POLJE je prostor u kojem se javlja elektricna sila. Prikazujemo ga silnicama.

. , ,

:: ·Elekfiicno polia dvije ravnine

.' Efektticno polje ravnine

-~

/l~

- F

EI =Q; [N/C=V/m]

Erne potjece od naboja Q2 Elek, polje tockastoq naboja: !

E =kSi

1 r'

S - povrsina ravnine

S - povrsina ravnine

Efektricno polje nabijene stere

Elektricno polje nabijenog cilindra

Unutar:

E=O Van:

E =2kJ2...

A rl

Na cilindru:

E=2k R~I

Unutar:

E =k Q·r

B R3

Unutar:

E=,O

Van:

-.£

EA -k 2

r

Na sferi:

E=kJ2...

R2

Van:

ELEKTRICNI POTENCIJAL jednak je radu W da se naboj Q prenese iz beskonacnosti u neku tocku polja.

, Elel<tncno potencijal nabijene Stere

Princip superpozicije

W

IPI =Q; [V (voltj]

I{Jr ne potjece od naboja Q2 Tockasti naboj:

IP=kSi

r

A Unutar:

I{JB=k~

Van:

I{J =kQ

A r

I{J=I{JI +1{J2 + '"

- - -

: E=E1 +E2+ ...

Potencijal u beskonacnosti je nula !

Elektricni rad

Potencijalna energija

Tok elek. polja

NAPON U je razlika potencijala. U=1{J2 -IP, [V (voltj] Izmedu paralelnih ploca:

U=E·d

i ELEKTRICNI RAD je rad potreban da S8

naboj Q prenes~ iz tocke 1 u 2., '

W=Q·U

Ep =Q] '1{J2

Ako 1{J2 potjece od Qr tada u formulu dolazi 1/2.

Q - ukupni naboj

, Energija elektricnoq polja: w=cQc,JE2dV

d - udaljenost izmedu paralelnih ploca

Gustoce naboja

Vodici (slobodni naboji na povrsinil

Elektricni dipol

,.'.-, .,~ .

Elektricnirnoment dipola:' jJ'=Q'/

Linearna: Naboji:

A= J).Q ' Q=A'[

M

Elektricno polje dipola: k' .

E= 'f J3cos2()+l, '. ' r

Potencijal elektrlcnoq tp=k- p'cos()

r2

E=O

Na povrsini vodlca:

E=kJ2...

R2

A - linijska gust. naboja 1- duljina vodica

Elektricni kapacitet

ELEKTRICNI KAPACITET C nekog vodica jednak je omjeru njegova' naboja Q i napona U.

c= g [F(farad)] Kapacitet plocastoq kondenzatora:

-1HH~

S C=COC'(j

S - povrsina ploce

, d - udaljenost ploca

1 n 1

-=L-'

c ;;1 Cj

. Efektricni Rapaeitetwkugre'

Energija kondenzatora

Dleleknicna sredina

Polarizacija:

1 W=-Q·U 2

, Q

w

W==-

S·d

- -

p= X·co·E x - elekt susceptibilnost

Vektor dielektricnop pomaka:

D=co(l+X)·E

Co - cielektricnost vakuuma Relativna dielektricnost:

1 1 - -

W=-c C E2 =-E·D

2 0 r 2

1 Q' w==-- 2 C

S·d - volumen kondenzatora

D - vektor dielektricnog pomaka

ELEKTRICNA STRUJA je gibanje naboja zbog razlike potencijala.

Jakost elekmene struje

Gustora struje j

1= /).Q /).f

1== ~ [A (amperj]

Qr n-e-v-Ist-S Jakost struje:

I=n-e-v-S

n - broj elektrona v - brzina elektrona e - naboj elektrona

. I J==S

[

r--

sklopka ~ izvor

:/

j=p'V

i=ov

Q - protekli naboj t - vrijeme

j=v-E

j=y·E

Istosmjerna struja

Ohmov zakon

Elektromotorna sila

Ohmov zakon:

I tpA -tpB = UAB

R R

ELEKTROMOTORNA SILA je vencma koju mjerimo radom potrebnim da izvor premjesti naboj Q;'

od jednog do drugog pola izvora. '

I A R
B
I UAB I
I=konstanta
+ 1.- U ' R=T [n(om)]

[V (volt)]

Elektromotorna sila naziva se i elektromotorni napor!' "i' iii unutrasnj napon izvora. ", ','

UAB - pad napona izmeduA iB

Ovisnost otpora 0 dimenzijama i prirodi voclca

Ovisnost otpora 0 temperaturi

Wheatstonov most

l 1- duljina vodica

, ""_,_ " .. " "" .. =: .. ""." ~ .. = . .e.?~rs.i~ .. ~"~??i.~~,, .l

Otpornost p

Ovisnost otpornosti 0 temperaturi

!~---~~~~-~:~~:~--------~j ~-:t~ii~~;1~:~t otpora AAo je 1=0 ~

L.,.,....... . , , ,., ,....... " ,." , " _ , , , , L. , .. ,., , , _ _"_ -'

III!II

Vodljivost y

Ohmov zakon za strujni krug

........ _ _ _ •... _ __ ...........•.......•.....•......................•................... _.- _-_ _ , _ _ ........•....•.................... ·····_····_············_· __ ················_··T······· - ................•......... ----- ------ _- -------.-

Paralelni spoj izvora

Serijski spoj izvora

e e £ E e

~-+-+-+--4:

Ru Ru Ru Ru Ru

!

E El

.J..

Ru l~

! I

R

I=_E_ Ru+R

I

+

R

E Ru

n-E I= __ f_

I Ru - unutrasn] otpor 1= R R Ru R

izvora struje n· u + - +

i.. . _ - _._ _ -- -.-- .. - --- ~ - - - - .. - - - - - ~ - - - - .. !!.-- -.-.-- - - _-_.-- 1

Kirchoffova pravila

_- :

i"--1":"Liku'p'n'a'struj"a-'koJa-doiazi"u';:;eko"'6'vor'i~t-e"je'dnaka"-"'-""'--r"2':"'Eiektromotorna-'s'il'a--j'e-Ci';:;'ak'a'jEi"'z'br'oTu"pOJedn'ih--'ele'kt-romoto·rni"ti·--···--··· .. ,

, je zbroju svih struja koje iz njega izlaze. i sila, tj. zbroju svih padova napona u strujnom krugu.

l _ .. _ _ __ .. _ .. .,. _ .. . ._ _._ __ ._ __ -r; __ .••.• _ •... __ .•• .. -:_ •.• __ ••.•• .l, __ .. _._ __ _ ; __ _._._ _ _ _ _ _ .. __ __ .. _ _ __ . __ .. _ _ _ __ ~; _J

._. ..... j .'.,', '",._--

Kirchoffova pravila

R = R, + R,_ + RJ + ...

Paralelni spoj otpornika

,

i !

!

J _ _ _ _ _ _ L .

U +------{ V }-------,

U I------{ V f-,----{

1 0 1

-=2:-

R jo' s.

i-----:~~~~------~------~--~~~---Q-~:-;:~------~~.~-------"--~:,~~- .. -- ... - ... -.--.- .. !

I· .. ,: !

ft·~_ ~

! ~ .~;

f,.,;. Q=I' ·R·, I,J

i: ,;-'j;' (::"'J ~,,:!

W= C; -t i ";~ p= ~';i: Q= ~' -t ~.;J ;~ .. ; ;(,i

I· ..iJ~;::::~:": z.; 2:::;:£:'-}::2~:::.::.:~:'!:::::.?5t_;.\~·::".~~~?::':t: c_.":c.c" : . ..:.= .. "~ __ ~: .. ::.;:::':;:::;7: ,,-,-.!:~~

':a.m.a.rmirfl ~:.;~;.: .. ~?f: .. : .. :L.:::~;;:.i ' : .: c_., ..

l ';. i 1. Masa tvar~ m natalozenoq elementa proporcionalna je s kolicinorn proteklog elektriciteta.

Faradayeva konstanta:

F=9.649·104 elmo!

Elektriena energija

Snaga trosila

Joulova toplina

W=I' ·R-t

Faradayevi zakoni

MQ

m=--

z F

M - molarna masa z - valencija iona

i 2. Mase izlucenih tvari odnose se kao ekvivalente mase doticnih tvari.

MM

m,:m,=-' :-' z, z,

......................... _.. . _ __ ._ ..i

Magnetsko polje

MAGNETSKO POLJE je prostor u kojem se ocituje magnetska sila. Prikazuje se magnetskim silnicama.

Magnet

Pravilo desne ruke 4 J I .

Magnetska sila

Magnetska sila izmedu dva vodica

Na vodicu duljine I struje I u magnet. polju B:

F=B·I·I·sina

Ako je Bl_I: F=BII

Na naboj Q koji se giba brzinom v u polju B:

F=B·Q·v·sina

Ako je Bl_v: F=B·Q·v

cp=B·S [Wb(veber)]

[j/I Sila je privtacna 1//1 Sila je odbojna

B - magnetska indukcija S - povrsina

Magnetska indukcija B

Zavojnica u presjeku

H N·I [Nm] =-1-

- -

B=P-op-,H [T(tesla)]

H - jakost magnetskog polja

Ilr - relativna permeabilnost sredstva

Unutar zavojnice na osi z:

B = P-op-,NI(cosA. -cosA.. )

z 21 '1"2 '1"1

B P-op-,NI I

Permeabilnost vakuuma:

P-o =4,n·l0-7 Tm/A

N - broj zavoja

1- duljina zavojnice

N - broj zavoja

1- duljina zavojnice

Beskonaeno dug vodic

Strujna petlja

Na osi z:

dB= P-oP-, Idlsin8

4,n r'

H=_I_ 2,nr

Gustoca energije magnetskog polja

B = P-OP-r b' I

z 2 J(b2 +z'r

B= P-o/i'! 2,nr

BH 2

Magnetizacija u tvarima

. tm - - Dijamagneti P- < u, p-, <1
M=Xm·H /i=P-o(1+xJ
~ dm=IdS
- B - Paramagneti P-> P-o p-,>l
H=--M
m=I-S P-o /i,=l+Xm
. . 1
I Xm - magnetska susceptibilnost Feromagneti P-» P-o p-,»l INDUCIRANA ELEKTROMAGNETSKA SILA javlja se u vodicu pri svakoj promjeni magnetskog toka.

Lentzovo pravilo

Smjer inducirane elektromotorne sile su

je uzorku koji ga proizvodi.

Faradayev zakon

Vodic u magnetskom polju B

Elektromotorna sila: !1¢ - e=-N !1t

e=-N1!_

t

,--~~-----'-~--

Elektromotorna sila:

E=Blvsinip s=Bl v

I

B - magnetska indukcija 1- duljina vodica

v - brzina vodica

¢ - magnetski tok N - broj navoja H zbog Lentzovog pravila

................... _ " .:. .

.- _ _ _ __ ._ .. _ ..

-.-""::~

Induktivitet

INDUKTIVITET (koeficijent samoindukdje) L [H(henri)]:

Zavojnica

N - broj zavoja

S - povrsina presjeka 1- duljina zavojnice

Magnetski tok zavojnice

¢=Lo!

¢= l-lol-lJNS I

Medusobna indukcija

Energija mag. polja zavojnice

Koaksijalan kabel

t- duljina kabela

Elektromotorna sila: d1J C2 =-M21dt

Koef. medusobne indukcije dvije zavojnice (transformator):

M = !1o!1rnNIN2R;

2J 2Rl

1IMN·ul

u=Uosinwt

10, Uo - maksimalne vrijednosti

Samoindukcija

Elektromotorna sila:

M c=-L- 111

! c=-Lt

(-)dolazi ad Lentzavog pravila

Omski (radni) otpor R: struja i napon su u fazi.

Transformator

Efektivna struja

I =~ ef J2

Efektivni napan

Inducirani napon:

U M .n, 1 = 21dt

Konstanta transf.:

k=.!!J... .

NI I

Kut:

rp = oit

Kutna brzina:

2n ' w=2n!=T

R

Rt=konst.

J

u=Uosinwt

2n

Kapacitivni otpor Rc: napon zaostaje za strujom 90" 0

j

/\.,;u

I

2"

IIDI

i=10sinwt

u=Uocoswt

J

R = U.r C I

of

R =_1_ c Cow

Induktivni otpor RL: struja zaostaje za naponom 90" 0

EJ

J

2"

Strujni krug s omskim, induktivnim i kapacitivnim otporima.

L

.'.

Ukupni otpor J ( 1 )2 (impendancija): Z = R2 + oil, - we '

u

"

Razlika faze izmeCiu napona i struje:}

, Ohmov zakon

Snaga izrnienicne struje

Korisna:

P=!oU·cosrp Prividna:

P=]·U

. Elektricni titrajni krug

Osnovni zakoni optike

Ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi snop, jedan na drugi ne utlecu,

a==fj

a - kut upadanja zrake svjetlosti fj - kut odbijanja zrake svjetlosti

Ravno zrcalo

Kut upadanja zrake svjetlosti jednak je kutu odbijanja (refleksije).

a=fj

f!-'={J' ;

Omjer sinusa kuta upadanja i sinusa kuta lorna konstantan je i zove se relativni indeks lorna.

Relativni indeks lorna

sina v,

n =--=-

2.' siny v,

n2 n =- 2.' n,

Apsolutni indeks lorna (Aka zraka dolazi iz vakuuma)

sina c

n=-.-=-

smy v

Ako zraka dolazi iz rijedeg sredstva u gusce sredstvo lomi se prema okomici.

Totalna refleksija

Ako zraka svjetlosti upada na granicnu plohu iz opticki gusceg sredstva pod kutom vecirn od granicnog (kuta lorna), odbija se po zakonu odbijanja svjetlosti.

sina sin 90° 1

n =-.-=-.--=-.---

2.' smy smy 8' smy 8'

. 1 n,

smy ==-==... n2., n,

Slikaje: Slikaje: Slikaje:
- u beskona- - uvecana - umanjena
cnosti - uspravna - uspravna
- imaginarna - imaginarna Slikaje:

- umanjena

- obrnuta

- realna

Jednadzba sfernog zrcala

.;1

J .

i~

f - fokusna udaljenost

a - udaljenost predmeta od tocke 0 I b b - udaljenost:slike od locke 0

L_1I9

-- ~-. - -".-~- .-----'--.".~-~~-. ---'-~~.--.-'.--'-

Slikaje:

- jednaka

- obrnuta

- realna

Kod konveksnog zrcala ispred f u jednadzbi ide predznak (-) f < O.

Ako je slika imaginarna ispred bide predznak (-) b< O.

Slikaje:

- uve6ana

- obrnuta

- realna

Sferna zrcala (konveksna)

Povecanie

y' . b

m=-=-

y a·

y - velicina predmeta y' - velicina slike

m>O Slika je uspravna m<O Slika je obrnuta

Tanke tece (konvergentne)

Slikaje: Slikaje: Slikaje:
- umanjena - jednaka - uve}ana
- obrnuta - obrnuta - obrnuta
- realna - realna
- realna Slikaje:

- u beskonacnosti

c

1. = .l+.l Za divergentnu le6u f < o. f a b Za imaginarnu sliku b< O,

f - fokusna udaljenost

a - udaljenost predmeta od tocke 0 b - udaljenost slike od tocke 0

Za sustav leca:

j=!Ji

i=l

Slikaje:

- uvecana

- uspravna

- imaginarna

Tanke Ieee (divergentne)

Interferencija svjetlosti

. 1 )= f

c

Slika je:

- umanjena

- uspravna

- imaginarna

c

y' b

m=-=--

y a

Jednadzba debele Ieee

y - velicina predmeta y' - velicina slike

1 (1 1)

f =(n-l) R,-R;

m> 0 Slika je uspravna m<O Slika je obrnuta

Nastaje ako se nekim sredstvom sire dva iii vise vala svjetlosti.

Razmak dviju pruga: Maksimum rasvjete

,A.. a (svijet/e pruge):

s=-;r l1=k.J...

x, Y

d f---A,£-----Y Mo (svjetlo)

i,

a

Opticka razlika putova: l1=n(x2-x,)= d·J...

a

n - indeks loma sredstva A. - valna duljina svjetlosti

Minimum rasvjete (tamne pruge):

A. 11=(2k-I)2

k=l, 2, 3, ...

11=2·o·n+J...j2 J... s=za

Interferencija kod tankih listica

Geometrijska razlika putova: o=AD+DC-BC

Opticka razlika putova: l1=n(AD+DC)-BC+A.j2

a»d

Najmanji kut devijacije: 01 =(n;. -l).A

Newtonovi kolobari

Polumjer k-tog kolobara: tamnog:

r=JkR'A

Paralelne ptoce

n

cosa J

Jn2 -sin2a

OGI8 SVJETLOSTI je skretanje svjetlosti oko neprozirnih tijela i njeno odstupanje od pravocrtnog sirenja.

Ogib iii disfrakcija svjetlosti

~ n~:. tamna T:::::~~J...e ogiba:

=:~" ,.' ;; Svijetle pruge oqiba:

:=;: ! I

~ "" Ii J...

\1 d.sina=(2k+I)2

Opticka resetka

Svijetle pruge: k·J...=d·sina

d= razmak izmedu susjednih pukotina

k=l, 2, 3, ...

/"------ ..... ,

/ -,

/ ,

/ \

/ \

I \

I \

i ~l

\ R I

\ I

\S:~o

I

svijetJog:

r= J2k-l JiiI 2

11=2·8·n+'Aj2

Polarizacija svjetlosti

Brewsterovzakon Reflektirana zraka je totalnopolarizirana ako je tangens upadnog kuta nepolariz.

. zrake jednak indeksu loma tog sredstva.

/

nepolarizirana zraka

Rengenski spektfi .,

Braggova jednadzba: 2d -sinzz = k- A. d - razmak zmedu ravnina u kristalu

.............. _ _ ~ .l

l

savrseno crno tijelo

Snaga zracen]a crnog tijela:

P=aST4

S - povrsina tijela

T - temperatura tijela

Stefan-Boltzmannova konstanta:

ISVJETlOSNI TOK <D je energija koju : (stuparudielovania)

I odasilje izvor u jedinici vremena.' f" <I>

. 1J=p

<I> = 7 [lmrlumenj] P _ ulozenasnaga J'

Svjetlosni tok

k - svjetlosna djelotvornost <I> z - tok zracen ja

Svjetlosna jakost

<I>

I = If [cd(kandela)]

n - prostorni kut

Wienov zakon

Am - valna duljina maks. energije T - temperatura tijela

Wienova konstanta:

b=2.9·10-3 Krn

Osvjetljenje (iluminacija)

E= d<I> dS

<I>

E=S [lxfluksj]

<I> - tok svjetlosti

S - povrsina na koju tok dopire

Svaka cestica u gibanju ima valna svojstva.

A = _h_=.!i_

m·v p

Kvant energija (energija fotona):

E = h- v v - frekvencija svjetlosti

Za svjetlost: A = _h_ rn·e

Bohrovi postulati:

(Za apsorpciju i emisiju)

En - energija viseg stanja u atomu Em - energija nizeg stanja u atomu

Zakon radioaktivnog raspada

N - broj atoma koji se nisu raspali t - vrijeme raspada

Polovicno vrijeme raspada:

Pri prijelazu iz sustava A(x, t) u sustav B(x', t') koji se giba brzinom v.

t-~x

t'= e

Jl-v'le'

Planckov zakon

Energija zracenja crnog tijela:

E= 8nhe __ I_

A' he

ekU -I

c - brzina svjetlosti

k - Boltzmannova konstanta

Planckova konstanta:

h = 6.626 .10-34 J S

Ev p=e'

Kineticka energija tijela:

1 2 ( ) 2

E=IillOV = m-rnO -c

Brzina svjetlosti u vakuumu: e=2.99·10' m/s

y'=y Z'=Z

Energija mirovanja:

EO =rnoc2

Primjer: Tockasti izvor svjetlosti

Osvjetljen je:

r - udaljenost izvora od povrsine

<p - kut izmedu izvora i okomice na plohu

Akoje zracenje okomito na plohu:

I E=7

Fotoelektricni efekt

(elektron upada na metal) h·v=E.+W

W - izlazni rad metal a Kineticka energija elektrona: ,

E _ m·v

k - 2

Frekvencija: Energija:

Brzina:

QBr'

v=-m

-"'."

BQ f=2nm

E= '1' Q'B'r' 2 m

Duzina tijela u

Vremenski interval: smjeru gibanja: Masa tijela:

dt'=dtJi-v'/e' 1=loJI-v'/c' m mo

Jl-v'/e'

Tijelo brzine vu sustavu A, koji ima brzinu v'u sustavu B, koji brzi~pm V, .'.; ',,".'