Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije. Zbornik radova sa zna... more Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Zagrebu 29.-30. studenog 2013. godine, edited by Tomislav Galović & Damir Agičić, Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, 2014., 639 pp. [Nada Klaić and her scholarly and teaching contribution to the development of historiography. Proceedings of the scientific conference with international participation held in Zagreb from 29 to 30 November 2013]
U tekstu se iznose rezultati analize prikaza stvaranja prve Jugoslavije 1918. godine i promjena u... more U tekstu se iznose rezultati analize prikaza stvaranja prve Jugoslavije 1918. godine i promjena u tom prikazu od kraja socijalistickog razdoblja do najnovijih hrvatskih udžbenika s naglaskom na razlike koje se mogu uociti u kontekstualizaciji, naglascima i perspektivi promatranja. Buduci da se temeljni preokret u prikazu zbio pocetkom devedesetih godina 20. stoljeca, najvise se pažnje posvecuje upravo udžbenicima nastalima na pocetku samostalnosti Hrvatske. Oni su tim zanimljiviji sto zrcale stanje u tadasnjoj hrvatskoj politici i ne odražavaju samo stavove autora udžbenika, vec i službenu politicku platformu toga vremena s obzirom na interes koji su za udžbenike pokazivale glavne politicke institucije države i utjecaj politike na sadržaj udžbenika. S obzirom na pluralitet udžbenika u suvremenoj Hrvatskoj, za najnovije udžbenike nastoje se uociti samo glavni pravci te razlike u prikazu ujedinjenja među pojedinim udžbenicima.
Marijan Maticka, jedan od mojih prvih profesora, jedan je od onih koji se duboko usijeku u pamćen... more Marijan Maticka, jedan od mojih prvih profesora, jedan je od onih koji se duboko usijeku u pamćenje. Tijekom diplomskoga studija, na prvoj godini predavao mi je tek jedan predmet -Metodologiju historijske znanosti. Samo po tom bih ga i upamtio -njegova predavanja bila su sustavna i korisna brucošima, upoznavao nas je s poviješću znanosti koju smo odabrali studirati u prvome, odnosno s metodološkim okvirima te znanosti u drugome semestru. U dvoranu je često donosio naramak knjiga ili časopisa i pokazivao nam važna djela hrvatske i europske historiografije. Smatrao je, valjda, da te knjige i časopise moramo "dodirnuti" vlastitim rukama te "osjetiti" životnost historiografije. On me upoznao s brojnim povjesničarima, od antičke Grčke do suvremenosti. Svoja predavanja spremao je na temelju knjige Historijska znanost -razvoj, oblik, smjerovi Mirjane Gross, neobično važnom i utjecajnom priručniku koji je ujedno pružao osnove poznavanja historijske znanosti i studentima brojnih drugih sveučilišnih sredina bivše države. Profesorica Gross od početka osamdesetih već je bila u mirovini, a njezinu je nastavu preuzeo Marijan Maticka, u tom času asistent na dvadesetostoljetnoj povijesti Jugoslavije, i to je činio na primjeren način, znajući nas zainteresirati za opsežnu problematiku povijesti historiografije i još složeniju problematiku metodologije historije, koju je profesorica Gross bila preuzela od poljskoga povjesničara Jerzyja Topolskoga. Predmet i ispit Maticka je podijelio na dva dijela -povijest historiografije mogla se polagati već na kraju prvoga semestra dok se drugi dio, o metodologiji povijesti, mogao polagati već u predroku tijekom svibnja, tako da su brojne moje kolegice i kolege uspješno položili taj ispit još u zadnjim danima nastave prve godine studija. Profesor Maticka na svoje studente djelovao je izuzetno poticajno, o čemu svjedoče brojni povjesničari u usmenom sjećanju na njega, kao i svi autori nekrologa napisanih njemu u čast. Na početku svakoga predavanja prozivao nas je i bilježio pluseve (ili minuse). Uz to, pamtio je naša imena i većinu svojih studenata znao je po imenu. To nije bilo lako, napose jer nismo uvijek sjedili na istim mjestima, a susrete s nama imao je tek jednom tjedno! Ono čega se sjećam jest kako nas je hrabrio da što prije izađemo na ispit kod njega, ali i na druge ispite, kod njegovih
Wiktor Bazielich i njegovi hrvatski korespondenti Prilog poznavanju hrvatsko-poljskih književnih ... more Wiktor Bazielich i njegovi hrvatski korespondenti Prilog poznavanju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza u dvadesetom stoljeću 1 U Jagelonskoj knjižnici u Krakovu (Biblioteka Jagiellońska) čuva se Ostavština Wiktora Bazielicha, pravnika i činovnika Poljskih željeznica, prevoditelja i promotora hrvatske kulture u međuratnom i poratnom razdoblju. U toj se ostavštini nalazi bogata korespondencija s hrvatskim i ostalim književnicima iz međuratne i poratne Jugoslavije, kulturnim radnicima i diplomatskim službenicima u razdoblju od kraja dvadesetih do kraja četrdesetih godina 20. stoljeća. Korespondencija dosad nije bila predmetom zasebnih istraživanja, a prema upisnicima korisnika fonda, koji se vode u Rukopisnom odjelu Jagelonske knjižnice, većinu pisama dosad su gledali samo djelatnici knjižnice prilikom obrade ostavštine i pripreme za publiciranje kazala. U ovome prilogu autor upozorava na postojanje Bazielichove ostavštine i daje ocjenu vrijednosti korespondencije za bolje poznavanje hrvatsko-poljskih kulturnih veza te donosi Bazielichovu autobiografiju koju je ovaj pripremio za Ivana Esiha 1932. godine. Ključne riječi: hrvatsko-poljske kulturne veze, prijevodi, međuratno razdoblje, Wiktor Bazielich Podrijetlom sam iz Staroga Sącza, maloga ali starog potkarpatskog mjestašca, čiji počeci sežu tamo negdje do vremena Feničana koji su dolinom Poprada i Dunajca išli put Baltika po jantar. Tu sam se rodio 1892. godine, kada je bila 600. godišnjica smrti sv. Kunegunde (Kinge), kćeri Bele IV. i žene našega kneza Boleslava Stidljivoga. 1 Istraživanje u Krakovu mogao sam obaviti zahvaljujući bilateralnom programu razmjene između Sveučilišta u Zagrebu i Jagelonskog sveučilišta u Krakovu. Zahvaljujem gospodinu Sebastianu Grudzienu iz Jagelonske knjižnice u Krakovu, koji me upozorio na postojanje ove opsežne korespondencije, kao i ravnatelju knjižnice, prof. dr. Zdiesławu Pietrzyku, koji je omogućio izradu kopija dijela ostavštine.
U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profes... more U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti roðendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandiaea izmeðu 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov znaèajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija. Ovdje je rijeè o pravom Festschriftu, "pisanoj proslavi", koja prema dobrim obièajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte-neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaaeaju razdoblja u duljem trajanju, obraðuju razlièite strukture ili nude odreðene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz èinjenice da Drago Roksandiae nikada nije smatrao da je povjesnièarev zanat iskljuèiv ili zatvoren, veae je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiaeu prisjeaeaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajednièko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene poèasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znaèi odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog èega povijesne kontroverze treba prouèavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan moguaei prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandiae bavio. U svim je radovima moguaee pronaaei njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je zapoèeo rad na ovom zborniku. Bilo je veliko zadovoljstvo i posebna èast ureðivati ovaj zbornik. On, naravno, ni u kojem sluèaju ne pretendira obuhvatiti sve nekadašnje studente i suradnike profesora Roksandića. Prikupljeno je točno sedamdeset priloga, počevši iz najužega kruga nekadašnjih i sadašnjih djelatnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, šireaei ga zatim na profesorove uèenike i kolege djelatne u raznim drugim hrvatskim institucijama i mjestima, a potom i u drugim državama u kojima je on boravio, istraživao i predavao-od Italije, Slovenije, Maðarske, Èeške, Austrije, Bosne i Hercegovine te Srbije do Francuske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Stoga je zbornik nužno i višejezièan, a prevedeni su samo tekstovi s èeškog i japanskog jezika. Neki potencijalni suradnici u zborniku, nažalost, nisu mogli sudjelovati, do nekih nismo uspjeli doći, dok su neki veae preminuli. Dio studenata i kolega, koji iz raznih razloga svojim prilozima nisu mogli sudjelovati u zborniku, poslao je svoje èestitke. Kao urednici osobito smo zahvalni na pomoaei i suradnji sljedeaeim suradnicima: Samanti Paroniae, koja je izvršila temeljitu lekturu i korekturu priloga, Tomislavu Branðolici, koji se
What is our perception of the Ottoman Turks, or how are they presented in Croatian history textbo... more What is our perception of the Ottoman Turks, or how are they presented in Croatian history textbooks and the outlines / overviews of Croatian historyHistory textbooks, especially in the Central and East European countries, often contain various single-sided, monocentric, xenophobic views, national exclusiveness, as well as divisions between “us” and “them,” confrontations with the others, etc. The countries with the more developed democratization process find it easier to overcome such difficulties in education, especially in textbooks, because they have no need for self justification and confirmation and have solid institutions addressing the social, economic, and various other rights of individuals. The Ottoman Turks have greatly influenced European, and thus also Croatian, history of the Late Medieval and Early Modern time. The author describes the position taken towards Ottoman invasions and rule in history textbooks and recent outlines of Croatian history. Both the textbooks an...
Autor u radu analizira strukturu studenata iz hrvatskih zemalja koji su doktorirali na češkom i n... more Autor u radu analizira strukturu studenata iz hrvatskih zemalja koji su doktorirali na češkom i njemačkom sveučilištu u Pragu na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Nakon osnovnih podataka o praškom sveučilištu i kratkog osvrta na literaturu o hrvatskim studentima koji su prije stotinjak godina tamo studirali, slijedi analiza pokrajinske pripadnosti, te vjerske, socijalne i starostne strukture hrvatskih doktora. Uz tekst je priložen cjelovit popis doktora prema matičnim knjigama Arhiva Karlova sveučilišta u Pragu.The author analyses the student population from Croatian lands, who received their doctoral degrees at the Czech and German Universities in Prague at the turn of the century. Following a basic informative section about the Prague University, an analysis of Croatian students according to regional, religious, social, and age categories. There is also a list of persons who received doctoral degrees
Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije. Zbornik radova sa zna... more Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Zagrebu 29.-30. studenog 2013. godine, edited by Tomislav Galović & Damir Agičić, Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, 2014., 639 pp. [Nada Klaić and her scholarly and teaching contribution to the development of historiography. Proceedings of the scientific conference with international participation held in Zagreb from 29 to 30 November 2013]
U tekstu se iznose rezultati analize prikaza stvaranja prve Jugoslavije 1918. godine i promjena u... more U tekstu se iznose rezultati analize prikaza stvaranja prve Jugoslavije 1918. godine i promjena u tom prikazu od kraja socijalistickog razdoblja do najnovijih hrvatskih udžbenika s naglaskom na razlike koje se mogu uociti u kontekstualizaciji, naglascima i perspektivi promatranja. Buduci da se temeljni preokret u prikazu zbio pocetkom devedesetih godina 20. stoljeca, najvise se pažnje posvecuje upravo udžbenicima nastalima na pocetku samostalnosti Hrvatske. Oni su tim zanimljiviji sto zrcale stanje u tadasnjoj hrvatskoj politici i ne odražavaju samo stavove autora udžbenika, vec i službenu politicku platformu toga vremena s obzirom na interes koji su za udžbenike pokazivale glavne politicke institucije države i utjecaj politike na sadržaj udžbenika. S obzirom na pluralitet udžbenika u suvremenoj Hrvatskoj, za najnovije udžbenike nastoje se uociti samo glavni pravci te razlike u prikazu ujedinjenja među pojedinim udžbenicima.
Marijan Maticka, jedan od mojih prvih profesora, jedan je od onih koji se duboko usijeku u pamćen... more Marijan Maticka, jedan od mojih prvih profesora, jedan je od onih koji se duboko usijeku u pamćenje. Tijekom diplomskoga studija, na prvoj godini predavao mi je tek jedan predmet -Metodologiju historijske znanosti. Samo po tom bih ga i upamtio -njegova predavanja bila su sustavna i korisna brucošima, upoznavao nas je s poviješću znanosti koju smo odabrali studirati u prvome, odnosno s metodološkim okvirima te znanosti u drugome semestru. U dvoranu je često donosio naramak knjiga ili časopisa i pokazivao nam važna djela hrvatske i europske historiografije. Smatrao je, valjda, da te knjige i časopise moramo "dodirnuti" vlastitim rukama te "osjetiti" životnost historiografije. On me upoznao s brojnim povjesničarima, od antičke Grčke do suvremenosti. Svoja predavanja spremao je na temelju knjige Historijska znanost -razvoj, oblik, smjerovi Mirjane Gross, neobično važnom i utjecajnom priručniku koji je ujedno pružao osnove poznavanja historijske znanosti i studentima brojnih drugih sveučilišnih sredina bivše države. Profesorica Gross od početka osamdesetih već je bila u mirovini, a njezinu je nastavu preuzeo Marijan Maticka, u tom času asistent na dvadesetostoljetnoj povijesti Jugoslavije, i to je činio na primjeren način, znajući nas zainteresirati za opsežnu problematiku povijesti historiografije i još složeniju problematiku metodologije historije, koju je profesorica Gross bila preuzela od poljskoga povjesničara Jerzyja Topolskoga. Predmet i ispit Maticka je podijelio na dva dijela -povijest historiografije mogla se polagati već na kraju prvoga semestra dok se drugi dio, o metodologiji povijesti, mogao polagati već u predroku tijekom svibnja, tako da su brojne moje kolegice i kolege uspješno položili taj ispit još u zadnjim danima nastave prve godine studija. Profesor Maticka na svoje studente djelovao je izuzetno poticajno, o čemu svjedoče brojni povjesničari u usmenom sjećanju na njega, kao i svi autori nekrologa napisanih njemu u čast. Na početku svakoga predavanja prozivao nas je i bilježio pluseve (ili minuse). Uz to, pamtio je naša imena i većinu svojih studenata znao je po imenu. To nije bilo lako, napose jer nismo uvijek sjedili na istim mjestima, a susrete s nama imao je tek jednom tjedno! Ono čega se sjećam jest kako nas je hrabrio da što prije izađemo na ispit kod njega, ali i na druge ispite, kod njegovih
Wiktor Bazielich i njegovi hrvatski korespondenti Prilog poznavanju hrvatsko-poljskih književnih ... more Wiktor Bazielich i njegovi hrvatski korespondenti Prilog poznavanju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza u dvadesetom stoljeću 1 U Jagelonskoj knjižnici u Krakovu (Biblioteka Jagiellońska) čuva se Ostavština Wiktora Bazielicha, pravnika i činovnika Poljskih željeznica, prevoditelja i promotora hrvatske kulture u međuratnom i poratnom razdoblju. U toj se ostavštini nalazi bogata korespondencija s hrvatskim i ostalim književnicima iz međuratne i poratne Jugoslavije, kulturnim radnicima i diplomatskim službenicima u razdoblju od kraja dvadesetih do kraja četrdesetih godina 20. stoljeća. Korespondencija dosad nije bila predmetom zasebnih istraživanja, a prema upisnicima korisnika fonda, koji se vode u Rukopisnom odjelu Jagelonske knjižnice, većinu pisama dosad su gledali samo djelatnici knjižnice prilikom obrade ostavštine i pripreme za publiciranje kazala. U ovome prilogu autor upozorava na postojanje Bazielichove ostavštine i daje ocjenu vrijednosti korespondencije za bolje poznavanje hrvatsko-poljskih kulturnih veza te donosi Bazielichovu autobiografiju koju je ovaj pripremio za Ivana Esiha 1932. godine. Ključne riječi: hrvatsko-poljske kulturne veze, prijevodi, međuratno razdoblje, Wiktor Bazielich Podrijetlom sam iz Staroga Sącza, maloga ali starog potkarpatskog mjestašca, čiji počeci sežu tamo negdje do vremena Feničana koji su dolinom Poprada i Dunajca išli put Baltika po jantar. Tu sam se rodio 1892. godine, kada je bila 600. godišnjica smrti sv. Kunegunde (Kinge), kćeri Bele IV. i žene našega kneza Boleslava Stidljivoga. 1 Istraživanje u Krakovu mogao sam obaviti zahvaljujući bilateralnom programu razmjene između Sveučilišta u Zagrebu i Jagelonskog sveučilišta u Krakovu. Zahvaljujem gospodinu Sebastianu Grudzienu iz Jagelonske knjižnice u Krakovu, koji me upozorio na postojanje ove opsežne korespondencije, kao i ravnatelju knjižnice, prof. dr. Zdiesławu Pietrzyku, koji je omogućio izradu kopija dijela ostavštine.
U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profes... more U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti roðendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandiaea izmeðu 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov znaèajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija. Ovdje je rijeè o pravom Festschriftu, "pisanoj proslavi", koja prema dobrim obièajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte-neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaaeaju razdoblja u duljem trajanju, obraðuju razlièite strukture ili nude odreðene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz èinjenice da Drago Roksandiae nikada nije smatrao da je povjesnièarev zanat iskljuèiv ili zatvoren, veae je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiaeu prisjeaeaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajednièko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene poèasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znaèi odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog èega povijesne kontroverze treba prouèavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan moguaei prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandiae bavio. U svim je radovima moguaee pronaaei njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je zapoèeo rad na ovom zborniku. Bilo je veliko zadovoljstvo i posebna èast ureðivati ovaj zbornik. On, naravno, ni u kojem sluèaju ne pretendira obuhvatiti sve nekadašnje studente i suradnike profesora Roksandića. Prikupljeno je točno sedamdeset priloga, počevši iz najužega kruga nekadašnjih i sadašnjih djelatnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, šireaei ga zatim na profesorove uèenike i kolege djelatne u raznim drugim hrvatskim institucijama i mjestima, a potom i u drugim državama u kojima je on boravio, istraživao i predavao-od Italije, Slovenije, Maðarske, Èeške, Austrije, Bosne i Hercegovine te Srbije do Francuske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Stoga je zbornik nužno i višejezièan, a prevedeni su samo tekstovi s èeškog i japanskog jezika. Neki potencijalni suradnici u zborniku, nažalost, nisu mogli sudjelovati, do nekih nismo uspjeli doći, dok su neki veae preminuli. Dio studenata i kolega, koji iz raznih razloga svojim prilozima nisu mogli sudjelovati u zborniku, poslao je svoje èestitke. Kao urednici osobito smo zahvalni na pomoaei i suradnji sljedeaeim suradnicima: Samanti Paroniae, koja je izvršila temeljitu lekturu i korekturu priloga, Tomislavu Branðolici, koji se
What is our perception of the Ottoman Turks, or how are they presented in Croatian history textbo... more What is our perception of the Ottoman Turks, or how are they presented in Croatian history textbooks and the outlines / overviews of Croatian historyHistory textbooks, especially in the Central and East European countries, often contain various single-sided, monocentric, xenophobic views, national exclusiveness, as well as divisions between “us” and “them,” confrontations with the others, etc. The countries with the more developed democratization process find it easier to overcome such difficulties in education, especially in textbooks, because they have no need for self justification and confirmation and have solid institutions addressing the social, economic, and various other rights of individuals. The Ottoman Turks have greatly influenced European, and thus also Croatian, history of the Late Medieval and Early Modern time. The author describes the position taken towards Ottoman invasions and rule in history textbooks and recent outlines of Croatian history. Both the textbooks an...
Autor u radu analizira strukturu studenata iz hrvatskih zemalja koji su doktorirali na češkom i n... more Autor u radu analizira strukturu studenata iz hrvatskih zemalja koji su doktorirali na češkom i njemačkom sveučilištu u Pragu na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Nakon osnovnih podataka o praškom sveučilištu i kratkog osvrta na literaturu o hrvatskim studentima koji su prije stotinjak godina tamo studirali, slijedi analiza pokrajinske pripadnosti, te vjerske, socijalne i starostne strukture hrvatskih doktora. Uz tekst je priložen cjelovit popis doktora prema matičnim knjigama Arhiva Karlova sveučilišta u Pragu.The author analyses the student population from Croatian lands, who received their doctoral degrees at the Czech and German Universities in Prague at the turn of the century. Following a basic informative section about the Prague University, an analysis of Croatian students according to regional, religious, social, and age categories. There is also a list of persons who received doctoral degrees
Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Drustvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstven... more Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Drustvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desnicini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNICINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Objavljuju ga zajednicki Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 clanka nastala na temelju izlaganja na skupu.
Uploads
Books by Damir Agičić
Papers by Damir Agičić