1000 ñe'ẽngue
Adjetivos viejo: tuja
joven: mitã
bueno, buen: porã nuevo: pyahu
malo: vai cada: ñavo/ mayma
superior: tapiarasavan cualquier: oimeraẽ/
oimeraẽva/opaichagua/oimehaichagua
inferior: kuaipy/voja
dado: me'ẽ vaekue
central:mbytegua
actual: angaguaite
lateral:ykegua
reciente: ramoitegua
frontal:tenondegua
capaz: katupyry/pu'aka/ha'eve
trasero, posterior:kupegua
fácil, simple, sencillo: hasyvere'ỹ
cierto: añete
difícil, complicado: hasy
realidad: añetegua
posible: ikatuva
Real: ha'eteva/ ete
imposible: ikatu'ỹva
falso: ra'u
probable: ikokatu
mayor: guasuve
improbable: ikokatu'ỹ
menor: michĩve
estricto: katuete
importante:
aguijeguára/aguijeveva/hekotevẽguasuv serio: teko añete (tomar en serio:
a/imba'eguasuva/hi'aguasuva añetehape)
Sin importancia: chu'i/ rei/ vyrorei general:
tuichahaicha/tekopaite/avaetagua(en
necesario: tekotevẽva general: oĩhaicha)
absoluto: ipaitéva particular: teĩgua/avateĩgua
relativo: naiñetekatúi común: tapiagua
caro: hepy especial: ndichaguai
barato: hepy'ỹ usual: jepokuaáva/meméva/tapiáva
único: añóva/ño rural: kokuerekogua
raro, extraño: kuaame'ỹ/imboa/aihave'ỹ social: tekoveatygua
fuerte: mbarete político: sãmbyhyregua/ jokuairape
débil: kangy cultural: arandurekogua/arandupygua
correcto, acertado: artístico: apokuaapygua
hekokatu/hekoporã/herokua
propio: tee
incorrecto, desacertado:
hekokatu'ỹva/hekopora'ỹva ajeno: mba'e'ỹ/ma'embue/mambue
contrario, opuesto, inverso: opývo público: pavereko
igual: joja/jakatu privado: ñemi/mbyteĩgua
diferente, distinto: ikoe/joavyre
parecido, similar: joavyre'ỹva Adjetivos de forma
otro: ambue alto: puku/yvate/yvuku
diverso: opaichagua/ojuvýva bajo: karape/yvyi
manual: gran: guasu/rusu
mbokatupyryha/popegua/porupigua grande: popeno/tuicha/maracana
automático: ijeheguigua/ijeheguiva pequeño: michi/kýto/mimi/sa'i
universal: amplio: ipy/pyrusu
oparupigua/pavẽ/pavẽgua/pavẽva
angosto: py'i/pyka'i/pych'ĩ/po'i
mundial: arapyrã/arapygua
compacto: jejopypýva
continental: yvyvusugua
delgado: piru/po'i/ka'ẽ/pererĩ
internacional:
pytaguarekóva/pytaguarekogua grueso: poguasu/anambusu
nacional: tetãgua
regional: tavakoragua/tendagua Adjetivos sensoriales
local: apegua/tendagua caliente: haku/aku
urbano: tavagua frío: ro'y/to'ysã
ligero: vevúi alejado: momombyrypyre
pesado: pohýi/vohýi
suave: hu'ũ/sỹi/apesỹi/ Adjetivos de sentimientos y sensaciones
firme: hatã/mbarete/ndováiva feliz: hory/ovy'ava
flexible: heteme'ẽva triste:aturu/ñembyasy/ovy'a'ỹva
duro: hatã solo: año/ha'eño
blando: hu'ũ/hypa/haviru solitario: tave'ỹ
caluroso: haku contento: ãngapyhy
frío: ro'y/to'ysã tranquilo: py'aguapy/kirirĩ
fresco: piro'y enojado, enfadado: ñarõ/pochy
delicioso, apetitoso: calmo: apyryve
hetereiva/porãtereiva
agitado: py'atarova/ijuku'a
horrible: mopirĩva/mbogyhyjepavẽva
ansioso: angekýi
dulce: he'ẽ
interesado: poepyséva/takate'ỹ/pyapy
picante: tai/ojopíva
aburrido: ay/kaigue
salado: juky
encantado: mbovy'apyre/ipajéva
amargo: ro
cansado: kane'o
anterior: mboyvegua/ange/tenondegua
sorprendido: mbojurujapyre
posterior: riregua/upéi/kupegua
asustado, atemorizado:
siguiente: riréva/riregua ñemondýiva/okyhyjéva
cercano: aguĩgua doloroso: hasy/tasypyre
lejano: mombyrygua picante, ardiente: hendýva
junto: ojoykéva/ojoykegua apestoso, maloliente: pyti'u
unido: joajupy/ mopeteĩmbyre
separado: jepoipyre/jepe'apyre Adjetivos ordinales
primer, primero, primera: exactamente: ha'etépe/hesaitépe/-ite/-
ypy/ypýpe/peteĩha itépe
segundo: mokõiha bastante: hetama/heta porã/iporãma
tercero:mbohapyha justo: marangatu/hekojojáva
cuarto:irundyha Justamente: javete/marangatúpe
quinto:poha demasiado: rasa
décimo:paha etcétera: ha mba'e
centésimo:saha solo, solamente: -nte
millonésimo:suha tan: -terei
penúltimo:paha mboyvegua tanto: taite/hetaite
último: pahague todo: opaite/mayma/guete/guetévo
nada: mba'eve
Adverbios cómo: mba'eicha
cuándo: araka'e
Adverbios de cantidad cuánto: mboy
más: mive/mie/ve/hetave cuál, cuáles: mávaitea
menos: mboyve/ve'ỹ/ 'ive/michĩve dónde: moo
muy: -ite/-iterei/terei/-itei
mucho: heta Adverbios de calidad
poco: sa'i bien: porã
apenas: haimete/hasýpe/vaivai mal: vai
algo: -ngy/vy/nunga/mba'e mejor: porãve
casi: haimete peor: vaive
aproximadamente: regular: vaivai
vy/vaivai/vaivaihape/nunga
despacio: mbegue
deprisa: pya'e acaso: sapy'arei
tal: ako/ku/aipo fácilmente: hasyverei
como: icha difícilmente: hasype
adrede: potahápe/potávo probablemente: ikatunte/vaicha
claro: upeichaite posiblemente: mbyky
exacto: ha'etéva/ha'etéma seguramente: oimẽara
obvio: jeikuaa upea/hesaka/ojekuaa
inclusive: -ramojepe Adverbios temporales
además: ári/hi'arive/avei antes: mboyve
asimismo: upeiva avei anteriormente:
angeguape/mboyveguape
únicamente: -nte/mante/ñoite/ñonte
actualmente: ko'angaite
especialmente:
poravopyrépe/ambue'ỹme ahora: ko'anga
incluso: avei/ jepe/jepe avei/ enseguida: ãngaite/ko'ãngaite
viceversa: ojuehe/ojuehepe inmediatamente: mandi/neipamírõ
siquiera: -jepe/ni ya: -ma
inicialmente: ñepyrurã todavía: nae'ĩraiti
finalmente: opa haguã aún: nae'irãiti/gueteri/-ti
recién: ramoite
Adverbios de posibilidad mientras: jave
siempre: akoi después: rire
nunca: araka'eve luego: rire
jamás: araka'eve pronto: angaite
también: avei/uvei/ave tarde: arepy/ka'aru
tampoco: nahániri avei/avei temprano: voi
ayer: kuehe así: peicha
anoche: ange pyhare adónde:moõ/mamo
hoy: ko'ara dónde:moõ/mamo
mañana: ko'ẽro Conjunciones
de nuevo: jevy
próximamente: aguĩme/kyta'ĩme aunque: jepe
como: -icha
Adverbios de ubicación cuando: -vove
arriba, encima: -ari entonces: upéicharõ
abajo, debajo: guype excepto: -inde/tetyro'ỹme/
adelante, delante: renondépe ni: ni
atrás, detrás: kupépe o:tẽra
centro, medio: mbytépe pero: ha katu
alrededor: jerére porque: haguere
enfrente: renondépe pues: ha
cerca:aguĩ que: -va
lejos: mombyry salvo: kuta/-inde
adentro, dentro: ryepy si: -ramo. -ro
afuera, fuera: oka sino: terã/po'a'ỹ/herungua
aquí: ápe y: ha
acá: ápe Locuciones
ahí: amo
allá: amo gracias: aguije
allí: pépe acerca de: -rehe
Otros adverbios a menudo: py'ỹi
a pesar de: upeicharamo jepe hacia: gotyo
a propósito: potahápe hasta: -peve
a través de: -rupi -here rupive mediante: -rupive
dado que: haguere katu para: guarã
es decir: nunga por: rehe
ni siquiera: ni según: he'ihaicha/javeve
por cierto: mañeĩhápe katu/añeihápe sin: -'ỹ
por ejemplo: sobre: -rehe
techapyrãme/techapyrãicha
tras: rapykueri
por favor: -na
Pronombre
por tanto: upévagui
sin embargo: ha upeicharamo
Pronombres personales
tal vez: katu niko
yo: che
ya que: -maramo jepe
tú:nde
Preposicones
él, ella, ello:ha'e
nosotros, nosotras: ñande/ ore
a, al: -pe
vosotros, vosotras: peẽ
ante: tenondepe
ellos, ellas: ha'ekuéra
bajo: guype
mí, conmigo: chendive
con: -ndive
ti, contigo: nendive
contra: rehe/jováipe
sí, consigo: hendive
desde: -guive
durante: -jave
Pronombres indefinidos
en: -pe
un, una, uno
entre: mbytépe/apytépe/paime
algún, alguna, algo
ninguno, ninguna, nada
varios, varias Sustantivos
otro, otra: ambue
mismo, misma: -ite Gente: paĩ
tan, tanto, tanta: humanidad: yvypóra
alguien humano: yvypóra
nadie: avave persona: avá
cualquiera: oimeraẽva/maymáva hombre: karia'y
ambos: mokõiveva mujer: kuña
demás: rei/rasa bebé: kunumi
niño, niña: mitã
Pronombres interrogativos adolescente: mitãrusu
cuál: máva adulto, adulta: kakuaa
cuánto: mboy anciano, anciana: tuja/guaigui
quién: máva don, doña: karai/kuñakarai
qué: mba'e señor, señora: kai/ña
individuo: mbya/ tapicha
Demostrativos
este, esta, esto: kóva Cuerpo humano y salud
estos, estas: ko'ã cuerpo: tete
ese, esa, eso: upéa/péa/péva pierna: retyma
esos, esas: umía/umi pie: py
aquel, aquella, aquello: talón: pyta
aipóva/aipo/amóa
espinilla: tymaka
aquellos, aquellas: umíva/umi
rodilla: renymy'ã
muslo: uvã músculo: to'o
cabeza: akã cuello: ajura
cara: tova corazón: korasõ
boca: juru mente: ã
labio: rembe alma: anga/ã
diente: taĩ espíritu: ãnga
ojo: tesa pecho: pyti'a
nariz: tĩ cintura: ku'a
barba: rendyva cadera: tumby
bigote: rembeva espalda: kupe
cabello: akãrague sangre: tuguy
oreja: nambi carne: so'o
cerebro: apytu'ũ piel: pire
estómago: py'a hueso: kangue
brazo:jyva resfriado: tĩju'u
codo: tenyvanga gripe: tĩaysy
hombro: ati'y diarrea: rye
uña: pyapẽ salud: rosãngue
mano: po enfermedad: mba'asy
muñeca: pyapy
palma: popyte Familia y otras relaciones
dedo: kuã familia: ñembonga/ anambeta/ ogaygua
trasero, culo, cola, glúteos: tevy amigo, amiga: angirũ
abdomen: ryepire conocido, conocida: kuaaha
hígado: py'akue colega: irũ
pareja: júnta Geografía
esposo, esposa: rembireko/ mena naturaleza: tekoha
matrimonio: menda/ mendapy campo: ñu
amor: mborayhu bosque: ka'aguy
padre: tua selva, jungla: ka'aguasu
madre: sy desierto: tare'y/ tinga
hermano, hermana: joyke'y costa: yrembe'y/ tembe'y
hijo, hija: memby/ ta'yra/ rajy playa: ypiku
abuelo, abuela: ramói/jarýi río: ysyry
bisabuelo, bisabuela laguna, lago: ypa
nieto, nieta: temiarirõ/ temimeno mar, océano: para
bisnieto, bisnieta cerro, monte, montaña: yvyty
primo, prima: asygue luz: tendy
tío, tía: tuty/ sy'y energía: ku'erã/mbarete
sobrino, sobrina: ñomemby/jo'y/ joajyra
Animales
Vida animal:mymba
criatura: ikova perro: jagua
especie: jichagua/ichagua gato: mbarakaja
ser: teko vaca: vaka
vida: tekove cerdo: kure
nacimiento: ha'aresa caballo, yegua: kavaju
reproducción: ñomuña oveja: ovecha
muerte: te'o/ mano mono: ka'i
ratón, rata: anguja guasu
tigre: jaguarete (tigure) mosca: mberu
conejo: tapiti mosquito: ñati'ũ
dragón: jaguarata (ragũ) cucaracha: tarave
ciervo: guasu caracol: jatyta
jirafa: (hirahu) babosa: jatytanga
elefante: (erepã) lombriz: sevo'i
pájaro: guyra marisco: parapegua
gallina: uru/ ryguasu molusco: urugua
gorrión: chesyasy lagarto: teju
cuervo: yryvu serpiente: mbói
águila: taguato cocodrilo: jakare
halcón: kirikiri
pez: pira Plantas y alimentos
camarón: (kamarõ) alimento: hi'upy
langosta: tuku/ tukuy comida: tembi'u
sardina: (sarĩ] bebida: jei'upy
atún: (atũ) vegetal: ka'a
calamar: (karamu) planta: ka'a
pulpo: (purupu) pasto, césped: kapi'i
insecto: mby'i flor: yvoty
bicho: mu'ũ fruta: yva
mariposa: panambi semilla: ta'ỹi
polilla: aoraso árbol: yvyrarakã
saltamontes: tuku hoja: togue
araña: ñandu raíz: tapo/rapo/hapo
tallo: takã/ toky carne: so'o
hongo: urupe gaseosa: aroha
ciruela: (siru'a)
pino: (kuri'y) Tiempo
bambú: takuara tiempo: ararasa
nuez: yvapo calendario: arapapaha
almendra: edad: yve
arroz: arysa época, era: arapa'ũ
avena: (avena) fecha: arange
cebada:(sevara) instante: sapy'aite
trigo: (tirigu) momento: sapy'a
verdura: ka'avo segundo: aravo'ive
patatas, papas: yvy'a minuto:aravo'i
judías, guisantes, porotos: hora: áravo
kumanda/saporo
día: ára
rábano: (chure'i pytã)
semana: arakõindy
zanahoria: (sanaoria)
entre semana: arakõindy jave
manzana: guavirana
fin de semana: arakõindy pa
naranja: narã
mes: jasy
plátano: pakova
año: ary
pera: yvavo'i
década: paro'y
castaño: kuruguãi
siglo: saro'y
durazno: (ruáno)
milenio: suary
tomate: tomate
ayer: kuehe
sandía: sandia
hoy: ko'ara
mañana: ko'ẽro planeta: mbyha
amanecer: ko'ẽ sol: kuarahy
mediodía: asaje luna: jasy
tarde: ka'aru estrella: mbyja
anochecer: ka'aruete galaxia: mbyjao
noche: pyhare universo: arapa'ỹguasu
lunes: arakõi clima: arareko
martes: araapy despejado: potĩ
miércoles: ararundy nublado: araipa
jueves: arapo lluvia: ama
viernes: arapoteĩ nieve: amarypy'a
sábado: arapokõi viento: yvytu
domingo: arateĩ trueno: arasunu
rayo: aratiri
Espacio tormenta: arapochy
ambiente: arapytu/tenda'ã/ tendapytu cielo: yvaga
espacio: pa'ũ/ arapy este: arasẽ
entorno: jere/ jerére oeste: aragua
área: tavapy sur: ñemby
superficie: ajape/apekue norte: yvate
volumen:tuichakue/ayvukue derecha: akatua
región: tavarakora/ yvy pẽhẽngue izquierda: asu
zona: tendapehẽ diagonal: apypẽjuaju
lado: yke exterior: oka
mundo: arapyrã, yvóra interior: tyepy
Materiales: mba'epy gramo: (gyrame)
calor: aku/haku/akukue kilo: (kiro)
agua: y cantidad: tetakue
hielo: yrypy'a total: pakatu/opakatu
vapor: timbokue medida: ta'ã
fuego: tata
gas: mba'epytu Sociedad
aire, atmósfera: yvypytu sociedad: pavẽkoha
tierra: yvy comunidad: atyreko
piso: yvyatã reunión: no'o/ ñembyaty
suelo: yvy encuentro: ajuhu
Metal, metálico: kuarepoti estructura: tendarãvoña/ tendavoña
hierro: itahýi administración: porokuaiha
oro: itaju organización: ñembohysýi
plata: itatĩ asociación: ñemoirunga
plomo: itamembe empresa: atyvete
sal: juky equipo: atyravo/ mba'epyrurã
barro, lodo: tuju autoridad: kakuaygua
Medidas: ta'ãkue cargo: mba'eapohára
peso: pohýikue campaña: okarañu/apombojekuaa
metro: (metyro/mety) club: atyha'ã/ ñemoirirenda
milímetro: (mirime) comisión: mba'aporepy/ mba'aporãty
centímetro: (sentime) congreso: tendotaty
kilómetro: (kirome) consejo: ñemoñe'ẽngue
litro: (ryte) partido: mboja'opy/ ha'ãha mbyareko
país: tetã obligación: mboguaitypy
nación: tetã libertad: sãso
gobierno: tetã rekuãi derecho: tekokatu
estado: ĩpapyre/tetãete permiso: sãsopy
provincia: tetãpehẽ prohibición: ani/hokesy
departamento: tavaenda constitución: tekomoña/ tekorãguasu
municipio: tavayguara ley: tekorã/ tekombe'y
democracia: tekojoja decreto: tembiapoukapy/ ñe'ẽmondo
dictadura: mbareterekuãi norma: tekombe'y
política: tekorãvoña
político: sambyhyha Economía
presidente: mburuvicha/tendota economía: rerekopykuaa
ministro: motenondehára consumo: je'upyreko/ñemupyreko
director: myakãhára demanda: jojareka
parlamentario, congresista, senador, compañía: moirũguáva
diputado
comercio: makáte
representante: sambyhyhára
mercado: ñemurenda/ñemupyha
gobernador, intendente, alcalde:
mburuvicha servicio:jekuaivo/jekuaitague
policía: tahachi producto: tembiapokue
bomberos: tatambogueha producción: japopy
capital: tavusu transacción: ñemuñeĩ/ ñemuñe'ẽ
ciudad: táva almacén: ñemuha
población: tavayguakuéra hotel: keha
pueblo: táva fábrica: ovoñanga
villa: tava'i cuenta: po'y
boleto: horepy apartamento, departamento: ogorapy'ỹ
entrada: jeikerepy/jeikeha edificio: ogayvate/okapyta
dinero: viru construcción: jejogapo
billete: pirapire elevador, ascensor: hupiha/hupinga
vuelto, cambio: jerepy escalera: jupiha
máquina expendedora: mba'epuru Herramientas:tembipuru
me'ẽha
aparato: mba'epuruha/ mba'epururã
precio, tarifa: tepykue
cámara: kámara
valor: py'aguasu/tekotee/mba'eteva
aguja: ju
clavo: tapygua
Objetos hechos por el ser humano
hilo: inimbo
Hogar: oga
cuerda, cordel, cordón: sã
escritorio: hairenda/kuatiavenda
bolsillo: aokua/ aovona
silla: apyka
bolso: voko
mesa: mesa
bolsa: vona
cama: tupa
paraguas: mo'ãha
dormitorio: kotykeha
parasol: mo'ãha
habitación: koty
pantalla: pejuha/jerechaha
cuarto: koty
pomo: pomo
oficina: mba'aponda/rembaponda
llave: okẽndavo
puerta: okẽ
trancar: mbotyatã
ventana: ovetã
arma: mboka/ kyta'a
entrada: jeikeha
escultura: porãguerojera
hogar: oga
libro: aranduka
casa: oga
revista: kuatiañemaña
cuadro: ta'ãngarenda/korapẽrundy chaqueta: asoja
grabado: apojo'opy calcetines: pyao
electricidad: ñaniry bragas, calzón: kasõ
corriente:syry calzoncillo: kasõ
base: pyrenda sujetador, sostén
pata: py falda:sai
conexión: joajupy Blusa: mburusa
Ropa Transportes
ropa: ao transporte: jueraha/jegueraha
prenda: monderã tránsito, tráfico: ñemýi/ñemomýi
manga: jyva vehículo: mba'yruguata
solapa, cuello: aojuru tren, ferrocarril: mba'yrujoaju/ itanarãmyi
botón: votõ subterráneo, metro: itanarãmýi
cremallera, cierre: mbotysyryha/ camino: tape
mbotysyry
vía: tape
cinturón: ku'aku
ruta: tape
zapato: sapatu
calle: tavarape
gafas: tesãiru
carretera: tapeũ
pantalón: tymbuo
autopista:
camisa: kamisa
avenida: tapeguasu
camiseta: kamisa'i
estación, parada
zapatilla: pypasã
avión: pepoatã
cordones: sã
aeropuerto: veveguarenda
abrigo: aoaku/ahoja
automóvil, coche, auto
bus, autobús, ómnibus: japonés: hapõngua
mbarumýiguasu/ mbarumýipuku
inglés: ingeregua
ambulancia: tasyomýi
chino: chinagua
alemán: aremãgua
Lenguaje: ñe'ẽ
español: karai
número: papaha
francés: hurãsiagua
alfabeto: achegety
símbolo: ta'ãngachauka
Colores
punto: kytã
color: sa'y
coma: kyguãi
blanco: morotĩ
raíz, origen, fuente
negro: hũ
papel: kuatia
gris: apatĩ
carta: kuaiahai
rojo: pytã
comunicación: momarandu
naranja, anaranjado: narã
expresión: mombe'u/jepuru/ ñe'ẽpuru
amarillo: sa'yju
voz: ñe'ẽ
verde:sa'yky
texto: haipy
celeste: hovyky
periodismo: kuatiahaimbo'e
azul: hovy
periódico, diario: kuatiañe'ẽ
momarandu/momaranduha violeta: pytãrovy
diccionario: ñe'ẽryru rosa, rosado: pytangy
documento: terakuatia/ kuatiateragua marrón, café: taperyva
informe: kuaaukapy
noticia: marandurã Actividades
computadora, ordenador: kombutaha cultura: arandukuaa
idioma extranjero: ñe'ẽ okaygua autor: haihára/apoha
actuación: tekora'ãngapy idea: temo'a/temimo'ã
espectador: techaha información: marandurã/momarandu
espectáculo: techaukaha dato: marandu/ moarangue
entretenimiento forma: ysaja
arte: porãguerojera/apokuaapy manera: tape
cine: ta'ãngamýinda modo: kokatu
dibujo: ta'ãnga estilo: teko
pintura: sa'yry/ sa'yrã figura: ta'ãnga
música: pupoty/pumbasy elemento: rehegua/apytegua
religión: teroviaje/jerovia/tupãreko uso, utilización: jepuru/tekopuru
dios: tupã ciencia: tembikuaapy
artículo: aritmética: papapy
tupãrape/tupãreko/jeroviamarãngatu/jer
ovia historia: tembiasakue/tembiasa
educación: tekombo'e geografía: yvyapekuaa
escuela: mbo'ehao educación física: rete ñehekombo'e
instituto: aranduroga deporte: mbosaraira'ã/ha'ãharã
colegio: mbo'ehao carrera: ñanipy/ñeñani/taperã
universidad: mbo'ehaorusu competición, competencia: jovaira'ã
clase: mbo'epy ayuda:pytyvõ
curso: mbo'esyry favor: nangue
estudio: kotymba'apo apoyo: pytyvõ
formación: ysajaapo búsqueda:jeheka
análisis: tesa'ỹijo duda:py'akõi/ py'aita
investigación: temikuaareka pregunta: porandu
conocimiento: jekuaapy respuesta: ñembohovai
cuestión: hapejekopy diez: pa
solicitud: jerure cien, ciento: sa
decisión: mopy'ateĩ mil: su
elección: poravokue millón: sua
consejo: ñemoñe'ẽ
sugerencia: moakãige Espacio y cantidad: pykue ha tetakue
orden: tembiapoykatu lugar: tenda
control: ñemaña/jekuajepy/jekuaje posición ĩha
sistema: aporape/tapereko movimiento: ku'e
trabajo: tembiapo velocidad: akuãngue
empleo: mba'apoha aceleración: momyagẽ
profesión: mba'apoha dirección: myakãhakoty/goty
esfuerzo: ñeha'ã/jepytaso tamaño: tuichakue
largo, longitude pukukue
Números: papaha alto, altura: yvate
cero: mba'eve ancho: pyrusu
uno: peteĩ mayoría: hetavéva/mayma nunga
dos: mokõi minoría: sa'yveva/ mboyvéva
tres: mjohapy aumento: ñemboheta
cuatro: irundy reducción: ñembosa'i
cinco: po crecimiento: kakuaa
seis: poteĩ fondo: tugua/tuguapy
siete: pokõi frente: tenonde
ocho: poapy
nueveporundy Sustantivos abstractos
cosa: mba'e atención: Jesareko
aspecto: tova/ape/pínta capacidad: katupyry
contenido: pypegua concepto: ñeimo'ã/kuaapaverã
objeto: apopy/temimba'e tema: ñe'ẽra
parte: vore/pehẽngue condición: temiekotevẽ/tekoha
sector: pehẽnda caso: kaso
palabra: ñe'ẽngue conjunto: aty
nombre: tera grupo: aty
código: pyahanga creación: akãreñoi/mba'ereñoi/aporeñoi
secreto: ñemimby destrucción: morangue/apypahavete
formalidad: aporekoporã origen: ñepyrũ/rapyta/ypy
presente: ágãgua/agãguaite destino: poravi/herungua
pasado: rapykuere/ ha'o/yma/ objetivo, meta: hupytyrã/tu'ã
mboyveguare
función: mba'apoha/ vy'arenda/ma'ẽrãpa
futuro: ravã'e/ tenonderã/ poijekaturã
relación: kuaapyre/jokuaa
ocasión: ja/poja/ katu ramo
realidad: añetegua
vez: ha/jevy
situación: teko/tenda
acción: tekojera/apo
problema: apañuãi/avo'oireka
actividad: tembiapo
intento: ñeha'ã/ñepia'ã
acto: tembiapo/
solución: tykury/ ñemyatyrõ/
programa: apopyrã/ tembiapo tasykuejera/avo'oijera
proyecto: aporanga efecto: jaje/pore
obra: apopy/tembiapo resultado: sẽmbyre/ñesẽmbyre/esẽva
acuerdo: moneĩpy logro: jekohukue
actitud: tekochauka éxito: jekohukue
fracaso: jejavy/pane fin, final, cabo: paha
causa: moñanga/moñangue etapa: ararasa/arapehẽ
consecuencia: apoukáva/ fase: vore
mba'eapoukáva
paso: pyvu
beneficio: pytyvõngue/pytyvõpy/pytyvõ
serie: tysýi
perjuicio: mbyharu/haru
secuencia: tapykuegua
calidad: porangue
grado: kokatu/ta'ãvore
tipo: chagua
nivel: jojakue/yvatekue/apengoka
ataque: taky/ndyry/rairõ
Mismo nivel: apaje
defensa: pysyrõ
proceso: ñembohupavo/ tembiapoguata
paz: mytuẽ/apyryve/py'aguapy/ñerane'ỹ
corte: ñembovo/ñekytĩ
conflicto:
mytue'ỹ/ñerane/ñerairõ/py'aguapy'ỹ interrupción: ñe'ẽjoko/mombi
guerra: maraña/guarini espera: ra'ãro
carácter: teko diferencia: jeikoekue
característica: tekochauka/tekoysýi similitud: jojoguaha
crisis: téngepy/hasa'asy sentido: temiãndu
cambio: ambuepy/ ñemoambuepy sensación: ñandupy
desarrollo: akarapu'ã/hetepy/ ñembojera vista: techapyre/techa
progreso: akarapu'ã oído: thendupyre/ñehendu
avance: ñemotenonde tacto: pokoandupyre/jepoko'andu
retroceso: jeguevi olfato: hetũpyre/ ñehetũ
mejora: moporãve dolor: tasy/tasypyre/ ñembyasy
deterioro: ñemotigua'ã conciencia: angatuháva/tekoñe'ẽ
comienzo, inicio, principio: ypyha percepción: andupy
transcurso: hasapy/syry imagen: ta'ãnga
fuerza: mbaretekue/mbarete placer, éxtasis:
angapyhy/vy'apo/py'akyrỹi
potencia: mbaretekue
empatía: techakuaa
presencia: tovake
interés: virumemby/
existencia: takate'ỹ/py'apy/kuaase
herekopy/jerekopy/tekove/ñeĩkue/ñeĩpy
aburrimiento: mbyaju/kaiguereko
experiencia: ra'eve
cansancio: kane'o
posibilidad: katuha
sorpresa: jeipokou/ juruja/py'andýi
probabilidad: mbojeikatu
susto: mondýi
verdad: añete
seguridad: jeroviapy/ñangareko
mentira: japu
confianza: jerovia/jererovia/jeroviaha
razón: apytuĩ/mba'eheko/rupi
Desconfianza: ñe'angu/jepoyhu
acierto: añeteha/me'ẽ
porãvehape/japi/api miedo, temor: kyhyje/ py'amirĩ
equivocación: ja'ýivere/ jejavy ejemplo: techapyrã
necesidad: ñeikotevẽ Verbos
falta: ata
significado: je'ise Auxiliares
carácter: tai/teko ser: ha'e
personalidad: tekoverãite estar:ñeĩ
pensamiento: temiendu/ñemo'angue haber: ñeĩ
memoria: akãngatu
recuerdo: ñemandu'a/mandu'arã Existencia
deseo: jeipota/angeru aparecer: jekuaa
alegría: tory/vy'a desaparecer: kañy
tristeza: angata/vy'a'ỹ existir:ñeĩ
enojo, enfado: pochy cambiar: mbyengovia/ moambue
crecer: kakuaa golpear: mbota
vivir: jeiko patear: pyvoi
nacer: ha'aresa recoger: mbyaty
morir: mano levantar: mopu'ã
tomar: pojai
Movimiento pegar: mboja
ir: ho
venir: ju Sensaciones
volver: jujey/ hojey sentir: ñandu
partir: sẽ ver: hecha
llegar: guahẽ oír, escuchar: hendu
llevar: raha tocar: poco
traer: gueru oler: hetũ
mover: kue/mongu'e percibir: andu
arrojar: mombo
lanzar: poi Emociones
coger: pyhy amar: hayhu
agarrar: pysy/ mbojaity querer:pota
poner: moĩ desear: angeru/raimbu
quitar, sacar: nohe/ pe'a odiar, detestar: ja'e'ỹ
alcanzar: rupyty entristecerse: ñembyasy
acercar: mboja llorar: tasẽ
alejar: momombyry reír: puka
lanzar: mombo enojarse, enfadarse: pochy
sujetar: joko admirar, alagracias: ayhu
sorprenderse: jepy'andýi/mopy'andýi
acerca de: rehegua asustarse, atemorizarse: mbondýi
a lo mejor: ikatu mba'e
a menudo: py'ỹi Actividades
a pesar de: ramo jepe comunicarse:
ñe'ẽ/momaranduka/kuaaka
a propósito: potahápe
afirmar: moañete
a través de: rupi
negar: monahaniri
dado que: -haguere
decir: je'e
es decir: nunga
hablar: ñe'ẽ
ni siquiera: ni
callar: kirirĩ
o sea: upeicharõ ra'e
escribir: hai
por cierto: ha
leer: moñe'ẽ
por ejemplo: techapyrãicha/ mba'e gua'u
analizar:hesa'ỹjo
por favor: -na
pensar: ñanga'u
por tanto: upévare
cantar: purahéi
sin embargo: ha upeicharamo
señalar: mbovora
tal vez: ikatu
apuñalar: kutu
ya quebar, elogiar: mboete
morder: su'u
alegrarse: mbovy'a
clavar: kutu
encantarse: mbohory
comer: karu
consolar: momytuẽ
beber: y'u
interesarse: momba'e
acordar: mandu'a
aburrirse: kuerai
afectar: mbyai/ poko hese/rehe
Aburrir: monguerái
generar: mbyeñoi/moheñoi
cansarse: kane'o
añadir, agregar: moĩve/mbojo'a buscar: heka
mejorar: moporãve encontrar:juhu
empeorar: mbyaive obtener, conseguir: hupyty
seguir: muña/momohe crear: japo
avanzar: ñemotenonde creer: rovia
retroceder: guevi comenzar, iniciar, empezar: ñepyrũ
ayudar: pytyvõ terminar, acabar: mbopa
complicar: mbohasy/mbohasyve abandonar: heja rei
reunirse: mboaty dejar: heja
entrevistar: ñomongeta/jueha entrar: ike
abrir, desenvolver: mboty'o/pe'a quedarse: pyta
jugar: mbosarai salir: sẽ
tener: reko atender: jesareko
faltar: ata medir: ha'ã/jekua
dar: me'ẽ pesar: pohyra'ã
recibir: pyhy considerar: jepy'areko
romper: joka, mopẽ comparar: mbojoja
doblar: karapã/ipepi/ipepy evaluar: hepyme'ẽ
cortar: kytĩ Devaluar: hepyguejy
comprar: jougua decidir: mbopy'ateĩ
vender: ñemu construir: japo
llevar puesto: monde destruir: mbyai
intercambiar: mombyru deber: va'erã
sustituir, reemplazar: mbongovia poder: katu
cerrar: mboty conocer:kuaa
entender, comprender: kuaarupyty comprobar, verificar: moañetẽ
atar: ñapytĩ variar: mbyekoambue
saber: kuaa esperar: ha'arõ
trabajar: mba'apo necesitar, precisar
separar, dividir, partir significar: japeka/ he'ise
descansar: pytu'u parecer: jogua
dormir: ke distinguir: mbojavykuaa
despertar: pay Saludar: momaitei
aceptar: moneĩ Despedir: motayma
rechazar: mbotove
descartar: mombo/ mboyke
acompañar: moirũ
pedir, solicitar: jerure
pretender: mba'erekose
proponer: kuave'emby
sugerir: moakãinge
usar, utilizar: poru
hacer: japo
fabricar: japo
arreglar, reparar: myatyrõ
explicar: mombe'u
mostrar: hechauka
tratar: reko
evitar: movã
probar, intentar: ha'ã, pia'ã hese