Proposal 025
Proposal 025
PROPOSTA MONOGRAFIA
ELABORA HUSI :
PROPOSTA MONOGRAFIA
Prepara no Hakerek Husi
Koñesementu husi
Xefe Departamentu T.I
i
MOTTO
ii
LIAN MAKLOKE
Agradese wain tebes ba Nai Maromak hodi na’in Nia Grasa, bensaun, Tulun
no mos fo esperitu matenek ne’ebe haraik mai atan hau nune’e bele hakerek ho diak.
Hakerek-na’in nia Proposta Monografia ho ninia titulu “Sistema Eletronic Voting
Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu Esg São Miguel Arcanjo”.
Maske iha hanoin ne’ebe la sufisiente no sala ne’ebe iha Proposta ida ne’e nia laran.
Proposta ida ne’e bele la’o ho diak tanba grasa no motivasaun liu husi orientadór sira
ne’ebe durante ne’e ajuda no fo koñese husi inisiu to’o loron Proposta ne’e bele lao
ho diak.
iii
7) Ba dosentes hotu-hotu ne’ebe durante ne’e fo hanoin liu husi prosesu
aprendisazem durante tinan haat (5) nia laran no mos ba orientador sira
ne’ebe orienta hakerek-na’in hodi hakerek proposta ida ne’e .
8) Ikus liu Ba Kolega estudante hotu, liu-liu ba maluk estudante sira husi Klase
C/Teknika Informátika ,Espesial ba kolega sira iha tinan 2021 nian, ne’ebé
durante ne’e ami hamahan an hamutuk iha uma fukun IOB, estuda Hamutuk,
maske terus Hamutuk, sira sempre prontu nafatin fó tulun no ajuda hakerak-
na’in hodi finaliza hakerek-na’in nia Proposta ida ne’e, maske bu’at barak
mak sei kuran mai hakerek-na’in no presiza hadi’a tan.
9) Hakerek-na’in refere katak liu husi rezultadu ida ne’e seidauk sufisiente, tan
ne’e iha tempu ida ne’e hakerek-na’in defini kritika balun no fo sujestaun
ne’ebe mak sai hanesan fundasaun husi parte hotu-hotu atu Monografia ida
ne’e bele sai diak liu tan, ho ida ne’e hotu hakerek-na’in sei la haluhan hato’o
obrigadu Uain.
iv
INDICE
ASEITASAUN ........................................................................................................... i
MOTTO ..................................................................................................................... ii
INDICE ..................................................................................................................... v
v
2.8 Utiliza Sistema Online .................................................................................. 9
vi
3.2.10 Remata ....................................................................................................... 22
BIBLIOGRAFIA ..................................................................................................... 24
vii
KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1 Mahamosuk
Iha mundu globálizasaun ne'e, teknolojia komputador iha mudansa bo’ot tebes
iha prosesu dezenvolvimentu iha área servisu oioin, alende ne'e teknolojia
komputador mós importante tebes iha prosesu determinasaun servisu ne’ebé
ezistente iha futuru. Teknolojia ne’ebé mak modernu sai hanesan setór no matadalan
ne’ebé mak importante liu bá ema hotu-hotu, bele ajuda ema hala’o sira nia servisu
ho lalais iha Institutu Públiku no Privadu, husi mudansa teknolojia ne’e lori benefisiu
bo’ot bá ema iha área oi-oin, tan ne’e iha fatin bárak mak utiliza teknolojia
komputador hodi fasilita iha fatin servisu.
Sistema Eletronic voting eleisaun ne’ebé mak kria atu fasilita sistema hili chefe
estudantil, hodi hetan resultadu ne’ebé mak diak no justu, ho sistema ne’ebé mak ita
bele promove kualidade servisu teknolojia informasaun nian. Esg São Minguel
hanesan escola ida ne’ebé mak estabelese hodi atende bá estudante sira ne’ebé mak
iha inisiativa hakarak ba aprende iha ne’eba Esg São Minguel hanesan escola ida
ne’ebé mak iha kualidade diak liu iha prossesu aprendizajen bá estudante sira.
Escola Secundario Geral São Minguel Arcanjo hanesan Ensino superior ida
ne’ebe foinsae timor oan tomak hodi hamahan an para bele aprende siensia nebe
presija atu aprende liu-liu iha area Teknologia nian. Husi numeru estudante nebe mak
barak, difisil tebes atu kontrola, ho ida ne mak peskizador sei peskiza klean liu kona
ba oinsa atu bele resolve problema nebe sei manual iha instituisaun nia laran, liu liu
atu eleito Chefe Estudantil foun nebe sei lao ho manual iha Escola Secundario Geral
São Minguel Arcanjo. Ho sistema nebe peskizador sei kria ho nia titulu mak hanesan,
Sistema Eletronic Voting Elisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu Esg
São Miguel Arcanjo, hodi bele fasilita estudante sira atu bele eleito Chefe Estudantil
foun liu husi liña online.
1
Hakerek nain hare’e katak, prosesu hili chefe estudante sei manual hanesan,
ne’ebé mak deskreve iha leten ladun efisiensia no efetivu. tan ne’e mak atu aselera
prossesu identifika Chefe estudante ho justu, hakerek nain iha hanoin hodi kria
“Sistema Eletronic Voting Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu
Esg São Miguel Arcanjo Atu nune’e hafasil bá Estudante sira bainhira eskolla sira
nian chefe estudante ho lais no seguru.
1. Oinsa atu kria sistema ida hodi bele utiliza vota husi online ?
2. Oinsa atu hatene rezultadu votus automatika husi online ho lalais?
problema E-Voting Eleisaun iha Esg São Miguel Arcanjo, mak hanesan;
Objetivu husi programa peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
2
1.5 Benefisiu peskiza
Benifisiu ba peskiza hodi haforsa no hasa’e koñesimentu ba peskiza nia mak
hanesan tuir mai ne’e:
1. Fo benefisiu ba chefe estudantil hala’o nia servisu ho fasil atu kontajen votus
ho lais no eficiente.
2. Atu hafasil estudantes no professores sira nia servisu hodi bele asesu ba
informasaun iha situs website no fahe informasaun kona-ba kandidatu estudante
iha São Minguel Arcanjo.
3. Hasa’e koñesimentu no kapasidade ba peskizador hodi bele hetan grau
licensiatura.
Kapitulu I : Introdusaun
Iha kapitulu ida ne’e deskreve kona-ba , Revizaun literatura no teória hirak
mak sai hanesan baze Fundamental hodi hakerek Proposal.
Iha kapitulu ida ne’e deskreve kona-ba, Kuadru konseitu, Metologia peskiza, Analiza
no Dezeñu sistema no Dezenvolve sistema.
3
KAPITULU II
4
Peskizador DaHaat ho naran (Akhir, 2019) ,ho titulu”Sistem Voting ketua dan
Wakil Osis SMA N010 purworejo” iha peskiza ida ne’e peskizador hateten katak
Objetivu husi peskiza ida ne’e mak atu ajuda Parte hosi eskola atu fahe informasaun
ba ema hotu bele asesu hodi bele hetan informasaun relevente ho maneira online.
Metodu ne’ebé uja iha peskiza ida ne’e maka; metodu Waterfall hodi analiza dadus
ne’ebé foti iha fatin peskiza hodi kria web iha Eskola SMA N010 purworejo.
Programa ne’ebé uja hodi kria website Eskola SMA N010 purworejo maka programa
PHP no Moodle hodi Dezeñu. Rezultadu husi peskiza ida ne’e maka; hafasil
estudante, professores no funsionarius sira hotu iha Eskola ida ne’e hodi hetan
informasaun ho lais no lo‘os.
Metodu ne’ebé uja hodi rekolha dadus iha tékniku tolu; observasaun, Intervista
no Dokumentasau, peskizador hateten mós katak Sistema ida ne’e Utiliza Programa
Linguajen HTML, PHP, CSS no Moodle hanesan base de dadus. Rezultadu husi
peskiza ida ne peskizador hateten katak Sistema ida ne’e bele hafasil parte husi
eskola hodi fahe informasaun eskola atu nune’e eskola sira bele asesu informasaun
eskola iha ne’ebé deit no la presija hein parte husi eskola halo sosializasaun direita.
Bazeia ba termu referensia iha leten hakerek-nain halo komparasaun ba topiku
Sistema Eletronic Voting Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu
Esg São Miguel Arcanjo katak agora dadaun Esg São Miguel Arcanjo sei utiliza
sistema Manual ho nune’e hakerek-nain iha inisiativa hodi kria programa Sistema E-
Voting Eleisaun chefe estudantil Iha São Miguel Arcanjo Bazeadu Web (E-
Voting) no utiliza metodu waterfall ou analiza dadus utiliza lojika. Programa ne’ebé
uja hodi kria E-voting maka PHP no HTML, no utiliza Moodle hodi Dezeñu.
Rezultadu husi peskiza ida ne’e maka, hafasil admin hodi publika informasaun no
atividade refere bele asessu husi votu ba Estrutura Lideransa ho lais no lo‘os.
5
2.2 Tarana Teórikas
Tarana teorika ida ne’e esplika kona-ba teoria jeral ne’ebe iha relasaun ho
titulu nomos teoria husi sistema aplikasaun ne’ebe relasaun husi fatin peskiza.
Tuir matenek nain (Akbar et al., 2016) Sistema mak hanesan kompostu husi
parte inkonkretu ne’ebe opera hamutuk atu alkansa objetivu balu ka atu atinji
objetivu.
6
desizaun, no dinámika sosiál sira iha nivel mundiál.
Opiniaun husi matenek nain balun konaba sistema mak hanesan tuir mai ne’e:
Teknologia votasaun eletronika bele halo sistema ho votu liu, ou votasaun liu
husi sistema Online ne’e votu Eletronik direita ou Direct Recording Eletronic (DRE)
nune’e mós bele hola parte iha transmisaun Voliting votu nian, no votasaun bele liu
husi telefone no komputador ne’ebe ligadu ba iha liña internet. Engerál voting iha
modelu rua mak hanesan:
7
ne’ebé diferente, atu nune´e ba maluk sira ne’ebé hakarak ou hatene barak liu tan iha
área ida ne´e, bele asesu husi sistema online.
Ba ema sira nebe iha interesse atu desenvolve eletronic voting ida ne’ebé uza
moodle iha oportunidade atu hetan resultadu nebe diak. Liu husi kriadór, eletronic
voting iha kualidade, no klaru katak ho profissional ne’ebé diak, tanba instrumentu
sira husi voting hanesan sistema Online hodi bele desenvolve eletronic voting ho
kualidade ne’ebé diak. Ba sira nebe hakarak atu kria ho desenvolve voting, mesmu
seidauk iha koñesimentu, bele konsege realiza liu husi eletrinic voting.
2.5 Eleisaun
Nasaun Timor-Leste iha ístória forte ba Elisaun bainhira hala’o eleisaun iha
Instituisaun no Eskola no fatin seluk votu livre no justu.
Aktividade hirak ne’e refleta direitu husi estudadante sira hodi kandidatu an ba iha
eleisaun de votu hodi garante iha konstituisaun.
8
2.8 Utiliza Sistema Online
Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé joven ho idade ruanulu resin-tolu (23)
maibe konsege tama ona iha erra globalizasaun mundial nian. Timor-Leste nasaun
ne’ebé ki’ik no klo’ot maibé povu timor-leste nia koñesimentu no abilidade ba area
teknologia avansa liu ona, eskola sira iha timor-leste mós Manorin sira hanorin ona
materia espesifiku kona-ba teknologia nian, espesialidade ba sistema komputasaun
nian hodi nune’e bele prepara ita nia an ba futuru oin mai. Engenaria software nia
hodi nune’e bele dezenvolve área teknologia iha ita nia rain, koalia kona-ba sistena
online ne dinamiku tebes no mudansa ne’ebé avansa bebeik ba progressu. Atu tama
ba ida ne’ebé espesifiku liu ne’ebé ita hasoru.
Uza sistema online tuir nia dalan maske la’os hotu-hotu bele maibé prosesu
mak sei hatudu nia resultadu. Ezemplu ne’ebé ita foti tempu agora mak hakarak tuir
votasaun estrutura estudantil sira lapresiza to iha fatin refere, maibé assesu de’it liu
husi google. Engeralmente ita bele dehan katak sistema online ne furak kuandu ita
uza tuir nia dalan.
9
2.10 Definisaun Website
Website hanesan metodu ida hodi fo sai informasaun iha internet. Tantu ho tipu
testu, imajen, audio no mos video ne’ebé interativu no mos iha vantajen hodi liga
(Link) dokumentu ida ho dokumentu seluk (Hypertext) ne’ebé bele asesu liu husi
browser ida. (Raharjo, 2017) Website fahe ba parte tolu mak hanesan tuir mai ne’e :
a. Web Estatiku mak hanesan website ida ne’ebé iha pajina ne’ebé la bele
modifika katak hodi bele halo modifikasaun ba iha pajina ho sistema
manual katak ho maneira edita kodigu ne’ebé sai estrutura husi website
ne’e rasik.
10
halo ezekusaun iha web server no dokumentu HyperText Markup Language ( HTML)
ne’ebé fo sai husi aplikasaun ruma. PHP “Hypertext Preprocessor”. Mos hanesan
Lian scripting ne’ebé mak monta iha HTML. PHP utiliza hodi halo aprezentasaun
ne’ebé mak dinamiku no bele fo sai dokumentus hirak ne’ebé mak rai hamutuk iha
folder ida, (Madcoms 2013:309).
Estrutura baziku PHP mak hanesan tuir mai ne’e :
1. <?php
?>
11
2.14 HTML (Hyper Text Markup Language)
1. Katak tipu testu dokumentu ne’ebé mak utiliza iha web browser hodi halo
aprezentasaun ba testu no imajen. Madcoms Madiun (2016:8).
2. Matenek na’in (Abdul Kadir, 2018, h.3) HTML (Hypertext Markup
Language) mak hanesan lian estandar hodi kria pajina web nian.
3. Matenek na’in (Nugroho, 2015) HTML (Hypertext Markup Language)
hanesan lian scripting ne’ebé funsiona hodi kria pajina web. Iha pajina
web, HTML sai hanesan script baziku ne’ebé ezekusaun hamutuk ho
programasaun scripting sira seluk. Estrutura baziku HTML mak hanesan
tuir mai ne’e :
<html>
<head>
<title></title>
</head>
<body>
</body></html>
12
ne’ebé mak diferente. CSS kompostu husi style sheet ne’ebé fo sai iha browser
konaba dokumentus ruma. Figura foun ne’ebé iha pajina web tuan bele aumenta ho
ajuda husi style sheet. CSS mak hanesan software ne’ebé utiliza hodi loke website ho
maneira hakerek address sitiu iha kaixa address nian, Lia Kuwayatno (2010).
13
emblema ne’ebé utiliza “Flowcharting symbol” ne’ebé ratifika husi United State of
America (USA) Standard Institute hanesan simbolu hatudu iha figura tuir mai ne’e :
Naran Simbolu Simbolu Signifikadu
Document Dokumentu
Process Prosesu
14
Manual Input Rejistu Dadus Manual
Document Dokumentu
Símbolu Signifikadu
Entidade : Deskripsaun hanesan Mundu
Esternu
Relasaun :Funsaun hodi halo koneksaun entre
tabela
Liña Koneksaun :Funsaun hodi halo koneksaun
entre tabela ho relasaun
15
konsidera ambiente fiziku iha ne’ebé tau dadus refere. DFD nu’udar ferramentu
análize ne’ebé diak tamba bele deskreve fluksu dadus iha sistema ida ho maneira
estruturado no klaru. (Al-Bahra Bin Ladjamudin, 2018).
Entidade
Entidade Unidade External
External
External
Prosesu Prosesu
Fluksu Dadus
Data Store
a. External Entity
Deskreve Entidade iha Sistema Komunikasaun
b. Prosesu
Aprezenta Transformasaun no Input sai fali Output.
c. Fluksu
Deskreve Transformasaun pakote dadus ka informasaun husi parte ida ba
parte seluk iha sistema rai dadus ne’ebé reprezenta Data Store.
d. Data Storage
Deskreve modelu rekolla dadus ka pakote dadus.
16
KAPÍTULU III
ANALIZA NO DEZEÑU SISTEMA
Tuir mai iha kuadru konseitu ne’ebé mak prepara husi hakerek nain;
17
Hahu
Observasaun
Dokumentasaun
Identifika Problema
Flowchart
Analiza Sistema
Flowmap
ERD
HIPO
Bootstrap
No
Dezenvolve Sistema
Mysql
Teste
Los ?
Yes
Implementa
Remata
18
3.2.1 Hahu
Hahu mak hanesan ita atu tun bá fatin peskiza refere atu rekoilla dadus, halo
observasaun intervista no seluk-seluk tan, iha ita nia fatin peskiza refere.
a. Observasaun
Observasaun hanesan hakerek nain halo observasaun direita bá fatin peskiza
hodi hatene klean liu kona bá lalaok hili Menu Ai-han iha Papi Restaurante.
b. Entrevista
Entervista hanesan metodu ne’ebé mak uza hodi entervista diretamente ho
Manager ne’ebé serbisu iha Papi Restaurante liu-liu kona-bá dever hodi halao
prosesu atendimentu iha Administrasaun.
c. Dokumentasaun
Dokumentasaun hanesan maneira ida hodi rekolla dadus liu husi dadus sira
ne’ebé maka hakerek tiha ona no sai hanesan arkivu sira no inklui mos livru sira
ne’ebé maka kona bá objetu peskiza nian.
19
3.2.4 Analiza sistema
Analiza sistema mak teknika ka metodu resolve problema sira hodi deskreve
sistema ne’e bá ninia komponente sira ne’ebé konstitui atu buka hatene oinsa
komponente sira ne’e servisu no halo interasaun bá malu.
a. FlowChart
Flowchart deskreve konabá prosesu lalaok utiliza sistema ne’ebé kria bá
utilizador sira atu hatene oinsa prosesu utiliza sistema refere.
b. FlowMap
Flowmap deskreve konabá lala’ok prosesu dokumentus ne’ebé inferenta iha
organizasaun nia laran, maka hanesan sistema atual Jere dadus no desenho flowmap
propoin tuir sistema ne’ebé kria.
20
c. Hierarchy Input Process Output (HIPO)
Hipo hanesan tékniku dokumentasaun programa ne’ebé bele uza hodi
komunika espesifikasaun sistema nian ba programador sira durante prosesu dezeñu
ba Estrutura hanesan Input, Output no Process.
a. Bootstrap
Bootstrap maka enkuadramentu HTML, CSS, no JavaScript ne'ebé livre no
nakloke ne'ebé uza hodi dezenvolve website sira ne'ebé responsivu no móvel-uluk.
Ida-ne'e fornese estilu CSS ne'ebé maka define ona ba elementu web sira, hodi
simplifika prosesu dezenvolvimentu no asegura dezeñu sira ne'ebé maka konsistente
no atraente ho vizuál iha dispozitivu oioin. Bootstrap nia foku prinsipál maka atu kria
pájina web informativu sira, la'ós aplikasaun web sira, no ida-ne'e oferese
komponente UI oioin no opsaun sira estilu nian.
b. MySQL
MySQL maka báse de dadus relasional ne’ebé famosu iha mundu no mos
livre open source relational databáse. Aplikasaun ne’e utiliza ona kuaze tinan 20 nia
laran too oras ne’e. hanesan aplikasaun open-source software product, livre para
download, uza no mos bele la uza. use, and reuse. Programador bárak maka utiliza
aplikasaun ida ne’e tambá fasil no seguru.
3.2.7 Teste
Depois kria aplikasaun, faze tuir mai ita bele halo teste ida bá dadus alumni
katak sistema ne’ebé bele la’o ka lae. Se teste maka la’o ona entaun ita bele
implementa ona sistema refere.
21
3.2.8 Los
Foti Desizaun katak los, bele implementa.
3.2.9 Implementa
Hanesan prosesu ida atu implementa sistema programa ne’ebé halo ona ho
susesu liu husi teste.
3.2.10 Remata
Mak hanesan fase ikus husi ita nia titulu Proposal Monografia refere.
22
No Aktividade Juñu 2025 Jullu 2025 Agostu 2025 Setembru 2025
III IV I II III IV I II III IV I II III
1 Hahu
2 Rekolla dadus
3 Analiza
Sistema
4 Dezeñu
Sistema
5 Dezemvolve
Sistema
7 Teste no
Implementa
8 Elabora
Relatoriu no
Ezame
9 Revisaun
10 Remata
Figura [Link] 3.2 Planu Atividade
23
BIBLIOGRAFIA
Akhir, P. (2019). Sistem voting ketua & wakil osis sma n 10 purworejo.
Jamilah, S., & Azizah Al Faruq, H. (2021). Perancangan Sistem E-Voting Berbasis
Web pada Pemilihan BEM (Badan Eksekutif Mahasiswa) Fakultas Teknik
Universitas Muhammadiyah Jember. Jurnal Smart Teknologi, 1(1), 2774–1702.
[Link]
Misriani, M., & Samsudin, I. (2023). Perancangan E-Voting Pemilihan Ketua Osis
Pada Smp Negeri Satap 2 Bondoala Berbasis Web. SemanTIK : Teknik
Informasi, 9(2), 165. [Link]
Ristiani, V., Hermaliani, E. H., & Utami, D. Y. (2019). Sistem Informasi E-Voting
Untuk Pemilihan Ketua OSIS Di SMK Strada II Jakarta. Information
Management For Educators And Proffesionals, 4(1), 1–10. [Link]
[Link]/[Link]/IMBI/article/view/1152
Saputra, H., Faldi, F., Suryawan, S. H., Saputra, P. H., Ramadhan Hamid, A. I.,
Sumadi, M. T., & Alfarauqi, M. D. A. (2023). Pelatihan Dan Pendampingan
Penggunaan Sistem E-Voting Pemilihan Pimpinan Wilayah Muhammadiyah
Kalimantan Timur. SELAPARANG: Jurnal Pengabdian Masyarakat
Berkemajuan, 7(3), 1612. [Link]
24