0% encontró este documento útil (0 votos)
100 vistas32 páginas

Proposal 025

El documento es una propuesta de monografía sobre un sistema de votación electrónica para la elección del jefe estudiantil en la Escuela Secundaria General São Miguel Arcanjo. Se detalla la importancia de implementar un sistema que facilite el proceso electoral y se presentan objetivos de investigación, limitaciones y beneficios del estudio. La propuesta incluye una revisión de literatura y una metodología para el desarrollo del sistema propuesto.

Cargado por

Jose Soares
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como PDF, TXT o lee en línea desde Scribd
0% encontró este documento útil (0 votos)
100 vistas32 páginas

Proposal 025

El documento es una propuesta de monografía sobre un sistema de votación electrónica para la elección del jefe estudiantil en la Escuela Secundaria General São Miguel Arcanjo. Se detalla la importancia de implementar un sistema que facilite el proceso electoral y se presentan objetivos de investigación, limitaciones y beneficios del estudio. La propuesta incluye una revisión de literatura y una metodología para el desarrollo del sistema propuesto.

Cargado por

Jose Soares
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como PDF, TXT o lee en línea desde Scribd

SISTEMA ELETRONIC VOTING ELEISAUN CHEFE

ESTUDANTIL BÁZEADU WEB ESTUDO KAZU ESG SÃO


MINGUEL ARCANJO

PROPOSTA MONOGRAFIA

ELABORA HUSI :

JONATO ROSÁRIO DA COSTA


2120261139

DEPARTAMENTO TECNICA INFORMÁTICA


FACULDADE INFORMAÇÃO COMUNICAÇÃO E TECNOLÓGIA (ICT)
INSTITUTE OF BUSINESS (IOB)
DILI-2025
ASEITASAUN
SISTEMA ELETRONIC VOTING ELEISAUN CHEFE ESTUDANTIL
BÁZEADU WEB ESTUDO KAZU ESG SÃO MIGUEL ARCANJO

PROPOSTA MONOGRAFIA
Prepara no Hakerek Husi

JONATO ROSÁRIO DA COSTA


2120261139

Hetan ona aseitasaun husi dosente orientador proposta monografia nian


Iha Loron ...../...../2025

Dosente Orientador I Dosente Orientador II

(Gabriel Neves, [Link], [Link] ) (Martinho Martins, [Link])

Koñesementu husi
Xefe Departamentu T.I

(João Antonio Martins, [Link]., M.K

i
MOTTO

Falha é unico caminho


para melhorar no
Futuro

ii
LIAN MAKLOKE
Agradese wain tebes ba Nai Maromak hodi na’in Nia Grasa, bensaun, Tulun
no mos fo esperitu matenek ne’ebe haraik mai atan hau nune’e bele hakerek ho diak.
Hakerek-na’in nia Proposta Monografia ho ninia titulu “Sistema Eletronic Voting
Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu Esg São Miguel Arcanjo”.
Maske iha hanoin ne’ebe la sufisiente no sala ne’ebe iha Proposta ida ne’e nia laran.
Proposta ida ne’e bele la’o ho diak tanba grasa no motivasaun liu husi orientadór sira
ne’ebe durante ne’e ajuda no fo koñese husi inisiu to’o loron Proposta ne’e bele lao
ho diak.

Nu’udar Hakerek-na’in mos la haluha hato’o Agradese wain ba Avo Matebian


sira Liliu ba uma Lisan rua Wai-Laha ho Wabubo no mos ba Familia, Kolegas sira
ne’ebe akopaña hakerek-na’in nia proposta Monografia ne’e lao ho diak.
Laiha ema ida mak perfeitu, tan ne’e iha terus, susar no todan ne’ebe ita
hasoru, liu husi hakerek-na’in iha proposta ida ne’e, se karik ho ita nia kontente,
pasiensia no laran diak mak bele halao to’o Monografia ne’e hotu ho diak. Iha tempu
ne’e mos hakerek-na’in sei la haluhan hato’o Agradese no obrigadu wain ho laran
tomak ba :

1) Dr. Pedro M. F. G. B, Ximenes, ST.,MM.,Ph.D nu’udar Reitor IOB.


2) Vasio Sarmento Soares, [Link] Vise reitor I asuntu Akademika.
3) Antonio Napoleão Guterres, [Link], [Link], nu’udar Dekanu ICT.
4) João Antonio Martins, [Link]., [Link]. nu’udar Xefe Departamentu T.
Informátika.
5) Gabriel Neves, [Link], [Link], nu’udar Dosente Orientador I bá Proposta.
6) Martinho Martins, [Link] , nu’udar Dosente Orientador II bá Proposta.
Hakerek na’in mós la haluha agradese bá Dosente sira no mós bá kolega sira hotu
ne’ebé mak kontribui ona nia koñesimentu ba hakerek nain hodi nune’e bele remata
proposta ida ne’e.

iii
7) Ba dosentes hotu-hotu ne’ebe durante ne’e fo hanoin liu husi prosesu
aprendisazem durante tinan haat (5) nia laran no mos ba orientador sira
ne’ebe orienta hakerek-na’in hodi hakerek proposta ida ne’e .
8) Ikus liu Ba Kolega estudante hotu, liu-liu ba maluk estudante sira husi Klase
C/Teknika Informátika ,Espesial ba kolega sira iha tinan 2021 nian, ne’ebé
durante ne’e ami hamahan an hamutuk iha uma fukun IOB, estuda Hamutuk,
maske terus Hamutuk, sira sempre prontu nafatin fó tulun no ajuda hakerak-
na’in hodi finaliza hakerek-na’in nia Proposta ida ne’e, maske bu’at barak
mak sei kuran mai hakerek-na’in no presiza hadi’a tan.
9) Hakerek-na’in refere katak liu husi rezultadu ida ne’e seidauk sufisiente, tan
ne’e iha tempu ida ne’e hakerek-na’in defini kritika balun no fo sujestaun
ne’ebe mak sai hanesan fundasaun husi parte hotu-hotu atu Monografia ida
ne’e bele sai diak liu tan, ho ida ne’e hotu hakerek-na’in sei la haluhan hato’o
obrigadu Uain.

iv
INDICE

ASEITASAUN ........................................................................................................... i

MOTTO ..................................................................................................................... ii

LIAN MAKLOKE .................................................................................................... iii

INDICE ..................................................................................................................... v

KAPÍTULU I INTRODUSAUN .............................................................................. 1

1.1 Mahamosuk ................................................................................................. 1

1.2 Formulasaun Problema ................................................................................ 2

1.3 Limitasaun Problema ................................................................................... 2

1.4 Objetivu peskiza .......................................................................................... 2

1.5 Benefisiu peskiza ......................................................................................... 3

1.6 SISTEMÃTIKA HAKEREK PROPOSAL ................................................ 3

KAPÍTULU II REVIZAUN LITERATURA NO TARANA TEÓRIKAS ............. 4

2.1 Revizaun Literatura ..................................................................................... 4

2.2 Tarana Teórikas ........................................................................................... 6

2.2.1 Definisaun sistema ....................................................................................... 6

2.2.2 Definisaun informasaun ............................................................................... 6

2.3 Definisaun Eletronic Voting ........................................................................ 7

2.4 Kontextu Históriku no Lalaok Kona Ba Voting ........................................... 7

2.5 ELEISAUN ................................................................................................... 7

2.6 Chefe Estudantil ........................................................................................... 8

2.7 ESG São Minguel Arcanjo ........................................................................... 8

v
2.8 Utiliza Sistema Online .................................................................................. 9

2.9 Utiliza sistema online ne’ebé saudavel ......................................................... 9

2.10 Definisaun Website..................................................................................... 10

2.11 Definisaun PHP .......................................................................................... 10

2.12 Definisaun MySQL Server ......................................................................... 11

2.13 Definisaun Apache server ........................................................................... 11

2.14 HTML (Hyper Text Markup Language) .................................................... 12

2.15 Definisaun Cascading Style Sheet (CSS) ................................................... 12

2.16 Definisaun Notepad .................................................................................... 13

2.17 Definisaun Browser ................................................................................... 13

2.18 Material Ne’ebé Presiza Hodi Dezeñu Sistema ......................................... 13

KAPÍTULU III ANALIZA NO DEZEÑU SISTEMA ............................................ 17

3.1 Metodu Peskiza .......................................................................................... 17

3.2 Kuadru konseptu ......................................................................................... 17

3.2.1 Hahu .......................................................................................................... 19

3.2.2 Rekolla Dadus ........................................................................................... 19

3.2.3 Identifika problema.................................................................................... 19

3.2.4 Analiza sistema .......................................................................................... 20

3.2.5 Dezenu Sistema ......................................................................................... 20

3.2.6 Dezenvolve sistema ................................................................................... 21

3.2.7 Teste .......................................................................................................... 21

3.2.8 Los ............................................................................................................. 22

3.2.9 Implementa ................................................................................................ 22

vi
3.2.10 Remata ....................................................................................................... 22

3.3 Metodu Rekolla Dadus .............................................................................. 22

3.4 Agenda Peskiza .......................................................................................... 22

BIBLIOGRAFIA ..................................................................................................... 24

vii
KAPÍTULU I
INTRODUSAUN

1.1 Mahamosuk
Iha mundu globálizasaun ne'e, teknolojia komputador iha mudansa bo’ot tebes
iha prosesu dezenvolvimentu iha área servisu oioin, alende ne'e teknolojia
komputador mós importante tebes iha prosesu determinasaun servisu ne’ebé
ezistente iha futuru. Teknolojia ne’ebé mak modernu sai hanesan setór no matadalan
ne’ebé mak importante liu bá ema hotu-hotu, bele ajuda ema hala’o sira nia servisu
ho lalais iha Institutu Públiku no Privadu, husi mudansa teknolojia ne’e lori benefisiu
bo’ot bá ema iha área oi-oin, tan ne’e iha fatin bárak mak utiliza teknolojia
komputador hodi fasilita iha fatin servisu.

Sistema Eletronic voting eleisaun ne’ebé mak kria atu fasilita sistema hili chefe
estudantil, hodi hetan resultadu ne’ebé mak diak no justu, ho sistema ne’ebé mak ita
bele promove kualidade servisu teknolojia informasaun nian. Esg São Minguel
hanesan escola ida ne’ebé mak estabelese hodi atende bá estudante sira ne’ebé mak
iha inisiativa hakarak ba aprende iha ne’eba Esg São Minguel hanesan escola ida
ne’ebé mak iha kualidade diak liu iha prossesu aprendizajen bá estudante sira.

Escola Secundario Geral São Minguel Arcanjo hanesan Ensino superior ida
ne’ebe foinsae timor oan tomak hodi hamahan an para bele aprende siensia nebe
presija atu aprende liu-liu iha area Teknologia nian. Husi numeru estudante nebe mak
barak, difisil tebes atu kontrola, ho ida ne mak peskizador sei peskiza klean liu kona
ba oinsa atu bele resolve problema nebe sei manual iha instituisaun nia laran, liu liu
atu eleito Chefe Estudantil foun nebe sei lao ho manual iha Escola Secundario Geral
São Minguel Arcanjo. Ho sistema nebe peskizador sei kria ho nia titulu mak hanesan,
Sistema Eletronic Voting Elisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu Esg
São Miguel Arcanjo, hodi bele fasilita estudante sira atu bele eleito Chefe Estudantil
foun liu husi liña online.

1
Hakerek nain hare’e katak, prosesu hili chefe estudante sei manual hanesan,
ne’ebé mak deskreve iha leten ladun efisiensia no efetivu. tan ne’e mak atu aselera
prossesu identifika Chefe estudante ho justu, hakerek nain iha hanoin hodi kria
“Sistema Eletronic Voting Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu
Esg São Miguel Arcanjo Atu nune’e hafasil bá Estudante sira bainhira eskolla sira
nian chefe estudante ho lais no seguru.

1.2 Formulasaun Problema


Bazeia ba mahamosuk iha leten, hakerek-na’in halo formulasaun ba problema
ne’ebe mak mosu hanesan tuir mai ne’e :

1. Oinsa atu kria sistema ida hodi bele utiliza vota husi online ?
2. Oinsa atu hatene rezultadu votus automatika husi online ho lalais?

1.3 Limitasaun Problema


Bazeia ba formulasaun problema iha leten, hakerek nain hakarak limita

problema E-Voting Eleisaun iha Esg São Miguel Arcanjo, mak hanesan;

1. La integra ba sistema seluk ne’ebe iha eskola refere,hanesan sistema


Akademik.
2. Sei la implementa situs website E-voting iha eskola São Miguel Arcanjo.
3. Sei la kria user name iha sistema E-voting.

1.4 Objetivu peskiza

Objetivu husi programa peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Rekolla dadus informasaun relevante kona-ba prosesu Eleisaun manual no


limitasaun hanesan base atu dezenvolve sistema E-voting Eleisaun chefe
estudante.
2. Kria sistema E-voting Eleisaun chefe Estudantil utiliza web bele hafasil rai
dadus estudante iha parte Administrasaun.

2
1.5 Benefisiu peskiza
Benifisiu ba peskiza hodi haforsa no hasa’e koñesimentu ba peskiza nia mak
hanesan tuir mai ne’e:

1. Fo benefisiu ba chefe estudantil hala’o nia servisu ho fasil atu kontajen votus
ho lais no eficiente.
2. Atu hafasil estudantes no professores sira nia servisu hodi bele asesu ba
informasaun iha situs website no fahe informasaun kona-ba kandidatu estudante
iha São Minguel Arcanjo.
3. Hasa’e koñesimentu no kapasidade ba peskizador hodi bele hetan grau
licensiatura.

1.6 SISTEMÃTIKA HAKEREK PROPOSAL


Iha Sistemátika hakerek ida ne’e, hakerek-na’in akumula husi kapitulu I
to’o kapitulu III. Sistemátika hakerek fahe ba parte tolu mak hanesan tuir mai ne’e:

Kapitulu I : Introdusaun

Iha kapitulu ida ne’e deskreve kona-ba mahusuk, formulasaun problema,


Limitasaun problema, objetivu peskiza, benefisiu perskiza no sistema Hakerek.

Kapitulu II : Revizaun Literatura no Tarana Teorika

Iha kapitulu ida ne’e deskreve kona-ba , Revizaun literatura no teória hirak
mak sai hanesan baze Fundamental hodi hakerek Proposal.

Kapitulu III : Metodologia Peskiza

Iha kapitulu ida ne’e deskreve kona-ba, Kuadru konseitu, Metologia peskiza, Analiza
no Dezeñu sistema no Dezenvolve sistema.

3
KAPITULU II

REVIZAUN LITERATURA NO TARANA TEÓRIKAS

2.1 Revizaun Literatura


Revizaun literatura hanesan esplikasaun kona-ba téoria-téoria deskobre no
materiál peskiza seluk uza hodi sai hanesan mata dalan ba atividade peskiza nian,
nune’e mós hanesan tarana téorikas hodi halo komparasaun ba títulu peskizadór
hakerek. Parte jerál kona-ba Sistema E-Voting Eleisaun chefe Estudantil iha Esg
são Minguel Arcanjo Bazeadu Web (E-Voting), hakerek-na’in foti referensia barak
husi biblioteka, jurnál, livru, internet no peskizadór sira seluk hakerek ona hodi
haforsa no sai hanesan materiál ba komprensaun relasaun ho títulu hakerek-na’in foti
referensia husi matenek nain sira mak hanesan tuir mai ne’e:
Peskizador Dahuluk ho naran (Misriani & Samsudin, 2023) ho titulu
“Perancangan E-Voting Pemilihan Ketua Osis Pada Smp Negeri Satap 2
Bondoala Berbasis Web”. iha peskiza ida ne’e peskizador hateten katak Objetivu
husi peskiza ida hodi Dezeña no konstrui sistema votasaun eletróniku bazeia ba web
ba eleisaun prezidente OSIS iha SMP Negeri SATAP 2 Bondoala, hodi hasa’e
Efisiénsia, Transparénsia no Ezatidaun iha prosesu eleisaun.
Peskizador Daruak ho naran (Jamilah & Azizah Al Faruq, 2021) ,ho titulu
“Perancangan Sistem E-Voting Berbasis Web pada Pemilihan BEM Fakultas
Teknik Universitas Muhammadiyah Jember”. iha peskiza ida ne’e peskizador
hateten katak Objetivu ho sistema e-voting bazeia ba web, hein katak rezultadu
eleisaun sei sai transparente, Justu no bele minimiza Falsidade.
Peskizador Datoluk ho naran (Ristiani et al., 2019) , ho titulu”sistem Informasi
E-voting untuk pemilihan ketua Osis di SMK strada II Jakarta.” iha peskiza ida
ne’e peskizador hateten katak objetivu husi peskiza ida ne’e liu husi sistema
Informasaun kona-ba Votasaun ne’e objetivu hili lideransa iha Eskola SMK strada II
Jakarta, Fasil ba Estudante sira hili Kandidatu liu husi sistema Online ida ne’e ho
Justu no Onestu.

4
Peskizador DaHaat ho naran (Akhir, 2019) ,ho titulu”Sistem Voting ketua dan
Wakil Osis SMA N010 purworejo” iha peskiza ida ne’e peskizador hateten katak
Objetivu husi peskiza ida ne’e mak atu ajuda Parte hosi eskola atu fahe informasaun
ba ema hotu bele asesu hodi bele hetan informasaun relevente ho maneira online.
Metodu ne’ebé uja iha peskiza ida ne’e maka; metodu Waterfall hodi analiza dadus
ne’ebé foti iha fatin peskiza hodi kria web iha Eskola SMA N010 purworejo.
Programa ne’ebé uja hodi kria website Eskola SMA N010 purworejo maka programa
PHP no Moodle hodi Dezeñu. Rezultadu husi peskiza ida ne’e maka; hafasil
estudante, professores no funsionarius sira hotu iha Eskola ida ne’e hodi hetan
informasaun ho lais no lo‘os.
Metodu ne’ebé uja hodi rekolha dadus iha tékniku tolu; observasaun, Intervista
no Dokumentasau, peskizador hateten mós katak Sistema ida ne’e Utiliza Programa
Linguajen HTML, PHP, CSS no Moodle hanesan base de dadus. Rezultadu husi
peskiza ida ne peskizador hateten katak Sistema ida ne’e bele hafasil parte husi
eskola hodi fahe informasaun eskola atu nune’e eskola sira bele asesu informasaun
eskola iha ne’ebé deit no la presija hein parte husi eskola halo sosializasaun direita.
Bazeia ba termu referensia iha leten hakerek-nain halo komparasaun ba topiku
Sistema Eletronic Voting Eleisaun Chefe Estudantil Bázeadu Web Estudo Kazu
Esg São Miguel Arcanjo katak agora dadaun Esg São Miguel Arcanjo sei utiliza
sistema Manual ho nune’e hakerek-nain iha inisiativa hodi kria programa Sistema E-
Voting Eleisaun chefe estudantil Iha São Miguel Arcanjo Bazeadu Web (E-
Voting) no utiliza metodu waterfall ou analiza dadus utiliza lojika. Programa ne’ebé
uja hodi kria E-voting maka PHP no HTML, no utiliza Moodle hodi Dezeñu.
Rezultadu husi peskiza ida ne’e maka, hafasil admin hodi publika informasaun no
atividade refere bele asessu husi votu ba Estrutura Lideransa ho lais no lo‘os.

5
2.2 Tarana Teórikas
Tarana teorika ida ne’e esplika kona-ba teoria jeral ne’ebe iha relasaun ho
titulu nomos teoria husi sistema aplikasaun ne’ebe relasaun husi fatin peskiza.

2.2.1 Definisaun sistema


Dezenvolvimentu sistema hanesan prosesu ka série atividade ne’ebé
hala’o hodi dezeña, harii, koko, no implementa sistema informasaun foun ka
hadi’a sistema ne’ebé iha ona, ho objetivu atu hatán ba nesesidade negósiu ka
operasionál espesífiku.
Opiniaun husi matenek nain sira konaba sistema mak hanesan tuir mai ne’e:

Tuir matenek nain (Akbar et al., 2016) Sistema mak hanesan kompostu husi
parte inkonkretu ne’ebe opera hamutuk atu alkansa objetivu balu ka atu atinji
objetivu.

Tuir matenek nain (Nuryasin, 2016) Sistema mak hanesan komponente


ne’ebe mak interligadu tebes no servisu hamutuk atu alkansa objetivu ida. Bazeia ba
konseitu bele hetan konkluzaun katak nosaun konaba sistema mak elementu sira
ne’ebe integra no servisu hamutuk atu alkansa objetivu balun.

2.2.2 Definisaun informasaun


Dezenvolvimentu informasaun maka prosesu mudansa no progresu
iha maneira oinsá informasaun kria, rai, prosesa, habelar, no asesu hosi ema
ida-idak no grupu sira iha tempu. Dezenvolvimentu ida-ne'e hetan influénsia
hosi avansu teknolójiku sira, liuliu iha área sira komunikasaun nian no dijitál
nian, ne'ebé permite atu fahe informasaun sira ho lalais, luan no efisiente liu.
Husi era komunikasaun oral no manuskrita, dezenvolve ba impresaun masal,
hafoin tama ba era eletróniku hanesan rádiu no televizaun, to’o agora iha ona
era dijitál ho internet no mídia sosiál nu’udar sentru ba distribuisaun
informasaun. Dezenvolvimentu ida-ne'e la'ós de'it muda maneira ema nian
interasaun no komunikasaun, maibé mós influensia padraun hanoin, foti

6
desizaun, no dinámika sosiál sira iha nivel mundiál.
Opiniaun husi matenek nain balun konaba sistema mak hanesan tuir mai ne’e:

Tuir Matenek nain(Manuel Castells, 2016) informasaun mak media


ida ne’ebe espalla no uza iha sosiedade dijitál.
2.3 Definisaun Eletronic Voting
Eletronik voting hanesan dalan ida atu fornese hodi halo votasaun, uza facilidade
eletronika atu ajuda ita atu halo servisu kona-ba implementsaun ne’ebé bele uza
makina e-voting ho naran “Eletronik Voting Machines”(EVM). komputadór ne’ebé
liga ba iha internet nune’e mós bele halo atendementu oioin, ne’ebé besik liu to’o
iha tabulasi online ne’ebé kompletu liu.

Teknologia votasaun eletronika bele halo sistema ho votu liu, ou votasaun liu
husi sistema Online ne’e votu Eletronik direita ou Direct Recording Eletronic (DRE)
nune’e mós bele hola parte iha transmisaun Voliting votu nian, no votasaun bele liu
husi telefone no komputador ne’ebe ligadu ba iha liña internet. Engerál voting iha
modelu rua mak hanesan:

1. Eletronika voting physicall reprejenta husi estudante sira ne’ebé kandidatu


an ba iha estrutura estudantil ou eleisaun (makina votasaun eletronika
ne’ebé bele tau estasaun volitig de votu).
2. Remote e-voting via internet entrega nia votu liu husi dalan eletronika, husi
ne’ebé de’it.

2.4 Kontextu Históriku no Lalaok Kona Ba Voting


Eletronik voting funda hahu iha tinan 1960 husi Robert krimmer, dahuluk iha
fulan janeiru tinan 2008. Eletrinic voting hanesan servisu gratuita nebe fo oportunida
de ba ema hotu-hotu bele asesesu tuir sistema Online, ho ida ne´e ema se deit iha
possibilidade atu halo ka kria programa hodi fasilita diak liu tan, hodi buka sistema
online. Iha mós planu hodi kria sistema uza electronic voting ho nia karakteristika

7
ne’ebé diferente, atu nune´e ba maluk sira ne’ebé hakarak ou hatene barak liu tan iha
área ida ne´e, bele asesu husi sistema online.

Ba ema sira nebe iha interesse atu desenvolve eletronic voting ida ne’ebé uza
moodle iha oportunidade atu hetan resultadu nebe diak. Liu husi kriadór, eletronic
voting iha kualidade, no klaru katak ho profissional ne’ebé diak, tanba instrumentu
sira husi voting hanesan sistema Online hodi bele desenvolve eletronic voting ho
kualidade ne’ebé diak. Ba sira nebe hakarak atu kria ho desenvolve voting, mesmu
seidauk iha koñesimentu, bele konsege realiza liu husi eletrinic voting.

2.5 Eleisaun
Nasaun Timor-Leste iha ístória forte ba Elisaun bainhira hala’o eleisaun iha
Instituisaun no Eskola no fatin seluk votu livre no justu.

Aktividade hirak ne’e refleta direitu husi estudadante sira hodi kandidatu an ba iha
eleisaun de votu hodi garante iha konstituisaun.

2.6 Chefe Estudantil


Orgaun eleitu soberania nia ho poder lokál sei hili tuir Eleisaun, husi eleisaun
Universal, livre, Direitu, sekretu, ema ida votu ida no periódiku. Chefe Estudantil
hanesan lideransa ida ne’ebe mak diak hatene Responsavilidade iha nia kna’ar.
Objetivu Chefe Estudantil nia Individual sira iha Interese oioin no mai ho nia
objetivu rasik hodi hala’o sira nia kna’ar hodi atinji sira nia prosesu aprendisagem
la’o ho diak.

2.7 ESG São Minguel Arcanjo


Eskola Sekundária Geral São Minguel Arcanjo Hanesan eskola privada ida
ne’ebe hari’i iha loron 29 Setembru 2002 no lokaliza iha comoro, Dili, Timor-Leste
ho vizaun atu forma foinsae timor-oan sira iha setór edukasaun no forma rekursu
umanu hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

8
2.8 Utiliza Sistema Online
Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé joven ho idade ruanulu resin-tolu (23)
maibe konsege tama ona iha erra globalizasaun mundial nian. Timor-Leste nasaun
ne’ebé ki’ik no klo’ot maibé povu timor-leste nia koñesimentu no abilidade ba area
teknologia avansa liu ona, eskola sira iha timor-leste mós Manorin sira hanorin ona
materia espesifiku kona-ba teknologia nian, espesialidade ba sistema komputasaun
nian hodi nune’e bele prepara ita nia an ba futuru oin mai. Engenaria software nia
hodi nune’e bele dezenvolve área teknologia iha ita nia rain, koalia kona-ba sistena
online ne dinamiku tebes no mudansa ne’ebé avansa bebeik ba progressu. Atu tama
ba ida ne’ebé espesifiku liu ne’ebé ita hasoru.

Uza sistema online tuir nia dalan maske la’os hotu-hotu bele maibé prosesu
mak sei hatudu nia resultadu. Ezemplu ne’ebé ita foti tempu agora mak hakarak tuir
votasaun estrutura estudantil sira lapresiza to iha fatin refere, maibé assesu de’it liu
husi google. Engeralmente ita bele dehan katak sistema online ne furak kuandu ita
uza tuir nia dalan.

2.9 Utiliza sistema online ne’ebé saudavel


Iha mundu era globalizasaun ida ne’e, media sosial ne’ebé ita sente agora
daudaun ne’e ajuda barak tebes iha ita nia akvidade lorloron. vantagen husi
utililizasaun sistema online ne’ebé mak di’ak hanesan nia bele ajuda ita hasoru malu
ho ema barak husi rai ne’ebé de’it. No bele halo ita hamutuk fali ho ita nia kolega
sira uluk liu husi utilizasaun aplikasaun moodle barabarak. Vantagen seluk tan mak
hanesan sei ita iha inizitivu atu hakerek buat ruma no kreativu ne’ebé di’ak ita bele
dezenvolve tuir ita nia hakarak sira hotu ho unitilizasaun media sosiál ne’ebé mak
di’ak, ho hanoin ne’ebé positivu.

9
2.10 Definisaun Website
Website hanesan metodu ida hodi fo sai informasaun iha internet. Tantu ho tipu
testu, imajen, audio no mos video ne’ebé interativu no mos iha vantajen hodi liga
(Link) dokumentu ida ho dokumentu seluk (Hypertext) ne’ebé bele asesu liu husi
browser ida. (Raharjo, 2017) Website fahe ba parte tolu mak hanesan tuir mai ne’e :
a. Web Estatiku mak hanesan website ida ne’ebé iha pajina ne’ebé la bele
modifika katak hodi bele halo modifikasaun ba iha pajina ho sistema
manual katak ho maneira edita kodigu ne’ebé sai estrutura husi website
ne’e rasik.

b. Web Dinamiku hanesan website ida ne’ebé preparadu pajina back-end


katak hodi edita konteudu husi website refere.

c. Web Interativu hanesan website ida ne’ebe kliente ho kliente no


administrator bele halo komunikasaun ba malu. Ezemplu mak hanesan
Facebook, WhatsApp, Twitter nst.

2.11 Definisaun PHP


Tuir historia PHP habadak husi liafuan Hypertext Preprocessor(Sitiu Persoal).
PHP hamosu dahuluk husi Rasmus Lerdorf iha Tinan 1995. Iha tempu ne’eba PHP
sei hanaran Form Interpreted (FI), ninia lalaok hanesan koleksaun script ne’ebe
utiliza hodi jere dadus formulariu husi web nian. Iha tinan 1997, kompañia ida naran
Zend hakerek fila fali Interpreter PHP sai mos, diak liu no lais liu. Nune’e mak iha
fulan Junhu tinan 1998, kompañia Zend halo inagurasaun ba PHP 3.0 no fo naran
PHP “Hypertext Preprocessing”. Iha Fulan Juñu tinan 2004, Kompania Zend iha
Versaun foun PHP 5.0. versaun ne’e mos input modelu programasaun orientasaun
objetu ba iha PHP hodi hatan ba dezenvolvimentu linguajen programasaun ba iha
paradigma orientasaun objetu.
PHP “Hypertext Preprocessor”. Enjeral koñesidu hanesan lian programasaun
script ne’ebé utiliza dokumentu HyperText Markup Language (HTML) nian hodi

10
halo ezekusaun iha web server no dokumentu HyperText Markup Language ( HTML)
ne’ebé fo sai husi aplikasaun ruma. PHP “Hypertext Preprocessor”. Mos hanesan
Lian scripting ne’ebé mak monta iha HTML. PHP utiliza hodi halo aprezentasaun
ne’ebé mak dinamiku no bele fo sai dokumentus hirak ne’ebé mak rai hamutuk iha
folder ida, (Madcoms 2013:309).
Estrutura baziku PHP mak hanesan tuir mai ne’e :

1. <?php
?>

2.12 Definisaun MySQL Server


MySQL Server hanesan baze dadus ne’ebé mak popular no utiliza ba website
iha internet hanesan banku baze dadus. ( Madcoms 2013:339)

2.13 Definisaun Apache server


Apache server hanesan naran web server ida ne’ebé mak iha responsavel ba
request-response HTTP no logging informasaun detallemente. Parte seluk, apache
mos hanesan web server ne’ebé mak iha unidade, modular, no tuir estandar
protokolu HTTP nian. Parte seluk Apache HTTP Server ka Web Server/WWW
Apache hanesan server web ida ne'ebé mak bele konkorre ba sistema operasaun
barak (Unix, BSD, Linux, Windows, Microsoft no plataforma sira seluk) mak folin-
boot atu serbí no permite website. Protokolu ida-ne'e uza atu serbí web
fasilidade/www uza HTTP.
Apache ne’e avansadu ona iha nia karakterístika hanesan erru mensajen
ne'ebé bele autentikasaun konfiguradu, bazeia ba dadus no ema seluk. Apache mós
hetan apoiu husi grupu ida konaba Graphical User Interface (GUI) ne'ebé permite
server bele sai fásil.
Apache mak software fonte nakloke ida ne'ebé dezenvolve husi komunidade
nakloke ida kompostu husi developers mahon Fundasaun Software Apache.

11
2.14 HTML (Hyper Text Markup Language)
1. Katak tipu testu dokumentu ne’ebé mak utiliza iha web browser hodi halo
aprezentasaun ba testu no imajen. Madcoms Madiun (2016:8).
2. Matenek na’in (Abdul Kadir, 2018, h.3) HTML (Hypertext Markup
Language) mak hanesan lian estandar hodi kria pajina web nian.
3. Matenek na’in (Nugroho, 2015) HTML (Hypertext Markup Language)
hanesan lian scripting ne’ebé funsiona hodi kria pajina web. Iha pajina
web, HTML sai hanesan script baziku ne’ebé ezekusaun hamutuk ho
programasaun scripting sira seluk. Estrutura baziku HTML mak hanesan
tuir mai ne’e :
<html>
<head>
<title></title>
</head>
<body>
</body></html>

2.15 Definisaun Cascading Style Sheet (CSS)


Cascading Style Sheets (CSS) mak hanesan koleksaun kodigu hodi halo
formatu ne’ebé mak bele fo sai konteudu iha pajina web nian. Nune’e mos
Cascading Style Sheets (CSS) hanesan lingua padraun programasaun web ida. Style
sheet hanesan figura ne’ebé importante tebes hodi kria HTML ne’ebé Dinamika.
Style Sheet mos hanesan fatin hodi kontrola no maneja style ne’ebé iha. Style sheet
deskreve oinsa atu fo sai dokumentu HTML iha ekran komputador nian. CSS
(Cascading Style Sheets), kontein instrusaun ne’ebé determina oinsa testu ida bele fo
sai iha pajina web. Dezeñu testu bele halao hodi defini fonts, colors, margins,
background, font sizes no seluk-seluk tan. Elementu mak hanesan colors, fonts, size,
spacing, no mos “styles”. CSS mos bele forma style ne’ebé diferente iha layers

12
ne’ebé mak diferente. CSS kompostu husi style sheet ne’ebé fo sai iha browser
konaba dokumentus ruma. Figura foun ne’ebé iha pajina web tuan bele aumenta ho
ajuda husi style sheet. CSS mak hanesan software ne’ebé utiliza hodi loke website ho
maneira hakerek address sitiu iha kaixa address nian, Lia Kuwayatno (2010).

2.16 Definisaun Notepad


Notepad mak hanesan aplikasaun ida ne’ebé utiiza hodi hakerek kodigu ka
script web. Nune’e mos notepad hanesan testu editor ida ne’ebé ezekuta iha
Operating system Windows. Notepad iha ne’e utiliza komponente Scintilla atu bele
fo sai no edita testu no dokumentus source code husi linguajem programasaun.
Notepad distribui hanesan Free Software (Gratuita). Projetu ida ne’e atende husi
[Link] no hetan apresiasaun husi SourceForge Community Choice Award
for Best Developer Tool.
2.17 Definisaun Browser
Browser mak hanesan programa aplikasaun ne’ebé mak halo tradusaun kodigu
HTML no halo aprezentasaun ba pajina website. Tuir matenek nain Gustaf Pahala
Frans, Browser mak hanesan aplikasaun ne’ebé utiliza hodi halo operasaun iha
internet. Tipu husi browser mak hanesan Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera,
Internet Explorer no seluk-seluk tan. Browser mak hanesan software ne’ebé utiliza
hodi loke website ho maneira hakerek address sitiu iha kaixa address nian.

2.18 Material Ne’ebé Presiza Hodi Dezeñu Sistema


a. Simbolu Flow Chart

Fluksugrama sistema nian nu’udar kuadru ne’ebé jeralmente aprezenta fluksu


servisu nian husi sistema iha maneira lójika. Kuadru ne’e aprezenta sekuensia husi
prosedimentu sira ne’ebé iha sistema nia laran no funsiona nu’udar ferramentu
komunikasaun no dokumentasaun. Iha elaborasaun dokumentusaun nian,
prosedimentu ba regras ka fluksu dadus nian, bai-bain dezeñu ho simbolu no

13
emblema ne’ebé utiliza “Flowcharting symbol” ne’ebé ratifika husi United State of
America (USA) Standard Institute hanesan simbolu hatudu iha figura tuir mai ne’e :
Naran Simbolu Simbolu Signifikadu

Terminator Komesa no Remata Fluksu

Dynamic Connector Fluksu Dadus

Manual Input Rejistu Dadus Manual

Document Dokumentu

Manual Opeartion Serbisu Manual / Verifikasaun

Decision Foti Desizaun

Process Prosesu

Database Baze Dadus

Off-Page Reference Arkivu

Naran Simbolu Simbolu Signifikadu

Terminator Komesa no Remata Fluksu

Dynamic Connector Fluksu Dadus

14
Manual Input Rejistu Dadus Manual

Document Dokumentu

Manual Opeartion Serbisu Manual / Verifikasaun

Decision Foti Desizaun

Tabela 2.1 Simbolu Flowchart

b. Simbolu Entity Relationship Diagram (ERD)


Simbolu Ferramentu ne’ebé utiliza hodi kria modelu sistema informasaun
mak hanesan diagrama fluksu dadus, diagrama estrutura dadus, espesikasaun prosesu
no mós disionario dadus.

Símbolu Signifikadu
Entidade : Deskripsaun hanesan Mundu
Esternu
Relasaun :Funsaun hodi halo koneksaun entre
tabela
Liña Koneksaun :Funsaun hodi halo koneksaun
entre tabela ho relasaun

Tabela 2.2. Simbolu Entity Relationship Diagram (ERD)

c. Data Flow Diagram (DFD)


DFD (Data Flow Diagram) utiliza hodi halo dezeñu ba sistema ne’ebé
funsiona hela ka sistema ne’ebé propoen ne’ebé ilustra ho maneira lójika sen

15
konsidera ambiente fiziku iha ne’ebé tau dadus refere. DFD nu’udar ferramentu
análize ne’ebé diak tamba bele deskreve fluksu dadus iha sistema ida ho maneira
estruturado no klaru. (Al-Bahra Bin Ladjamudin, 2018).

GANE AND SARSON DE MARCO AN SIGNIFIKADU


D YOURDAN

Entidade
Entidade Unidade External
External
External

Prosesu Prosesu

Fluksu Dadus

Data Store

Tabela 2.3. Simbolu Data Flow Diagram (DFD)

a. External Entity
Deskreve Entidade iha Sistema Komunikasaun
b. Prosesu
Aprezenta Transformasaun no Input sai fali Output.
c. Fluksu
Deskreve Transformasaun pakote dadus ka informasaun husi parte ida ba
parte seluk iha sistema rai dadus ne’ebé reprezenta Data Store.
d. Data Storage
Deskreve modelu rekolla dadus ka pakote dadus.

16
KAPÍTULU III
ANALIZA NO DEZEÑU SISTEMA

3.1 Metodu Peskiza


Metodu peskija mak hanesan maneira ida ba peskija konaba oinsa atu bele hetan
ka foti dadus ka informasaun sira ne’ebé mak relevante ho topiku iha Esg São
Miguel Arcanjo, hodi bele halo analisa da dadus sira ne’ebé mak iha baseia ba
sistema ho nia metodu mak hanesan tuir mai ne’e :

3.2 Kuadru konseptu


Kuadru konseitu ne’e hanesan diagrama ne’ebé atu halo esplikasaun klean ho
detallu kona ba fluxu logika hodi bele halo preparasaun masimu ba peskija tuir mai.
Iha kuadru konseitu ida ne’e sei desing diagrama baseia ba planu peskija ne’ebé mak
iha.

Tuir mai iha kuadru konseitu ne’ebé mak prepara husi hakerek nain;

17
Hahu
Observasaun

Rekolha Dadus Intervista

Dokumentasaun
Identifika Problema

Flowchart
Analiza Sistema
Flowmap

ERD

Dezenho Sistema DFD

HIPO

Bootstrap
No
Dezenvolve Sistema
Mysql

Teste

Los ?

Yes

Implementa

Remata

Figura 3.2. Diagrama Fluxo bá Peskiza

18
3.2.1 Hahu
Hahu mak hanesan ita atu tun bá fatin peskiza refere atu rekoilla dadus, halo
observasaun intervista no seluk-seluk tan, iha ita nia fatin peskiza refere.

3.2.2 Rekolla Dadus


Rekolla dadus maka hanesan parte ida ne’ebé hakerek nain halao hodi hetan
dadus ruma ka akontesimentu ne’ebé agora dadaun seidauk iha programa aplikasuan
ida ne’ebé diak hodi Hili Menu Ai-han, iha fatin ne’ebé peskizador halao peskiza bá,
atu hetan dadus ne’ebé maka presiza hanesan tuir mai ne’e:

a. Observasaun
Observasaun hanesan hakerek nain halo observasaun direita bá fatin peskiza
hodi hatene klean liu kona bá lalaok hili Menu Ai-han iha Papi Restaurante.

b. Entrevista
Entervista hanesan metodu ne’ebé mak uza hodi entervista diretamente ho
Manager ne’ebé serbisu iha Papi Restaurante liu-liu kona-bá dever hodi halao
prosesu atendimentu iha Administrasaun.

c. Dokumentasaun
Dokumentasaun hanesan maneira ida hodi rekolla dadus liu husi dadus sira
ne’ebé maka hakerek tiha ona no sai hanesan arkivu sira no inklui mos livru sira
ne’ebé maka kona bá objetu peskiza nian.

3.2.3 Identifika problema


Identifika Problema mak hanesan peskizador bá halo peskiza iha fatin refere
hodi identifika problema hirak ne’ebé iha fatin refere enfrenta.

19
3.2.4 Analiza sistema
Analiza sistema mak teknika ka metodu resolve problema sira hodi deskreve
sistema ne’e bá ninia komponente sira ne’ebé konstitui atu buka hatene oinsa
komponente sira ne’e servisu no halo interasaun bá malu.

a. FlowChart
Flowchart deskreve konabá prosesu lalaok utiliza sistema ne’ebé kria bá
utilizador sira atu hatene oinsa prosesu utiliza sistema refere.

b. FlowMap
Flowmap deskreve konabá lala’ok prosesu dokumentus ne’ebé inferenta iha
organizasaun nia laran, maka hanesan sistema atual Jere dadus no desenho flowmap
propoin tuir sistema ne’ebé kria.

3.2.5 Dezenu Sistema


Deseñu sistema mak hanesan preparasaun ba deseñu detalladu ida no
indentifika komponente sira husi sistema informsaun nian, ne’ebe atu deseñu ho
detallu.

a. Data Flow Diagram (DFD)


Data Flow Diagram (DFD) deskreve konabá lala’ok prosesu entre, prosesu,
no imprime rezultadu hosi dadus ne’ebé maka utilizador Jere ona. DFD nu’udar
feramentu análiza ne’ebé diak tambá bele deskreve fluksu dadus iha sistema ida ho
maneira estruturadu no klaru.

b. Entity Relationship Diagram (ERD)


Simbolu Ferramentu ne’ebé utiliza hodi kria modelu sistema informasaun
mak hanesan diagram fluksu dadus, diagrama estrutura dadus, espesifikasaun prosesu
no mos disionariu dadus.

20
c. Hierarchy Input Process Output (HIPO)
Hipo hanesan tékniku dokumentasaun programa ne’ebé bele uza hodi
komunika espesifikasaun sistema nian ba programador sira durante prosesu dezeñu
ba Estrutura hanesan Input, Output no Process.

3.2.6 Dezenvolve sistema


Iha etapa ida ne’e peskizador sei dezenvolve visual studio ho mysql ne’ebé
peskizador atu kria fatin peskiza.

a. Bootstrap
Bootstrap maka enkuadramentu HTML, CSS, no JavaScript ne'ebé livre no
nakloke ne'ebé uza hodi dezenvolve website sira ne'ebé responsivu no móvel-uluk.
Ida-ne'e fornese estilu CSS ne'ebé maka define ona ba elementu web sira, hodi
simplifika prosesu dezenvolvimentu no asegura dezeñu sira ne'ebé maka konsistente
no atraente ho vizuál iha dispozitivu oioin. Bootstrap nia foku prinsipál maka atu kria
pájina web informativu sira, la'ós aplikasaun web sira, no ida-ne'e oferese
komponente UI oioin no opsaun sira estilu nian.

b. MySQL
MySQL maka báse de dadus relasional ne’ebé famosu iha mundu no mos
livre open source relational databáse. Aplikasaun ne’e utiliza ona kuaze tinan 20 nia
laran too oras ne’e. hanesan aplikasaun open-source software product, livre para
download, uza no mos bele la uza. use, and reuse. Programador bárak maka utiliza
aplikasaun ida ne’e tambá fasil no seguru.

3.2.7 Teste
Depois kria aplikasaun, faze tuir mai ita bele halo teste ida bá dadus alumni
katak sistema ne’ebé bele la’o ka lae. Se teste maka la’o ona entaun ita bele
implementa ona sistema refere.

21
3.2.8 Los
Foti Desizaun katak los, bele implementa.

3.2.9 Implementa
Hanesan prosesu ida atu implementa sistema programa ne’ebé halo ona ho
susesu liu husi teste.

3.2.10 Remata
Mak hanesan fase ikus husi ita nia titulu Proposal Monografia refere.

3.3 Metodu Rekolla Dadus


Peskija ne’e sei utiliza metodu rekolla dadus ne’ebé mak hanesan parte ida hodi
hakerek proposal nian. Metodu ne’e utiliza atu kompleta dadus hodi hakerek
proposal. Tekniku rekolla dadus ne’ebé mak sei uza mak hanesan metodu
observasaun, entervista no dokumentasaun:

1. Observasaun: Iha observasaun ida ne’e, peskijador sei tun diretamente


ba terenu ka fatin peskija hodi hare no observa kona ba fatin no servisu
sira ne’ebé mak la’o hela iha fatin peskija.
2. Entervista: Entervista hanesan maneira ida ne’ebé peskijador utiliza hodi
ba fatin peskija para bele husu informasaun sira ne’ebé mak relevante iha
Esg São Miguel Arcanjo nia laran.
3. Dokumentasaun: Dokumentasaun hanesan metodu ida ne’ebé mak
peskijador utiliza hodi bele hasai foto iha fatin peskija para bele sai
hanesan evidensia ida ba peskijador.

3.4 Agenda Peskiza


Planu ida ne’ebé utilija hodi hala’o atividade tuir kuadru k onseitu ne’ebé
determina tiha ona iha leten atu sai hanesan matadalan ida hodi bele hala’o
actividade to’o hotu.

22
No Aktividade Juñu 2025 Jullu 2025 Agostu 2025 Setembru 2025
III IV I II III IV I II III IV I II III
1 Hahu
2 Rekolla dadus
3 Analiza
Sistema
4 Dezeñu
Sistema
5 Dezemvolve
Sistema
7 Teste no
Implementa
8 Elabora
Relatoriu no
Ezame
9 Revisaun
10 Remata
Figura [Link] 3.2 Planu Atividade

23
BIBLIOGRAFIA
Akhir, P. (2019). Sistem voting ketua & wakil osis sma n 10 purworejo.

Jamilah, S., & Azizah Al Faruq, H. (2021). Perancangan Sistem E-Voting Berbasis
Web pada Pemilihan BEM (Badan Eksekutif Mahasiswa) Fakultas Teknik
Universitas Muhammadiyah Jember. Jurnal Smart Teknologi, 1(1), 2774–1702.
[Link]

Misriani, M., & Samsudin, I. (2023). Perancangan E-Voting Pemilihan Ketua Osis
Pada Smp Negeri Satap 2 Bondoala Berbasis Web. SemanTIK : Teknik
Informasi, 9(2), 165. [Link]

Ristiani, V., Hermaliani, E. H., & Utami, D. Y. (2019). Sistem Informasi E-Voting
Untuk Pemilihan Ketua OSIS Di SMK Strada II Jakarta. Information
Management For Educators And Proffesionals, 4(1), 1–10. [Link]
[Link]/[Link]/IMBI/article/view/1152

Saputra, H., Faldi, F., Suryawan, S. H., Saputra, P. H., Ramadhan Hamid, A. I.,
Sumadi, M. T., & Alfarauqi, M. D. A. (2023). Pelatihan Dan Pendampingan
Penggunaan Sistem E-Voting Pemilihan Pimpinan Wilayah Muhammadiyah
Kalimantan Timur. SELAPARANG: Jurnal Pengabdian Masyarakat
Berkemajuan, 7(3), 1612. [Link]

24

También podría gustarte