PREFASIU
Dahuluk agradese ba aman maromak tanba ho nia graca no bensaun mak hakerek na’in bele halo
ona proposta obra sientifiku ida ne’e tuir tempu ne’
ebe determina ho ninia titulo :planeamentu ba elementu estrutura edifisiu eskola betaun armada
andar tolu{3} iha munisipiu covalima,posto administrativo suai,suco beco.
Hakerek nain ho neon ho laran metin katak parte neebe maka ajuda ka fo ninia kontribuisaun
tomak maka hanesan orasaun apoiu motivasaun kritika no sujestaun durante hakerek proposta ida
ne’e iha tempo neebe maka desidi tiha ona ho ida ne’e ho fuan laran tomak hakerek nain hato’o
obrigado wain ba parte sira hotu neebe maka fo ninia kontribuisaun mak hanesan moaral, no mos
material, liliu ba :
1. Ba magnifiku reitor Universidade da Paz Dr. Adolmando Soares Amaral Lic.
Eco,MM. ne’ebe maka lidera universidae da Paz ida ne’e ho diak, ha’u agradese.
2. Dekanu Faculdade Engenaria iha Universidade da Paz Sr. Jose Manuel Maniquin
AP., Lic, Eng, M. Eng ho nia responsablidae tomak hodi lidera Faculdade ida ne’e
ho diak, ha’u Agradese.
3. Chefi Departamentu Engenaria Sivil Sra. Fidelia Maria campos Dos Santos, ST.MT,
ho ninia pasensia hodi lidera Departamentu ida ne’e mos iha motivasaun atu ajuda
hakerek nain ba prosesu hakerek proposta ida ne’e ho diak, ha’u Agradese.
4. Dosente Oreintador I. no Orientador II, Ne’ebe nakonu ho pasensia hodi hare no fo
motivasaun, kritiku no orientasaun ba proposta ida ne’e ho diak. Ha’u Agradese.
5. Dosente sira hotu iha Universidade Da Paz ne’ebe maka durante hanorin no eduka no
mos fo oreintasaun durante hala’o estudu iha Universidade da Paz, Ha’u Agradese.
vi
6. Ba Pai, Mãe, Bin, Maun Tiu no Tia sira hotu ho imi nia kbit’t no forsa ne’ebe
limitadu hodi suporta no motiva Ha’u liu husi material, moral no espiritual to’o ohin
loron hau hakerek proposta Monografia ida ne’e ho diak, ha’u Agradese.
7. Ba familia tomak ne’ebe mak durante ne’e suporta ha’u liu husi, moral no esforsu
tomak ohin loron ha’u bele hakerek proposta Monografia ida ne’e, ha’u Agradese.
8. Ba kolega hotu ne’ebe durante ne’e hamutuk ho ha’u, akompanha ha’u ajuda Ha’u nia
estudu hotu, liu-liu ba ha’u nia kolega sira ne’ebe maka ajuda Ha’u hodi hakerek
proposta ida ne’e, ha’u Agradese.
9. Ba maluk sira hotu ne’ebe fo sujestaun, ajuda no fo motivasaun ne’ebe maka direta
no indireta, ha’u Agradese.
10. Ba parte seluk no mos fo ninia kontribuisaun hanesan apoiu, hanoin, ideia moral
nomos material durante hakerek proposta ida ne’e to’o remata, ha’u Agradese.
Ho buat sira ne’e hotu ne’ebe maka ha’u temi iha leten atan ha’u labele selu imi hotu nia
Kolen mibe atan ha’u ho haraik an hodi intrega ba aman maromak. Maka ne’e deit atan ha’u la
haluha hato’o obrigado/a wain.
Dili……./……./2024
Hakerek na’in
(Justino moniz)|
Vii
DEDIKASAUN
Hahi no agradese wain baa man maromak, bag rasa no domin tomak ne’ebe haraik ona
mai ata ha’u, hodi bele finaliza ha’u nia projetu final ida ne’e, la iha liafuan seluk ne’ebe maka
folin liu husi liafuan agradese no obrigado ne’ebe mak atan hau hato’o ba :
1. Hau nia pai Ildefonso Moniz no hau nia mãe Florinda De Jesus maka hau hadomi
tebes, ho sira nain rua nia domin tomak ne’ebe sempre suporta hau, halo orasaun ba
hau nia susesu hotu, fo motivasaun diak mai hau, ba sakrifisiu no pasensia tomak hodi
nune’e hau bele remata w nia estudu ida ne’e. Espera katak ida ne’e sai hanesan pasu
primeru ne’ebe bele fo ksolok ne’ebe mak fo mai hau.
2. Hau nia maun ho bin, tiu tia no avo sira hotu ne’ebe maka suporta hau mak hau labele
temi por ida por ida. Hau nia belun diak sira ne’ebe sempre fo suporta no fo hanoin
ne’ebe diak ba malu, ba sujestaun sira hotu no mos ajuda durante ne’e hakerek nain,
liliu iha Universidade Da Paz, hau nia belum tomak iha Civil engineering 2024/2027
ne’ebe hau labele temi ida ba ida, hau agradese ba diak hotu ne’ebe durante ne’e ita
hamutuk.
Viii
INDISE
PAJINA KOVERTURA EXTERNA ………………………………………i
PAJINA KOVERTURA INTERNA ………………………………………...ii
KARTA PRE-REGISTU LISIENCATURA …………………………………iii
KARTA APROVASAUN ……………………………………………………iv
KARTA VALIDADE …………………………………………………………v
PREFASIU ……………………………………………………………………..vi
DEDIKASAUN ………………………………………………………………viii
INDISE ………………………………………………………………………….ix
LISTA TABELA ………………………………………………………………..xii
LISTA FIGURA ………………………………………………………………...xiii
LISTA GRAFIKU ………………………………………………………………xiv
KAPITULU I- PRELEMINARES
1.1 Atensendente ………………………………………………………………… 1
1.2 Formulasaun Problema………………………………………………………...2
1.3 Objetivu Peskiza ………………………………………………………………3
1.4 Benefisiu Peskiza ……………………………………………………………...4
1.5 Limitasaun Problema ………………………………………………………….4
KAPITULU II -LITERATURA
2.1 Deskrisaun Jeral ………………………………………………………………6
2.2 Forsa ka kapasidade Betaun Armadu ba Edifisiu …………………………….6
2.2.1 Forsa Nominal …………………………………………………………....6
2.2.2 Forsa Presija (kuat perlu) …………………………………………………7
2.2.3 Forsa planu (kuat rencana) ………………………………………………..8
2.3 Espesifikasaun Material Konstrusaun …………………………………………9
2.3.1 Espesifikasaun Material Betaun ………………………………………….9
2.4 Karakteristika No Tipu Karga ………………………………………………..10
KAPITULU I
PRELIMINARES
1.1 Atensendente
Iha Timor-Leste dezembolvimentu komesa mudansa barak iha setor
kontrusaun infraestrutura hanesan Edifisiu Eskola, Edifisiu Office, Edifisiu
Hotel, Edifisiu Apartamentu no seluk tan. Edifisiu Eskola hanesan fatin ida
atu hala’o aktividade ensinu aprendizajen no mos aktividade ne’ebe relasiona
ho edukasaun. Tamba atu hasa’e kualidade umanu maka tenke fo atensaun liu
ba iha area sira ne’ebe importante. Planeamnetu ba estrutura edifisiu eskola
ne’e lokaliza iha Suco Besco, Administrativu Suai, Munisipiu Covalima.
Hanesan mos area enjeñaria sivil, tamba tekniku hanesan aspetu ne’ebe
importante tebes ba prosesu dezembolvimentu nian, tamba ne’e presija fo
sosiedade ba iha aspetu dezembolvimentu recurso umanu nian no mos
dezembolvimentu infraestrutura liu husi hari’i projetu ba infraestrutura ne’ebe
maximu hanesan kontrusaun iha area estrutura akontese iha area oin-oin
hanesan edifisiu, eskola, ponte, estrada no selukseluk tan, ne’ebe hodi bele
hatan ba nessesidade povu Timor-leste.
Planeamentu estrutura edfisiu hodi suporta rai nakdoko, hanesan parte
importante iha konstrusaun edifisiu, liu-liu ba fatin ne’ebe besik tasi, lagoa no
foho iha Timor-Leste. Atu reponde, bainhira akontesementu rai nakdoko
ne’ebe fo impakto ba konstrusaun refere, tenke halo analiza no halo
kalkulasaun tuir estandarizasaun ne’ebe implementa ona.
Estrutura konstrusaun edifisiu jeralmente forma husi estrutura interior
(struktur bawah) no estrutura superior (struktur atas). Estrutua inferior
kompostu husi fundasaun ka estrutura konstrusaun ne’ebe iha rai okos, nune’e
mos estrutura superior husi estrutura konstrusaun ne’ebe iha superfisie rai mak
hanesan koluna, viga (beam), laze (slab), no escada, ne’ebe kada komponente
refere iha nia funsaun diferente.
1
Betaun Armado mak kompostu husi betaun no armado (beton bertulang) ho
Kada funsaun ne’ebe diferente. Betaun iha rezistensia hodi simu forsa kompresaun
no armadu iha rezistensia atu simu forsa trasaun. Relasaun ho funsaun material rua
ne’e, betaun armada iha forsa atu simu karga kompresaun no trasaun. Kalkulasaun
ba karga atuasaun iha konstrusaun edifisiu refere, kompostu husi karga mate (Dead
load), karga moris (Live load), karga anin (Wind load) no asaun sismika
(Earthquake load),atu garante rezistensia estrutura husi karga ne’ebe atu presija
halo analiza estrutura hodi hatene kapasidade seksaun no area armadu ba kada
seksaun komponente estrutura.