MBO’EHAOVUSU TEKOMBO’E YVATEVE ATENEO DE LENGUA Y
CULTURA GUARANI
Oñemoañetéva Léi 2574 rupive, ijeheguíva ha mbo’e yvateve
MBO’EREKOKUAAHÁRA MBO’ESYRYPAVẼ
ÓGA TOVATĨMEGUA
MBO’ERÃ: GUARANI ÑE’ẼTE II
TEMBIAPO APOPYRE
Mbo’ehára: Tkj. Ninfa Eugenia Mendieta Florentín.
Temimbo’ekuéra:
- Liza Ariana Ferreira Moray.
- Antonio Ramón Limenza Yegros.
- Perla Marisol Samudio Arévalos.
Ary: 2023
Kuatiakatu
Kuatiakatu ñanerekombo’e jahaikuaa hag̃ua temiandu kuatiáre, tove tog̃uahẽ porã
hekopete ha tahesakã tapicha omoñe’ẽvape.
Kuatiakatu jahupyty hag̃ua, tekotevẽ jajesareko ko’ã mba’ére:
Ñahendukuaáva’erã mba’échapa oñe’ẽ ñande rapichakuéra.
Py’ỹi ñamoñe’ẽva’erã kuatiahaipyre ha arandukuéra.
Ñahesa’ỹijopy’ỹiva’erã umi moñe’ẽrã.
Jahaimeméva’erã jahupyty hag̃ua katupyry.
Ko’ẽ ko’ẽ reñamohetavéva’erã ñane ñe’ẽendy, ikatuha peve jaikuaava’erãumi
ñe’ẽ pyahu oheróva mba’e pyahu.
Jaikuaava’erã ñe’ẽjoajungatu puru.
Kuatiakatu pypegua.
En las redacciones hay dos aspectos básicos: la expresión y el contenido.
Expresión: es la forma o la estructura; comprende el conjunto de vocablos y
frases utilizadas para trasmitir unos pensamientos. Kuatiakatu retepy ohechauka
ñandéve mba’éicahpa jaiporavova’erã umi ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju aty ikatukuaáva
jaipuru ñambohada hag̃ua temiandu.
Contenido: se refiere al fondo, tema, pensamiento o ideas que se quiere
expresar. Kuatiakatu apytere ohesa’ỹijo umi temiandu oñembohasaséva.
Kuatiakatu iporã hag̃ua.
Según la definición que hemos dado, son cualidades de la redacción: la coherencia, la
claridad y la belleza.
Pe tembiapo oĩ hag̃ua hekopete tekotevẽ oñemoakã, oñembohete ha oñemohu’ãkuaa.
Una redadción es coherente cuando las ideas expresadas aparecen en el relato con
órden lógico que permita seguir el razonamiento escrito.
Pe tembiapo hesakã hag̃ua tekotevẽ ojepurukuaa ñe’ẽjoaju mbyky, ha avei umi
kuatiakatu ta’anga’i. Upeicha avei tekotevẽ oñembohasa porã temiandu karaku.
Tembiapo iporã hag̃ua tekotevẽ jaipurukuaa ha jaipurumeme umi ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju
porãvopyre ombohetia’e ha omopy’arorýtava tapicha omoñe’ẽvape.
Kuatiakatu ñemohenda:
Marandu Kautiakatu: (La expresión comunicativa): oñeha’a ombohasa marandu,
térã tembiasakue ojehuhaguéicha térã ojejuháicha, hesakãhaguáicha tapichakuérape
temiandu oñembohaséva kuatiakatu rupive.
Tembikuaaty kuatiakatu, (la expresión científica): Ombohasa ñandeve kuimba’e ha
kuña rehegua kuaapy ha opaichagua tembikuaa. Ko’ãichagua tembiapópe ojeouru
ñe’ẽjeporekapyre, oje’e hag̃ua temiandu. Tekotevẽ ñanearandu porã ñaikumby hag̃ua
umi ñe’ẽ ojepurúva umichahápe, ỹramo ñanderesareapa.
Ñe’ẽporãhaipyre kuatikatu, (La expresión literaraia): Oñeha’ã ombohetia’e ha
ombopy’arory upe omoñe’ẽvape, ha upeva’erã oipuru ñe’ẽporavopyre ñañandukuaa ha
jahechakuaáva umi ñe’ẽpotýpe, mombe’u, ñoha’anga ha mayma tembiapo
ñe’ẽporãhaipyre reheguápe.
Kuatiakatu apópe tekotevẽva;
1. Ojehekakuaáva’erã umi temiandu ojekuaakaséva: (buscar las ideas a expresar)
mba’épa ikatu ha’e ha mba’épa ha’ese oimerãe mba’ere.
2. Oñemohendava’erã hekopete temiandu: (ordenar las ideas coherentemente)
tekotevẽ tembiapo iñakã, hete ha ipy.
3. Oje’eva’erã temiandu poravopyre: (expresar las ideas seleccionadas)
mba’éichapa ambohasava’erã temiandu; ja’eporãsevéramo, ikatu hag̃uaicha
tembiapo og̃uahẽ porã, hekopete ha tahesakã tapicha omoñe’ẽvape.
Aspectos a considerar en cuánto a la forma expositiva de un escrito:
1. Ñe’ẽtéva avaite peteĩháme: (con verbos en primera persona) kuatiakatu
apohára omombe’u iñe’ẽmẽ upe ojehúva; ikatu he’i: “Yma che mitãme
rohomíva’ekue taita ndive ka’aguýre…”
2. Ñe’ẽtéva avaite mbohapyhápe: (con verbos en tercera persona) ko’ápe katu
kuatiakatu apohára oñemombyry ha omombe’u ambue hapichápe omombe’úva
chupe. Ikatu he’i: “Che angirũ Karai Silverio, omombe’u chéve yma ojoguahague
hogarã. Upépe oikókuri hembireko ha ita’yrakuéra ndive”
3. Ysaja mbohasapyrépe: (forma directa) umi oñomongetáva he’i hikuái peteĩteĩ
iñe’ẽjoaju. Ikatu he’i: “ Ha upérõ apu’ã, ha ha’e aháta ko’erõ nde rógape. Kalo
onendúvo upéva, osẽ ombohovái:Nei, upeicharõ roha’ãrõta tereremíre”
4. Ysaja mbohasapyre’ỹme: (forma ibdirecta) kuatiakatu apohára omombe’u
umi hembiapópe oñomongetáva remiandu. Ikatu he’i: “Ohasa umi ary, ha karai
Victor oikónte gueterei oñemoñe’ẽ hapichakuérape, jahechápa ndohopái hendive
Ca’aguazú-re. Iñirũnguéra katu ombohovaimíva’erã ichupe ndaikatuiha…”
Mba’éichapa jahaikuaa:
Ta’angahai: oha’ãnga ñe’ẽ rupive opa mba’e, tekove térã tembiasakue; hekopete, ha
hekohápe. Ñaha’ãngakuaa opa mba’e ñañandúva térã ñañandukuaáva, hekoteẽ térã
hekotee’ỹva. Ndaha’éi mba’e, tekove térã tembiasakue añonte umi ñaha’angakuaáva,
ikatu avei ñaha’ãnga umi temiandu, kerayvotyñanemba’e térã ambue tapicha mba’éva.
Ta’ãngahai ikatu ohechauka peteĩ mba’e omyi’ỹva térã katu ombýiva.
Ta’ãngahai ñemohenda.
1. Arara’ãngahai: (la cronología) describe un tiempo, una época, un momento.
2. Yvyra’ãngahai: (la topografía) describe un lugar, un paisaje, un país.
3. Papyra’ãngahai: (la enumeración) describe las partes o la forma de un objeto.
4. Apera’ãngahai: (la prosopografía) describe el físico o exterior de una persona.
5. Tekopyra’ãngahai: (la etopeya) describe las características morales.
6. Ta’ãngahaiete: (el retrato) describe la persona en lo físico y en lo moral.
7. Ta’ãngahai’avy: (la caricatura) deforma o exagera rasgos acusados de un
personaje con intención humorística, crítica o ridiculizadora.
Techapyrã ta’ãngahaiguigua. (Ejemplos de descripción)
“Platero niko michĩ, haguepaĩ, haviju, apesỹi asy, hu’ũmbavaicha pe ijape,
ha’etévaichavoi mandyjúgui ijapopyre; naikanguévaicha. Umi hesa hũ mimbi mante
hatã ndijavýi mokõi lembu itaverahũgui (cristal negro) ijapopyréva”
(“Platero ha che” gui oñenoheva’ekue, Lino Trinidad Sanabria rembiapokue)
“Peichami ombojaru hikuái Kalaitope. Ha’eanga niko mitã’i pirumi, ichavi ha hova
jahe’omíva. Rasa niko ichi’õ ha hasẽngy. Ijao katu ichalaipamíva’erã, ku
reipetemimba’erõ tanimbu manteo timbo ichugui. Ha’etevoíningo ki marõ ojahu’ýva ha
ojovahai’ýva; hesapile’upamíva’erã oúvo mbo’ehaópe, iñakã ha hetyma parapa
ojepe’ehague”
(“Kalaito Pombero-gui” oñenoheva’ekue, Tadeo Zarratea rembiapokue) Ñemombe’u (la
narración).
Ñemombe’u ohechauka umi mba’e ojehúva, añetegua térã japugua. ãÑemombe’u oĩ
porã hag̃ua kuatiakatu apohára oñeha’ãmbaitéva’erã ohechauka hekopete upe
hemiandu. Omohesakãporãva’erã mba’e, mávapa, mba’éicha, mamo, araka’e, mboy
térã mba’érepa ojehu upe omombe’úva.
Techapyrã ñemombe’uguigua (ejemplo de narración)
Che távape niko oikova’ekue peteĩ karai hérava Cecilio Ramirez. Chupe ojehechauka
ha ombotavyraíkuri Jasy Jatere. Peteĩ pehareve asaje oĩ jave kokuépe, ita’yra Juaquin
ndive, oñandundajesapy’a oñatõiramo õchupe ijatukupéguio peteĩva; ha jeko oimo’ãgui
ita’yraha upe oñatóiva chupe, osẽ raka’e he’i: “Nangána Juaquín, anive upeicha”, ha
omaña’y rehe ijatukupé gotyo ombojoapýjey hembiapo. Upéi, oñandujey máva
ipojáiramo ijati’yre, ha oimo’ãjeygui ita’ýra Juaquín oñembohoryseha hese, ojere ha
oporoja’óta jave…ojuhu upépe peteĩ mitã’ime, ndaje iñakarangue sa’yju, ipire morotĩ ha
oguereko ipópe peteĩ pokoka (bastón) joguaha. Karai Cecilio oporandu ichupe: “Nde
piko máva”, ha ndaje nombohovái mba’eve ichupe, vaicha ku iñe’endúva. Upe riremínte
upe mitã’i oñepyrũ oguata ha katu, hapykuéri oipykúi avei karai Cecilio ohorei
hapykuéri, ha heta oguata rire, oñeñandujeysapy’a peteĩ karaguataty guasu mbytetépe,
oĩva peteĩ yvyty (cerro) mboypýri, mombyrýva hóga ha ikokuégui. Karai Cecilio
jepéramo osesẽ upégui, ndaje ndaikatúri ha okarãimbátagui chupe karaguata,
upémarõ, oñepyrũ osapukái, ha ohendu hikuái mbohapy karai chokokue
omba’apóvahina upérupi. Heta oñeha’a rire hikuái, ha’ekuéra og̃uahẽ karai Cecilio oĩha
peve, ha onohe ichupe upegui. Karai Cecilio oikuaa’y ha oñandu’ỹre hetaiterei guatákuri
upe mitã rapykuéri; ha amo hapópe, ojejuhúkuri karaguatatýpe. Peichaite jekoraka’e
oiko upe mba’e Jasy Jatere rembiapo ndaje.
(“Jasy Jatere karaguatatýpe”; David A. Galeano ohaiva’ekue”)
Kuatiañe’ẽ’i (la esquela)
Péva hina marandu mbohasaha mbykyvéva ojejapóva jehai rupi, ojeipuru
ñamba’ejerure térã oñembohováivo temiandumimi. Hesakã, ipya’e ha mbyky.
Techapyrã:
Estela
Aipota reipurukami chéve ne mesa pe ijapu’áva, ndereipurumo’áirõ. Oútahina che
anguirũnguéra okaru hag̃ua ógape ha michi che mesa. Aipurupamívonte agueraha
jeýtama ndeve.
Maitei rory.
Graciela
Tobati, 29 jasypateĩ 2023.
Marandukuaaukaha (Afiche)
Afiche es el material breve impreso, que tiene por finalidad propagar o difundir
informaciones específicas a fin de publicitarlas captando la atención sobre temas
específicos.
Consta de: remitente (maranduhára), cuestión o actividad promocionada (mba’e
oikóva), comunidad (táva), local (tenda), fecha (arange), horario (aravo), costo
(hepykue), destinatario (mávape g̃uarã).
Techapyrã:
ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI
Oipepirũ maymávape
“KASO ÑEMOMBE’U PYHARE”
Táva: Tobati
Tenda: Colegio Domingo Martínez de Irala
(Fidel Maíz y Palma)
Arange: Arapokõi 2 jasypakõi 2023
Aravo: 19:00
Hepykue: 10.000 guarani
Pepirũrã (tarjetas de invitación)
Las tarjetas de invitación son impresiones habitualmente en cartulina, comunicando e
invitando a algún acontecimiento social (15 años, casamientos, presentación de libro,
etc.)
Techapyrã:
Alicia
Roipepirũmi reju hag̃ua che rógape javy’ami hag̃ua chendive ha che irunguérandi che
arambotýre; arapokõi 2 jasypakõime, 16:00 aravo guive.
Roha’arõta vy’apópe…!
Lucía.
GUARANI ÑE’ẼTE II
TEMIMBO’E:
ARANGE:
Tembiaporã aty pohapegua
1. Ajesareko ko ta’anga rehe
2. Ajapo peteĩ ta’angahai pe ta’angagui ha ajapokuévo aipuru jehaipýpe ã
kuaapy techaukarã:
Oñeha'ã ohai jahechápa oñeikûmby he'iséva.
Oipuru ñe’ẽnguéra hekopete.
Oipuru hekopete kytã, kyguái, ha ambue ta’angai.
Ipotĩ hembiapo.