0% encontró este documento útil (0 votos)
200 vistas8 páginas

Aty 5

Este documento trata sobre aspectos de la redacción y descripción. Explica elementos como la coherencia, claridad y belleza en una redacción. También define tipos de descripción como cronología, topografía, enumeración, entre otros.

Cargado por

Liza Ferreira
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como DOCX, PDF, TXT o lee en línea desde Scribd
0% encontró este documento útil (0 votos)
200 vistas8 páginas

Aty 5

Este documento trata sobre aspectos de la redacción y descripción. Explica elementos como la coherencia, claridad y belleza en una redacción. También define tipos de descripción como cronología, topografía, enumeración, entre otros.

Cargado por

Liza Ferreira
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como DOCX, PDF, TXT o lee en línea desde Scribd

MBO’EHAOVUSU TEKOMBO’E YVATEVE ATENEO DE LENGUA Y

CULTURA GUARANI
Oñemoañetéva Léi 2574 rupive, ijeheguíva ha mbo’e yvateve

MBO’EREKOKUAAHÁRA MBO’ESYRYPAVẼ
ÓGA TOVATĨMEGUA

MBO’ERÃ: GUARANI ÑE’ẼTE II

TEMBIAPO APOPYRE

Mbo’ehára: Tkj. Ninfa Eugenia Mendieta Florentín.


Temimbo’ekuéra:

- Liza Ariana Ferreira Moray.

- Antonio Ramón Limenza Yegros.

- Perla Marisol Samudio Arévalos.

Ary: 2023
Kuatiakatu

Kuatiakatu ñanerekombo’e jahaikuaa hag̃ua temiandu kuatiáre, tove tog̃uahẽ porã

hekopete ha tahesakã tapicha omoñe’ẽvape.

Kuatiakatu jahupyty hag̃ua, tekotevẽ jajesareko ko’ã mba’ére:

 Ñahendukuaáva’erã mba’échapa oñe’ẽ ñande rapichakuéra.

 Py’ỹi ñamoñe’ẽva’erã kuatiahaipyre ha arandukuéra.

 Ñahesa’ỹijopy’ỹiva’erã umi moñe’ẽrã.

 Jahaimeméva’erã jahupyty hag̃ua katupyry.

 Ko’ẽ ko’ẽ reñamohetavéva’erã ñane ñe’ẽendy, ikatuha peve jaikuaava’erãumi

ñe’ẽ pyahu oheróva mba’e pyahu.

 Jaikuaava’erã ñe’ẽjoajungatu puru.

Kuatiakatu pypegua.

En las redacciones hay dos aspectos básicos: la expresión y el contenido.

 Expresión: es la forma o la estructura; comprende el conjunto de vocablos y

frases utilizadas para trasmitir unos pensamientos. Kuatiakatu retepy ohechauka

ñandéve mba’éicahpa jaiporavova’erã umi ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju aty ikatukuaáva

jaipuru ñambohada hag̃ua temiandu.

 Contenido: se refiere al fondo, tema, pensamiento o ideas que se quiere

expresar. Kuatiakatu apytere ohesa’ỹijo umi temiandu oñembohasaséva.

Kuatiakatu iporã hag̃ua.

Según la definición que hemos dado, son cualidades de la redacción: la coherencia, la

claridad y la belleza.

Pe tembiapo oĩ hag̃ua hekopete tekotevẽ oñemoakã, oñembohete ha oñemohu’ãkuaa.

Una redadción es coherente cuando las ideas expresadas aparecen en el relato con

órden lógico que permita seguir el razonamiento escrito.


Pe tembiapo hesakã hag̃ua tekotevẽ ojepurukuaa ñe’ẽjoaju mbyky, ha avei umi

kuatiakatu ta’anga’i. Upeicha avei tekotevẽ oñembohasa porã temiandu karaku.

Tembiapo iporã hag̃ua tekotevẽ jaipurukuaa ha jaipurumeme umi ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju

porãvopyre ombohetia’e ha omopy’arorýtava tapicha omoñe’ẽvape.

Kuatiakatu ñemohenda:

Marandu Kautiakatu: (La expresión comunicativa): oñeha’a ombohasa marandu,

térã tembiasakue ojehuhaguéicha térã ojejuháicha, hesakãhaguáicha tapichakuérape

temiandu oñembohaséva kuatiakatu rupive.

Tembikuaaty kuatiakatu, (la expresión científica): Ombohasa ñandeve kuimba’e ha

kuña rehegua kuaapy ha opaichagua tembikuaa. Ko’ãichagua tembiapópe ojeouru

ñe’ẽjeporekapyre, oje’e hag̃ua temiandu. Tekotevẽ ñanearandu porã ñaikumby hag̃ua

umi ñe’ẽ ojepurúva umichahápe, ỹramo ñanderesareapa.

Ñe’ẽporãhaipyre kuatikatu, (La expresión literaraia): Oñeha’ã ombohetia’e ha


ombopy’arory upe omoñe’ẽvape, ha upeva’erã oipuru ñe’ẽporavopyre ñañandukuaa ha

jahechakuaáva umi ñe’ẽpotýpe, mombe’u, ñoha’anga ha mayma tembiapo

ñe’ẽporãhaipyre reheguápe.

Kuatiakatu apópe tekotevẽva;

1. Ojehekakuaáva’erã umi temiandu ojekuaakaséva: (buscar las ideas a expresar)

mba’épa ikatu ha’e ha mba’épa ha’ese oimerãe mba’ere.

2. Oñemohendava’erã hekopete temiandu: (ordenar las ideas coherentemente)

tekotevẽ tembiapo iñakã, hete ha ipy.

3. Oje’eva’erã temiandu poravopyre: (expresar las ideas seleccionadas)

mba’éichapa ambohasava’erã temiandu; ja’eporãsevéramo, ikatu hag̃uaicha

tembiapo og̃uahẽ porã, hekopete ha tahesakã tapicha omoñe’ẽvape.

Aspectos a considerar en cuánto a la forma expositiva de un escrito:


1. Ñe’ẽtéva avaite peteĩháme: (con verbos en primera persona) kuatiakatu

apohára omombe’u iñe’ẽmẽ upe ojehúva; ikatu he’i: “Yma che mitãme

rohomíva’ekue taita ndive ka’aguýre…”

2. Ñe’ẽtéva avaite mbohapyhápe: (con verbos en tercera persona) ko’ápe katu

kuatiakatu apohára oñemombyry ha omombe’u ambue hapichápe omombe’úva

chupe. Ikatu he’i: “Che angirũ Karai Silverio, omombe’u chéve yma ojoguahague

hogarã. Upépe oikókuri hembireko ha ita’yrakuéra ndive”

3. Ysaja mbohasapyrépe: (forma directa) umi oñomongetáva he’i hikuái peteĩteĩ

iñe’ẽjoaju. Ikatu he’i: “ Ha upérõ apu’ã, ha ha’e aháta ko’erõ nde rógape. Kalo

onendúvo upéva, osẽ ombohovái:Nei, upeicharõ roha’ãrõta tereremíre”

4. Ysaja mbohasapyre’ỹme: (forma ibdirecta) kuatiakatu apohára omombe’u

umi hembiapópe oñomongetáva remiandu. Ikatu he’i: “Ohasa umi ary, ha karai

Victor oikónte gueterei oñemoñe’ẽ hapichakuérape, jahechápa ndohopái hendive

Ca’aguazú-re. Iñirũnguéra katu ombohovaimíva’erã ichupe ndaikatuiha…”

Mba’éichapa jahaikuaa:

Ta’angahai: oha’ãnga ñe’ẽ rupive opa mba’e, tekove térã tembiasakue; hekopete, ha

hekohápe. Ñaha’ãngakuaa opa mba’e ñañandúva térã ñañandukuaáva, hekoteẽ térã

hekotee’ỹva. Ndaha’éi mba’e, tekove térã tembiasakue añonte umi ñaha’angakuaáva,

ikatu avei ñaha’ãnga umi temiandu, kerayvotyñanemba’e térã ambue tapicha mba’éva.

Ta’ãngahai ikatu ohechauka peteĩ mba’e omyi’ỹva térã katu ombýiva.

Ta’ãngahai ñemohenda.
1. Arara’ãngahai: (la cronología) describe un tiempo, una época, un momento.

2. Yvyra’ãngahai: (la topografía) describe un lugar, un paisaje, un país.

3. Papyra’ãngahai: (la enumeración) describe las partes o la forma de un objeto.

4. Apera’ãngahai: (la prosopografía) describe el físico o exterior de una persona.

5. Tekopyra’ãngahai: (la etopeya) describe las características morales.

6. Ta’ãngahaiete: (el retrato) describe la persona en lo físico y en lo moral.

7. Ta’ãngahai’avy: (la caricatura) deforma o exagera rasgos acusados de un

personaje con intención humorística, crítica o ridiculizadora.

Techapyrã ta’ãngahaiguigua. (Ejemplos de descripción)

“Platero niko michĩ, haguepaĩ, haviju, apesỹi asy, hu’ũmbavaicha pe ijape,

ha’etévaichavoi mandyjúgui ijapopyre; naikanguévaicha. Umi hesa hũ mimbi mante

hatã ndijavýi mokõi lembu itaverahũgui (cristal negro) ijapopyréva”

(“Platero ha che” gui oñenoheva’ekue, Lino Trinidad Sanabria rembiapokue)

“Peichami ombojaru hikuái Kalaitope. Ha’eanga niko mitã’i pirumi, ichavi ha hova

jahe’omíva. Rasa niko ichi’õ ha hasẽngy. Ijao katu ichalaipamíva’erã, ku

reipetemimba’erõ tanimbu manteo timbo ichugui. Ha’etevoíningo ki marõ ojahu’ýva ha

ojovahai’ýva; hesapile’upamíva’erã oúvo mbo’ehaópe, iñakã ha hetyma parapa

ojepe’ehague”

(“Kalaito Pombero-gui” oñenoheva’ekue, Tadeo Zarratea rembiapokue) Ñemombe’u (la

narración).

Ñemombe’u ohechauka umi mba’e ojehúva, añetegua térã japugua. ãÑemombe’u oĩ

porã hag̃ua kuatiakatu apohára oñeha’ãmbaitéva’erã ohechauka hekopete upe

hemiandu. Omohesakãporãva’erã mba’e, mávapa, mba’éicha, mamo, araka’e, mboy

térã mba’érepa ojehu upe omombe’úva.

Techapyrã ñemombe’uguigua (ejemplo de narración)

Che távape niko oikova’ekue peteĩ karai hérava Cecilio Ramirez. Chupe ojehechauka

ha ombotavyraíkuri Jasy Jatere. Peteĩ pehareve asaje oĩ jave kokuépe, ita’yra Juaquin

ndive, oñandundajesapy’a oñatõiramo õchupe ijatukupéguio peteĩva; ha jeko oimo’ãgui


ita’yraha upe oñatóiva chupe, osẽ raka’e he’i: “Nangána Juaquín, anive upeicha”, ha

omaña’y rehe ijatukupé gotyo ombojoapýjey hembiapo. Upéi, oñandujey máva

ipojáiramo ijati’yre, ha oimo’ãjeygui ita’ýra Juaquín oñembohoryseha hese, ojere ha

oporoja’óta jave…ojuhu upépe peteĩ mitã’ime, ndaje iñakarangue sa’yju, ipire morotĩ ha

oguereko ipópe peteĩ pokoka (bastón) joguaha. Karai Cecilio oporandu ichupe: “Nde

piko máva”, ha ndaje nombohovái mba’eve ichupe, vaicha ku iñe’endúva. Upe riremínte

upe mitã’i oñepyrũ oguata ha katu, hapykuéri oipykúi avei karai Cecilio ohorei

hapykuéri, ha heta oguata rire, oñeñandujeysapy’a peteĩ karaguataty guasu mbytetépe,

oĩva peteĩ yvyty (cerro) mboypýri, mombyrýva hóga ha ikokuégui. Karai Cecilio

jepéramo osesẽ upégui, ndaje ndaikatúri ha okarãimbátagui chupe karaguata,

upémarõ, oñepyrũ osapukái, ha ohendu hikuái mbohapy karai chokokue

omba’apóvahina upérupi. Heta oñeha’a rire hikuái, ha’ekuéra og̃uahẽ karai Cecilio oĩha

peve, ha onohe ichupe upegui. Karai Cecilio oikuaa’y ha oñandu’ỹre hetaiterei guatákuri

upe mitã rapykuéri; ha amo hapópe, ojejuhúkuri karaguatatýpe. Peichaite jekoraka’e

oiko upe mba’e Jasy Jatere rembiapo ndaje.

(“Jasy Jatere karaguatatýpe”; David A. Galeano ohaiva’ekue”)

Kuatiañe’ẽ’i (la esquela)

Péva hina marandu mbohasaha mbykyvéva ojejapóva jehai rupi, ojeipuru

ñamba’ejerure térã oñembohováivo temiandumimi. Hesakã, ipya’e ha mbyky.

Techapyrã:

Estela

Aipota reipurukami chéve ne mesa pe ijapu’áva, ndereipurumo’áirõ. Oútahina che


anguirũnguéra okaru hag̃ua ógape ha michi che mesa. Aipurupamívonte agueraha
jeýtama ndeve.

Maitei rory.

Graciela

Tobati, 29 jasypateĩ 2023.

Marandukuaaukaha (Afiche)
Afiche es el material breve impreso, que tiene por finalidad propagar o difundir

informaciones específicas a fin de publicitarlas captando la atención sobre temas

específicos.

Consta de: remitente (maranduhára), cuestión o actividad promocionada (mba’e

oikóva), comunidad (táva), local (tenda), fecha (arange), horario (aravo), costo

(hepykue), destinatario (mávape g̃uarã).

Techapyrã:

ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI

Oipepirũ maymávape

“KASO ÑEMOMBE’U PYHARE”

Táva: Tobati

Tenda: Colegio Domingo Martínez de Irala

(Fidel Maíz y Palma)

Arange: Arapokõi 2 jasypakõi 2023

Aravo: 19:00

Hepykue: 10.000 guarani

Pepirũrã (tarjetas de invitación)

Las tarjetas de invitación son impresiones habitualmente en cartulina, comunicando e

invitando a algún acontecimiento social (15 años, casamientos, presentación de libro,

etc.)

Techapyrã:

Alicia

Roipepirũmi reju hag̃ua che rógape javy’ami hag̃ua chendive ha che irunguérandi che
arambotýre; arapokõi 2 jasypakõime, 16:00 aravo guive.

Roha’arõta vy’apópe…!

Lucía.
GUARANI ÑE’ẼTE II

TEMIMBO’E:

ARANGE:

Tembiaporã aty pohapegua

1. Ajesareko ko ta’anga rehe

2. Ajapo peteĩ ta’angahai pe ta’angagui ha ajapokuévo aipuru jehaipýpe ã


kuaapy techaukarã:

 Oñeha'ã ohai jahechápa oñeikûmby he'iséva.


 Oipuru ñe’ẽnguéra hekopete.
 Oipuru hekopete kytã, kyguái, ha ambue ta’angai.
 Ipotĩ hembiapo.

También podría gustarte