100% encontró este documento útil (3 votos)
6K vistas15 páginas

Folklore Paraguayo

Este documento presenta una introducción y desarrollo sobre el folklore espiritual o animista del pueblo paraguayo, incluyendo diferentes géneros como: 1) Ñe'ẽjovake (relaciones), ñe'ẽñemiguerojera (adivinanzas) y mombe'ugua'u (mitos), que explican creencias y fenómenos naturales a través de la tradición oral. 2) También describe mombe'upy (leyendas) y káso ñemombe'u (cuentos

Cargado por

Lucero Garcia
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como DOCX, PDF, TXT o lee en línea desde Scribd
100% encontró este documento útil (3 votos)
6K vistas15 páginas

Folklore Paraguayo

Este documento presenta una introducción y desarrollo sobre el folklore espiritual o animista del pueblo paraguayo, incluyendo diferentes géneros como: 1) Ñe'ẽjovake (relaciones), ñe'ẽñemiguerojera (adivinanzas) y mombe'ugua'u (mitos), que explican creencias y fenómenos naturales a través de la tradición oral. 2) También describe mombe'upy (leyendas) y káso ñemombe'u (cuentos

Cargado por

Lucero Garcia
Derechos de autor
© © All Rights Reserved
Nos tomamos en serio los derechos de los contenidos. Si sospechas que se trata de tu contenido, reclámalo aquí.
Formatos disponibles
Descarga como DOCX, PDF, TXT o lee en línea desde Scribd

Ministerio de Educación y Ciencias

Heaven's Kingdom Christian School

TAVARANDU ÁRA

Temimbo'e

Mbo'ehara: Silvana De Alcaraz

Mbo'esyry: 3ro

San Lorenzo – Paraguay

2021
MOÑEPYRŨ
(INTRODUCCIÓN)

Tavarandu niko peteî kuaaty ijá va Avakuaaty tembiapoguiguá pe. Ohapykueho, ombyaty ha
oikuaakajeýva arandu ka’aty. Mayma kuaaty oguerekohá icha, tavarandu oipuru avei aporeko ha
tapereko oipytyvô va ichupe ohupyty haĝ ua hembipota.

Tavarandu térâ tetâ kuaa, ha’e kuaaty (disciplina, ciencia) tetâ rembikuaaguigua. Upe ñ e’ê
omoheñ oiva’ekue peteî karai katupyry hérava Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa
poteîme; ha ojepuru oñ ehenó i haĝ ua umi mba’e chae, jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres),
mombe’ugua’u, mombe’upy, ñ e’êarandu (proverbios), ñ e’ênga (refranes, decires, sentencias,
comparaciones), tetâ ygua rembiapokuéva. Upe ñ e’ê ojepuru mayma tetâ me, yvy ape á ri oîva.
HETEPY
(DESARROLLO)

APYTU’Û REHEGUA TAVARANDU


(FOLKLORE ESPIRITUAL O ANIMISTA)

a- Ñe'ẽjovake (Relaciones):

Ñ e’êjovake niko ñ e’êpotymimi joguaha ja’éva ojupe, ha ñ ane irû ombohovakekuaá va


ñ andéve. Son versos que se dicen a la pareja, y que pueden tener respuestas de la otra parte,
especialmente en el pericón (pericón con relación).

1- En la esquina de mi 2- En la esquina de mi
huerta huerta 3- Nde korapýpe reguereko
hay una planta de aromita hay una planta de takuare’ê peteĩ ka'avo hérava aromita
hetaite jepe la gente Ko’aĝ agua kuñ ataîkuéra Anínte eja cherehe, ¡chá ke!
pero che rohetû míta. ohohape oñ e’êrei. Che ru nderaviramíta.

b- Ñe'ẽñemiguerojera (Adivinanzas):

Ñ e’êñ emiguerojera niko ñ e’êporandu oñ epyrû va maravichu maravichú pe, ha


oha’â rô va ñ embohová i katupyry. Se manifiestan a través de la expresión “maravichu,
maravichu, mba’émotepa”, es decir una pregunta, que espera la respuesta deductiva de la
contraparte.

1- Maravichu maravichu, 2- Maravichu, maravichu, 3- Maravichu, maravichu,


mba’émotepa: mba’émotepa: mba’emotepa:
Ñ apo’êramo hesape okaru Peteî karai po’i oike Oveve ha ndaha’éi guyra
(jetapa - tijera). ka’aguýpe ha osê iñ akâ rehe huguá i ha ndaha’éi mymba.
ysypo (ju - aguja). (kuatia veve - pandorga)

4- Maravichu, maravichu, 5- Maravichu, maravichu, (ka’i – mono)


mba’emotepa: mba’emotepa:
Hetyma ha ndoguatá i Chesarakimante
(apyka – silla) mba’eve ndajaposéi
ava ava ysypó re
yva ajú mante ha’use
c- Mombe'ugua'u (Mitos):

Mombe’ugua’u oñ eha’â ombohová i umi mba’e iñ ypytû , hypy’û , jahecha’ŷ ha jaikuaaporâ ’ŷva,
jepémo upéicha jagueroviá va. Son relatos de hechos imaginarios atribuidos a personajes fabulosos,
dioses o semidioses. Es una forma narrativa originariamente de carácter religioso, utilizada en todas
las culturas primitivas -fundamentalmente- para explicar fenómenos de la naturaleza, experiencia o
concepción religiosa.

Techapyrâ:

1- Ao Ao Rehegua

Ao Aó pe ndajeko Mba'epochy voi ombou raka'e yvy ape á ri ha upéicha


rupi ha'e ndaikatú i voi heko porã vo. Hague vai guasu ndaje, ojogua nunga
ovechá pe ha ipyapẽ akua; ipuku voi ku chá iraicha la ipyapẽ. Okaru ndaje
kritiá no ro'ó re ha la oporojuka haguã oiporu ipyapẽ, upevape omongu'i
ojuhú va hapépe. Hasy voi jajesalva haguã ichugui, otopa porã rõ ñ anderehe.
Rei voi jaikese yvyguýpe terã jajupise yvate mba'e chugui. Ka'aguy
mbytérente voi ndaje ovy'a, ha ha'e oikohá pe ndoikéi voi tymba
ka'aguykuéra. Ha sapy'á nte, iñ embyahyipa jave ichugui ita'yrakuéra ndaje,
osẽmbaite hikuá i tekoha rehe oheká vo ho'uva'erã . Upéicha jave, má va ojuhu
raẽva rapykuérintema ojepota hikuá i, opersegi omonake’õ meve. Ha péva
ojupiséramo chuguikuéra yvyra rakã re, lo Ao Ao oñ emongora hese ha sapuká i pó pe ojo'ó ma la
yvyra má ta, ha sapy'aitépe ombohapo soro. Ha ho'á vo ikorapekuéra la pró jimo, ojopýma hikuá i
ichupe ha pya'e pya'e oñ omboja'opá mane katu hese hikuá i. Ha upéicha ã ga ojapopa porã rire la
ikalaguíchi hikuá i, oje'ó i jey hekohapekuéra, okañ ymba.

Ao Aó gui ndaje kkatu jajesalva jajupíramo chugui pindo má tare añ oite. Oikéramo pindo
guýpe ndaje, ikangypá ma, ndaikatuvéima ojo'o. Pe yvyra ningo tuicha ikurundu, ha oime mba'érepa:
ymaite Ñ andejá ra oikovépe voi ndaje heta mba'épe ideprovécho raka'e chupe. Aipo Niñ o Jesú
ojepersegíramo guare ndaje, Tupã sy omongaru raka'e chupe pindo aju rehe. Ha upéi Ñ andejá ra
ojejuká taramo guare, pe.

2- Jasy Jatere

Kó va hina Tau ha Kerana ñ emoñ are irundyha. Ko mitâ ’i yvá gaicha hesa hovy
hasy ha kuarahy mimbícha iñ akâ rague sa’yju. Oĝ uahêvo asajepyte ndaje osê
omyasâ i mborayhu. Oje’e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipó pe ka’a rakâ
pehêngue ome’êva ichupe imba’ekuaaita.

d- Mombe'upy (Leyendas):

Mombe’upy niko oñ eha’â ombohová i mba’eicharupíva oî yvy ape á ri umi hekomymbá va,
hekoka’avó va ha mba’ehekotee’ÿva. Son relaciones de sucesos que tienen más de tradicionales o
maravillosos que de históricos o verídicos. Es relación fabulosa. Intenta explicar la presencia de los
elementos naturales (animales, vegetales o minerales).

Techapyrâ:
1- Ka’a

Pet eî á raje Ñ ande Ru ou, tujamíramo, yvy ape á ri oguatá vo, ha


ikane’ô marô oheka peteî ogami opytu’u haĝ ua. Ohohá pente mavave ndoipe’á i
chupe hó ga rokê. Maymá vante oñ embotavypa chugui. Ipahaitépe, oĝ uahê peteî
tujami ró gape. Upéva ombohasa chupe hó gape, ome’ê chupe y ha tembi’u, ha
okemi haĝ ua avei ome’ê chupe. Upe tujami oikó je itajýra ndive, ha mokô ive rasa
oñ angareko porâ Ñ ande Ru rehe.

Ohecharamó gui tujami ha tajýra reko marangatu, Ñ ande Ru ojevú vo yvá gape omoheñ oiuká je
tujami ró ga korapýpe, peteî ka’avo pyahu avave oikuaa’ÿva. Upei oĝ uahêkuri tujami rendá pe Ñ ande
Ru remimbou; ombo’eva’ekue tujami ha tajýrape mba’eichaitépa ojepuru’arâ upe ka’avo pyahu,
hérava ka’a, opytava’ekue mokô ivéva poguýpe.

2- Tupãsy Caacupé Rehegua

Ñ amañ á ramoTupã sy Caacupé rehe ningo, heta ñ aime


ñ añ eporandú va má vapa oiméne ojapo raka'e pe ha'ã nga, araka'épa
ha mba'eichahá pepa ojejapó ne raka'e.

Imilagroitereígui voi ndajeko ojejapo raka'e Tupã sýme


ha'ã ngarã , ymaite, ha peteĩ indiomi ndaje la mba'e apohare. Pévaje
héra José ha peteĩ ka'arú pe oike ra'e ka'aguýpe oheká vo yvyra,
oiporú va ha'e ojapo haguã ta'ã nga. Oho, oho ndaje José la ka'aguy
mbytére, ha upéinte oñ andu sapy'a naha'eñ oiha hína. Ijerére nimbo henyhẽte indio ñ arõ hína ra'e,
uje'íma voi osegíva chupe ohó vo, ijukaseha. Odiparase mo'ã ndaje ha'e, katu ndaikatuvéima.
Upémarõ okañ y peteĩ yvyra guasu kupépe, péicha la ijypýpe oĩva hína. Ha upépe ndaje la indio
opensami la Tupã sy rehe, upe oñ esũ há me yty roviru á ri hína. He'i ndaje La Vírgenpe ipy'á pe la
osalvá ramo chupe umi ijukasehá gui, ha'e ojapotaha chupe peteĩ ha'ã ngarã upe yvyra má ta guasu,
ha'e okañ yha voi hínagui. Ha he'ipá vo upéva ndaje, oú ma hi'á ri lo indio tie'ỹ, umi Mbaja oje'eha,
hakatu ndaje ndaikatú i ojagarra Josépe hikuá i. Ojekytypa rei ndaje la yvyra má ta ha'e okañ yha hína
rehe ha la chupe ndohechá i hikuá i. Ha ohopa rei jey upégui lo guaikuru.

Osẽre upégui ndaje, José oho voi derécho okumplívo la ipromésa. Oho ogueru la
iñ erramientakuéra ha oity la yvyra isalvahare ha oñ epyrũ mane voi ojapo ichugui peteĩ Tupã sy
ra'ã nga iporã mba jepéva.

Ha upéva hína Tupã sy ko'ã gaite peve oñ emomorã va Caacupépe, ko'ýte hi'á ra oguahẽ jave.

e- Káso ñemombe'u (Cuentos populares):

Niko umi ñ emombe’u iñ asâ iva ñ ane retâ pýre ha ñ ande rapicha omombe’ú va imandu’akuévo
hembiasakue térâ ambue hapicha rembiasakuére. Opaichagua ká so niko oî, péicha, ñ ahendukuaa
pó ra, pombéro, plá ta yvyguy, paje, Pychâ ichi ha Perurima umíva rehegua. Oî avei omombe’ú va
mba’éichapa heñ ó ikuri tavakuéra, ÿramo oñ e’êva guyra, mymba, térâ ka’avokuéra rehe. Oî itie’ŷva,
avei ñ anembopuká va, ñ anemongyhyjéva ha opaichaguá va. Upeichavérô jepe, maymá va
ñ anerekombo’e ohechauká gui ñ andéve pe ñ ande rekoite; avei oguerekó gui upe arandu ka’aty
oje’eha. Ko’á ĝ a rupi ae oñ embyaty ha mbeguekatú pe ojehai ohó vo. Avei oñ emomba’eguasú ve ha
ojehechakuaaramojey. Son relatos, narraciones, o sucedidos folklóricos. En el Paraguay, son de
naturaleza oral, por eso se conocen con el nombre de káso ñemombe’u, y son contados en rueda de
amigos o de familiares, con el fin de divertir, entretener o moralizar. Se diferencian de los cuentos
universales (Gulliver, La Bella Durmiente del Bosque, Pulgarcito, etc.), precisamente por el hecho de
ser nacionales y folklóricos, referentes al Póra, Pláta Yvyguy, Perurima, Pychâi, etc., personajes o
fenómenos solo concebidos en el marco de la Cultura Popular Paraguaya. Tienen valor y agradan
preferentemente al interior del Paraguay, y a su creador -casi anónimo- el paraguayo.

Techapyrâ:

1- Mboriahu Ryĝuatâ Káso


(Ombyatýva: David A. Galeano Olivera)

Karai Hilario ha hogayguakuéra oikova’ekue, ñ epyrû râ me, Itakyrýpe. Upépe


omba’apo hikuá i kokuépe. Mandyju ha manduvi niko umi mba’e
oñ emitŷkakuaavéva, ohepyme’ê haĝ ua. Oiko porâ hikuá i, imboriahu ryguatâ .
Imarangatu hikuá i. Heta tapicha ohayhu añ ete Hilario ha hogayguakuérape, ha
oîra’e avei ohayhu’ÿva chupekuéra.

Péicha ndaje, peteî ko’ê, ojuhu hikuá i juky iñ asâ iva hó ga jerére. Osê ha
ohohá pente, hó ga jerére, juky mante ojuhu. Oñ emondýivoi ha’ekuéra. Oñ embo’e avei, ha upéi
ohypýi ykaraipyrépe. Ñ a Carmen -Hilario rembireko- oitypeíkuri ha ombyatypa peteî vosá pe, ha’e….
ka’arupytû jave oñ otŷkuri -iména ndive- kuarahy reike gotyo.

Upeichavérô jepe, upe á ra guive nosêporâ vei mba’eve chupekuéra. Ñ a Carmen jeko oú kuri
hasykatuetévoi. Hilario katu ojuhú kuri irundy hymba vaka oñ ekarâ i ha huguypá va, upéi
omanombava’ekue ichugui. Ha’e oñ angareko aja hembireko ha umi hymba vaká re, ysokuéra
oñ emohyĝ uatâ kuri imandyjutýpe. Upeichaite jekoraka’e ojehú kuri. Vaípeko ojehecha hikuá i.
Iñ ambuepaite hekovekuéra. Peteî pohâ nohá ra chae he’íkuri chupekuéra: “Mba’evai niko ojejapo
penderehe. Ndaha’éi vyrorei. Che ndachepu’akamo’â i hese. Pehayhú ramo pende rekove ha pene
ñ emoñ are, pehova’erâ ko’á gui ha pya’e ave. Pepytá ramo ko’á pe ikatu pemanomba; pehó ramo ikatu
peñ akâ rapu’â jey”.

Pya’e jeko Hilario ha ipehênguekuéra ojapyhýkuri ijaomimi ha oje’ó i Itakyrýgui. Mombyryvoi


oho upégui, Karaguataýpe. Upépe ojogapo vaivai; ha upéicha avei, heta á ra ndaje ohasa asy. Yvýpe
hamba’e oke ha okaru. Hilario ha ita’ýra ypykue ohó kuri omba’apo peteî mandyjutýpe.
Mbeguekatú pe ojoguajeýkuri tupa, apyka, mesa, umíva. Upeichahá rupi ndaje, peteî ka’arupytû ,
Hilario -ou rire imba’apohá gui- oguapýkuri itapŷi rová i okay’u hembireko ndive; ha
oñ emongetahá guihina hesaho hikuá i peteî karréta nandíre, ohasá va ohó vo, ha jeko oĝ uahêvo peteî
mbokaja tuja renondépe -namombyrýiva hogakuéragui- oguetékuri Hilario ha Ñ a Carmen resa
renondégui. “Mba’épiko péva”, he’íje hikuá i ojupe. Mokô ive ndaje imandu’á kuri upérô umi
hogaykeregua ñ e’ênguére. Ha’ekuéra niko omombe’ú miva’erâ Hilario ha Ñ a Carmen-pe Karaguatay
iporaha, ha sapy’apy’a ojejuhuha upépe plá ta yvyguy. Ñ orairô Guasu rapekuevoi niko raka’e. Ambue
ka’arupytû me ojehujeýkuri upe mba’e. “Oiméne niko kó va hína plá ta yvyguy mba’e”, he’ijekoraka’e
hembirekó pe, ha ombojoapy: “Ko’êramo jajo’ó ta”. Upe á ra irundyhá pe Hilario ndohó i omba’apo.
Opytá kuri, ha hembireko ha ita’ýra ypykue ndive ohó kuri mbokaja tuja oîha meve. Ogueraha hikuá i
peteî jo’oha (pala), ha oñ epyrû ojo’o. Pya’evoi ndaje ojuhu peteî karameĝ ua’i. Onohêraka’e hikuá i ha
oipe’á vo ojuhu hyepypegua omimbipá va, nimbora’e plá ta yvyguy hína. Ovy’aiterei hikuá i, jepérô
upéicha nomombe’ú ikuri mavavetépe. Oguerokirirînte hikuá i.

Mbohapy á ra ohasa rire jeko Hilario osêkuri ohopa heseve Brasil-pe, ha upépe
ohepyme’êkuri. Heta pirapire ndaje oñ eme’êkuri chupe. Upégui ou rire, ojoguá kuri hogarâ
Paraguaýpe. Ko’aĝ aite peve oiko ko’á pe. Ipirapire heta jepiveguá icha; ha’e… kakuaa omba’apo.
Añ etémbora’e upe he’iva’ekue chupekuéra pohâ nohá ra chae: “Pehó ramo ikatu peñ akâ rapu’â jey”. Ha
añ etehá pe, upeichaite oiko hesekuéra. Mba’e vai rire, mba’e porâ manteva’erâ , péicha niko
oje’evavoíjepi… … ha upépe opa.
2- Kachíke Imitãvéramo Guare Ita'ýragui

Kachíkengo ogueraha ita'ýra ypykue oanotaka haguã husgá dope, ogueraha haguã cuartélpe
opresenta. Upó pe la hue oporandu chupe:

 Mboy á ñ opa oguereko nde ra'y.


 19 á ñ o -he'i chupe Kachíke.
 Ha nde mboy á ñ o reguereko, Kachíke.
 Che aguereko 17 á ñ o -he'i ha'e.
 Ha mba'ére nde nemitá ve nde ra'ýgui.
 "Cherachy" aja ha'e "cheracha" va'ekue - he'i ha'e.

f- Jeroviapy (Creencias):

Jeroviapy niko umi mba’ekuaa jaguerekó va, jepémo ñ e’êrei, upeichavérô jepe ojepuru
tapiá va oparupiete oñ embohová ivo mba’e hesaka’ŷva. Son falsas nociones naturales o suposiciones
ilógicas aceptadas tradicionalmente sin análisis, porque sí, sin intervención de la razón ni de la
voluntad; son expresadas en forma de enunciados o de juicios breves, elementales.

1- Mbarakaja hekove pokô i (El gato tiene siete vidas)

2- Mbarakaja hû ome’ê po’a (Gato negro da suerte)

3- Chavurro hasêramo, okýta (El burro que rebuzna, anuncia lluvia próxima)

g- Jeroviakatu (Religión):

Ñ ane retã ygua omomba'eguasu opa mba'e ijá va jeroviakatú pe, taha'e ha'ehá icha. Péicha
opavave jaguereko peteĩ térã hetave ñ angarekohá ra: San Blas (ahy'o rerekua), San Roque (jagua ha
imeg̃ uá va rerekua); Santa Lucía (ohecha'ỹva rerekua); San Ramó n (hyeguasú va ha imembyramó va
rerekua); San Isidro (ñ emitỹhá ra rerekua), San Cayetano (mba'apohá ra rerekua); Santo Tomá s
(oñ emoarandú va ha iñ arandú va rerekua); Santa Cecilia (puraheihá ra rerekua); San Antonio
(ojohayhú va rerekua); San Judas Tadeo (imba'ehasýva ha apañ uã i rerekua).

Paraguá ype -héra Guaraní reheve- jahechakuaa gueterei: tupã nó i, ó ga ñ emongarai; jepokuaa
ha jerovia pó ra rehegua (upéva jeko hekovaiva'ekue, iñ angaipa hetava'ekue), ha Estacionero
opurahei'asýva kurusu á rape ha Arapokõ indy Marangatú pe (Samana Santa).

Algunas manifestaciones de esa religiosidad son, por ejemplo, la creencia en los Santos
Protectores. Así, San Blas (patrono de las enfermedades de la garganta, ahy’o rerekua), San Roque
(patrono de los perros e inválidos; jagua ha imeĝuáva rerekua); Santa Lucía (patrona de los ciegos,
ohecha’ŷva rerekua); San Ramón (de las parturientas y embarazadas; hyeguasúva ha imembyramóva
rerekua); San Isidro (de los agricultores; ñemitŷhára rerekua), San Cayetano (de los trabajadores;
mba’apohára rerekua); Santo Tomás (de los estudiantes e intelectuales; oñemoarandúva ha
iñarandúva rerekua); Santa Cecilia (de los músicos; puraheihára rerekua); San Antonio (de los
enamorados; ojohayhúva rerekua); San Judas Tadeo (de los casos difíciles y desesperados;
mba’ehasýva ha apañuâi rerekua), etc.

Entre las devociones populares encontramos, por ejemplo, el tupânói (pedir la bendición), la
bendición de las casas (óga ñemongarai) cuando se inauguran o son nuevas; las costumbres relativas a
los póra (upéva jeko hekovaiva’ekue, iñangaipa hetava’ekue), etc. También forma parte de la
religiosidad, los cantos religiosos, entre ellos los realizados por los famosos Estacioneros de Semana
Santa.

San Roque San Cayetanto San Blá s

h- Ñepohãno chae (Medicina popular):

Paraguá ype hetaiteve oĩ tapicha hasykatu jave oñ epohã nouká va pohã nohá ra chaépe ha
umichahá pe ñ e'ẽ ojepuruvéva ñ omongetahá pe ha'ehína avañ e'ẽ. Umi pohã nohá ra chae oipuru
pohã rõ umi mba'e oguerekó va hekohá pe. Ndaipó ri ha'ekuéraichagua oikuaa porã véva ka'avo ha
ñ anamimi oĩva ijerére. Umíva ha'ehína hembipuru. Umi pohã oipuru hikuá i oporomonguera hag̃ ua.
Oĩ ambue pohã nohá ra ndoipurú iva ñ ana. Añ etehá pe, oĩ oporomonguerá va yvy, y térã katu
oporopohã nó va ñ embo'e rupive. Nahi'ã i jaheja tesará ipe Guaranikuéra oikuaaporã hague upe
hekoha. Ndaipó ri ka'avo, ita térã mymba hera'ỹva Guaraníme. Ko'ã tapicha imba'ekuaá va apytépe,
oĩ avei pe oporomomembýva, oñ embohérava partéra chae, oipytyvõ va kuñ a hyeguasú vape imemby
hag̃ ua, hogapýpe. Jaikuaahá icha sa'i oĩ kuñ a ohó va peteĩ tasyó pe (hospital) imemby.

Iporã avei ja'e, mba'asykuéra oĩhá icha heraha avei Guaraníme. Techapyrã rõ : ohéo térã haru;
py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitã reterasy; isípula; topepireko ha ambuéva.

Algunas “enfermedades folklóricas”, a criterio del vulgo, son: ohéo (especie de hidrocefalia);
py’aruru (especie de hepatitis); tavardillo (fiebre puerperal); kambyrujere (gastroenteritis aguda en
los recién nacidos sobretodo); mitâreterasy (dolores musculares del recién nacido); isípula (erisipela);
topepireko (orzuelo), etc.

Pohã ramo ojepuru ko'ã va: ka'ahá i, ka'arẽ; guavirami, taperyva; arasa, yvapurũ ; tapekue;
tarope, jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamó ne; kokũ , jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo;
ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha ambuéva.
Algunas plantas medicinales usadas por nuestro pueblo, son por ejemplo para la disentería:
ka’ahái, ka’arê; anticatarrales, como guavirami, taperyva; antidiarreicos, como arasa, granada,
yvapurû; desinfectantes, como aromita, arasa rogue, tapekue; febrifugos, como tarope, jaguarundi;
abortivos, como ruda, ápio, ka’apeva; espectorantes, como amba’y, kumanda yvyra’i, malva blanca y
mamón; hepáticos, como kokû, jaguareteka’a; purgantes, como rosa mosqueta, karaguata, mba’ysyvo;
refrescantes, como ka’arurupe y ka’apiky’i; reumatismo, como kalaguala, palo santo.

i- Atõi (karaiñe'ẽ: Música):

Ipú va ñ ehendú ka, mbaraka, kampá na térã taha’eha’éva Ipú va oporomomarandu hag̃ ua.

1- Che Symi Pôrâ


Rohechaga’u che symi pô râ ha ku mombyry chehegui reime
reikua nga’u py’a tarova nachemongevéiva ymaite guive.
Ñ emokunu’û hykupa voíva rohoja guive chemotyre’ỹ,
hi’â che pepo aveve aha nde ypýpe aguejy roñ and u che sy.

Arekó va iñ ongatuhá pe
amo che anga ruguá pe
che sy ne mborayhumi
avave noguahêi hendá pe
ha pe kuarahy ratá icha
ohesapéva ha omimbi.

Aromandu’a no marangatu mombyry guive che symi pô râ :


mombe’upyrâ má nteko ajuhu, nde rekovekue ysyry sâ kâ .
Kuñ a Paraguá i nde rekopete nde ndereikuaá i yuhéi, kane’ô ,
nde sýgui reru Residenta-kue ha che no memby péina amono’ô .

Letra y música:
Mauricio Cardozo Ocampo

2- La última letra
A ti flor de mi vida, selvá tica azucena,
ko roheja kuetévo adió s ndéve ta´e;
la má s triste palabra que en mi labio suena
ko´agã rehendú ta ipahaite.

Secá ronse las flores de mi vergel soñ ado


hakã pirupaitéma upe che yvotymi,
el raudo torbellino impío y malvado
umi aipotava´ekue oitypá ma chehegui.
Mi pobre vida enferma muriente ya dormita
mba´e mbyasy poguýpe che á ra aha´arö
y tú reina terrestre, amada Belencita,
upe ndacherayhú igui reipotave amano.

Amadme compasiva, te imploro mi azucena


anína ne ñ añ a rehayhu ramo nde sy
no ves mi pobre alma ya sumergida en pena
mba´éichapa oká i ha ochyryry.

Yo llevo tu recuerdo, recuerdo que en mi vida


oikova´erã che akã me mante iñ ongatupy,
novela de una noche de luna esclarecida
ñ aime ramo guare vy´á pe tupá sy.

Y hoy sigo este sendero buscando ya el olvido


si nde niko che chína ndacherayhu mo´ã i
por eso iré cruzando los llanos inconocidos
ahechave´y haguã me umi nde resa jajai.

Y si mañ ana recuerdas a este bien perdido


ne añ okena eguapy ha nde py`apýpe ere
se fue aquel vidente que tanto me ha querido
ohó tama anga yvytú re anítamo ouve.

Yo quiero que tú borres mi nombre despreciado


ani umi rehayhú va che rérare ipochy
que quede para ellos la carne del pecado
ko´ã ga che ahejá va aikó re ijaheipy.

Letra:
Emiliano R. Fernández

j- Danzas Tradicionales del Paraguay:


 Chopî
 Golondrina
 Pericó n con y sin relaciones (versos)
 Cazador (existen 2 versiones)
 Cuadrilla paraguaya
 Montonero
 Galopa
 Palomita (varias versiones)
 Solito (diferentes versiones)
 Londó n carapé
 Malagueñ o
 Chotis
 Valseado
 Danza de las galoperas
 Danza de la botella, etc.
AVANO'ÕGUIGUA TAVARANDU
(FOLKLORE SOCIAL O SOCIOLÓGICO)

a- Ñe'ẽnga (Refranes y sentencias):

Ñ e’ênga niko ohechauka ava arandu ka’aty, ñ e’ê’apesâ rupive. Son expresiones que reflejan el
pensamiento del hombre común acerca de los cosas del mundo, y que en forma consuetudinaria se
vuelve tradicionales.

Techapyrâ :

1- Te amaré a diario… he’i 2- Japuka mba’e… he’i hã i 3- Javy’a ko mundo’i


canillita ojegustá rõ . de ó rova. apu’á pe… he’i tarave
ka’yguá pe.

4- Haku ko asunto… he’i la 5- Rubio ha burro ra’y 6- Igusto koró cho… he’i
pelota tatá oparava’ekue michĩajante ijagrasiado. kururu pirépe
ipéchore. oñ ehe’ỹiva’ekue.

b- Jehero (Apodos):

Jehero niko teratee’ŷva jaipurú va ogapýpe térâ angirû apytépe. Comúnmente llamados
“marcantes”, es el nombre que se suele poner a alguien tomando algún defecto o particularidad del
mismo.

Techapyrâ:

 Chiquitín, Pancho, Aguara’i, Avió n Koli, Anguja, Kavaju Rembe, Kururu, Gá llo Perô , Guyra Tavy,
Jaguarete, Jatevu, Jagua’i Pakéte, Ka’i, Jagua Perô , Vaka resa.

c- Ñembosarái ha Tetia’erâ (Juegos y Pasatiempos):

Niko ha'e umi mba'e ñ aha'ã kuaá va ñ ande rapichakuéra ndive. Ã mba'e ñ aikotevẽ ñ ande
rekohá pe ha upehaguére ndaikatú i hese'ỹkuéra. Umi ojekuaavéva apytépe jaguereko: tuka'ẽ, kuä irũ
kañ y, tevi trá po, valíta, tikichuéla; partído; calesita, carrera vosa, kambuchi jejoka, paila jeheréi, tata
á ri jehasa, yvyrasỹi, tó ro ñ emoñ arõ , toro kandil, trompo arasá ha ambuéva.
d- Trajes tradicionales y populares:

Traje típico masculino

 Sombrero piri.
 Pañ uelo al cuello con forma triangular.
 Camisa blanca de aopo’i con bordados en la parte delantera, en los puñ os y en el
cuello.
 Pantaló n recto color blanco o negro.
 Faja ancha en la cintura, confeccionada con hilos de algodó n en negro o en colores,
con flecos en los extremos.
 Poncho de un solo color o de sesenta listas (opcional en algunas danzas).
 Pies descalzos o zapatos negros comunes.

Traje típico femenino

 Typó i: blusa blanca hecha de aopo’i con mangas de encaje ju.


 Falda ancha y larga hasta el tobillo con uno o dos volados y con adornos de encajes.
 Adornan la cabeza con claveles, reseda, jazmines y otras.
 Tradicionalmente, los pies van descalzos.
 Gran variedad de joyas y accesorios, como el rosario de oro y coral, anillo de siete
ramales, aros de tres pendientes, kygua vera (peineta) y collares.

e- Vy'arã Marangatúva (Fiestas Patronales):

Ko'á pe oĩ:

 6 jasyteĩ (6 de Enero): Reyes Magos


 21 jasyteĩ (21 de Enero): Ñ andejá ra Guasu, Pirivevú ipe
 2 jasykõ i (2 de Febrero): La Candelaria, Kapiatã pe
 3 jasykõ i (2 de Febrero): San Blas, Pirivevui ha Itá pe
 3 jasypo (3 de Mayo): kurusu á ra
 24 jasypoteĩ (24 de Junio): San Juan á ra
 10 jasypoapy (10 de Agosto): San Lorenzo, Ky'ỹindy ha San Lorenzo-pe
 1 jasypateĩ (1 de Noviembre): Todos los Santos
 2 jasypateĩ (2 de Noviembre): día de los difuntos
 8 jasypakõ i (8 de Diciembre): Tupã sy Ka'akupe
 21 jasypakõ i (21 de Diciembre): Santo Tomá s, Paraguarípe;
 24 jasypakõ i (24 de Diciembre): Tupã ra'y arareñ ó i.
MBA'E'APOGUIGUA TAVARANDU
(FOLKLORE MATERIAL O ERGOLÓGICO)

a- Óga (Vivienda):

Oñ emopu'ã vo oñ emohendava'erã tekotevẽhá icha ani hag̃ ua yvytu vai ojeity hi'á ri. Oĩ ó ga
ojejapó va mbokaja yguégui ha oñ emo'ã kapi'íva; ha upéicha avei ojogapó va ipyahuvehá icha,
oipurú mava yvy'atã (ladrillo) ha yvyrajegua. Ó ga oñ emboja'o kó icha: tataypy, ñ aimeha térã jahuha,
kotykeha, kotykaruha ha guataha. Ogapypegua katu ko'ã va: tupa kochõ ha aramboha; kyha,
karameg̃ ua, tataindyrenda, lampiũ , tataindy; mesa, apyka, apykape, apykapuku, kambuchi,
tembipuru; angu'a, ñ a'ẽmbe, yrupẽ, ajaka, y'uha, hy'a, yrenda ha kanéka. La casa cuenta con
dormitorios (kotykeha), comedor (kotykaruha) y uno o más corredores (guataha). Entre los muebles y
enseres encontramos: el catre de lona, trama y tejido metálico; la cama y su colchón (tupa ha kochô),
almohadas (aramboha) y cobijas; también la hamaca (kyha), el baúl (karameĝua), candeleros
(tataindyrenda), lámparas a alcohol y kerosén (lampiû), velas (tataindy), algún nicho con imágenes de
barro y cuadros de santos; mesas (mesa), sillas (apyka), silletas (apykape), bancos (apykapuku),
cántaros (kambuchi), alacenas para guardar utensilios (tembipuru); el mortero (angu’a), platos
(ña’êmbe), cedazo (yrupê), cestas y canastos (ajaka), jarros (y’uha), calabazas para agua (hy’a), una
batea (yrenda) y palanganas (kanéka), etc.

b- Tembi’u Paraguay (La Alimentación. Platos típicos):

Tembi'u apó pe ojepuru ko'ã va: aramirõ , avati, kure ñ andy, kamby, kesu, ryguasu rupi'a,
mymba ro'o opaichagua. Mboheha (condimento) apytépe jajuhukuaa: á ho, sevó i, ky'ỹi, asuka, juky,
laurel rogue ha limõ . Tembi'u Paraguá y apytépe oĩ: huitĩ maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so'o
jukysy, so'o josopy, so'o apu'a, so'o chyryry, so'o ka'ẽ, puchéro, vífe koy'gua, chamuchína, asado de
carnes, guiso, pajagua maská da, chatá ka, votifarra, mbusia, kumanda, ló kro, saporo, jopara, ipokue,
iñ akã ngue yvyguy, chicharõ , chipa guasu, mbaipy, kiveve, kosereva, kaguyjy, kamby-arro, arapaho,
aló ha, terere, guari, chícha ha ambuéva. Entre los ingredientes encontramos el almidón (aramirô),
harina de maíz (avati), grasa de cerdo (kure ñandy), leche (kamby), queso (kesu), huevo de gallina
(ryguasu rupi’a), carnes varias (mymba ro’o opaichagua), etc. Entre los condimentos sobresalen el ajo,
cebolla (sevói), locote (ky’ŷi), azúcar (asuka), sal (juky), hoja de laurel, limón, etc. Entre los platos y
bebidas típicas encontramos: hu’itî maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so’o jukysy, so’o josopy, so’o
apu’a, so’o chyryry, so’o ka’ê, puchéro, vífe ko’ygua, chamuchína, asado de carnes, guiso, pajagua
maskáda, chastáka, embutidos (botifarra, chorizo, longaniza, mbusia), kumanda, lókro, saporo,
jopara, ipokue, iñakângue yvyguy, chicharô, tortílla, chipa guasu, mbaipy, kiveve, kandial, pónche,
kosereva, kaguyjy, kamby-arro, arapaho, alóha, terere, káña (guari), kleriko, chicha, etc.
c- Ñemitÿ ha mymba ñangarekoguigua (Calendario de actividades agrícolas y ganaderas):
 Jasyteĩ (Enero): yvavakuéra hi'aju. Oĩ yva (frutas): sandia, merõ (melón), avakachi, arasa
(guayaba);
 Jasykõ i (Febrero): Oñ emono'õ mandyju (algodón) ha oñ ekytĩ yvyrakuéra (corte de árboles);
 Jasyapy (Marzo): Oñ embyaty avati (maíz), oñ embosako'i yvy oñ eñ emitỹ hag̃ ua; avei, oiko kure
ñ emongyra (engorde de cerdos);
 Jasyrundy (Abril): Ojehapo'o mandi'o (mandioca). Oñ eñ otỹ opaichagua temitỹ, ojeguerova yvyra
ha ka'avokuéra (hortalizas);
 Jasypo (Mayo): Oñ emopotĩ kokue. Oĩma heta yva hykuéva: narã , limõ hamba'e. Oñ eñ itỹ petỹ
(tabaco);
 Jasypoteĩ (Junio): Oĩma kumanda (poroto) ha takuare'ẽ (caña de azúcar);
 Jasypokõ i (Julio): Oñ embosako'i yvy ambue temitỹme g̃ uarã . Oñ eñ otỹ mandi'o (mandioca), jety
(batata), kumanda (poroto), manduvi (maní), sandia (sandía), merõ (melón), kurapepẽ (zapallo),
arro (arroz). Oñ ekytĩ ka'a (yerba mate);
 Jasypoapy (Agosto): Oñ eñ angareko mymbakuérare: kure (cerdo-chanco), kavaju (caballo), vaka
(vaca), ovecha (oveja), kavara (cabra);
 Jasyporundy (Setiembre): Oñ eñ otỹ mandyju (algodón), manduvi (maní), arro (arroz), kumanda
(poroto), jety (batata), merõ (melón), kurapepẽ (zapallo), andai (calabaza), pakova (banana),
mandi'o (mandioca). Oñ eñ apĩ ovecha (oveja);
 Jasypa (Octubre): Oĩma trigo;
 Jasypateĩ (Noviembre): Oĩ ñ epyrü ma avatiky (choclo), sandia (sandía), merõ (melón) ha piñ a;
 Jasypakõ i (Diciembre): Hetá ma avati (maíz), merõ (melón) ha sandia (sandía). Oñ emba'apó ma
avei petỹ (tabaco) ha mba'eysyvó re (tártago).

d- Mba’e’apo: táva ojejapohápe ha mba’e ojejapóva (La Artesanía: su geografía y materiales


empleados):
 Itá , Areguá ha Tovatĩme (Tobatí): mba'e'apo ñ ai'ũ ha tovatĩgui (alfarería y cerámica);
 Karapegua (Carapeguá): poyvi (algodón);
 San Miguel: ovecha rague (lana),
 Jataity: ao po'i;
 Kapiata (Capiatá): typycha (escobas);
 Luque: Mbaraka ha opaichagua jeguaka itaju ha kuarepotĩgui (orfebrería e instrumentos
musicales);
 Limpio: karanda'y (sombrero, cestos);
 Itagua: ñ anduti,
 Pirivevú i: (pó ncho 60 lista);
 Ka'akupe (Caacupé): mba'ehe'ẽ (dulces);
 Cnel. Bogado ha Eusebio Ayala: chipa;
 Atyrá ha Ypakarai: vakapi (cuero).
MOHU’Ã
(CONCLUSIÓN)

Tavarandu ha'eva'erã katuete:

 Mba'echae (tradicional). Péva niko he'ise pe mba'e tavarandugua (hecho folkló rico) -taha'e
ha'éva- ohasaha sy ha tú vagui, ñ emoñ arépe. “Tuka'ẽ” jaipuru ko'ag̃ aite peve ñ embosará irõ ,
ñ ande sy ha ñ ande ru ombohosá gui ñ andéve ha upekuévo omyesakã gui ñ andéve mba'éichapa
ñ aha'ã va'erã
 Tetã ygua rembiapokue (vulgar). Á pe katu oje'e ñ andéve pe mba'e tavarandugua ikatuha heñ ó i
oimeraẽ hendá pe. Natekotevẽi jaha ñ añ emoarandu upevarã térã ñ aime peteĩ mbo'ehaó pe heñ ó i
hag̃ ua tavarandu. Péicha peteĩ jehero (marcante) oimeraẽva omoheñ oikuaa.
 Ijapoharekuaa'ỹva (anó nimo). Avei oje'e mba'e tavarandugua ijapoharekuaa'ỹha. Techapyrá rõ ,
avave ndoikuaá i má vapa oipuru'ypýkuri pe ñ e'ẽ “amó ntema”
 Purupyrã (ú til). Mba'e tavarandugua niko ojekuaa, ojepuru aja. Ndojepurú iramo, ndojekuaá i ha
upe mba'e pya'e omano. Terere, vorivori, chipa, tatapỹi á ri jehasa umíva ha'égui purupyrã ,
hekove; ha oĩ gueterei ñ ande apytépe ko'ag̃ aite peve
 Heñ oisapy'á va (espontá neo). Péva he'ise mba'e tavarandugua noikotevẽiha ñ embosako'i arére.
Oimeraẽ hendá pe, heñ oita jave, heñ ó i. Techapyrã rõ , ja'ekuaa “yvyrasỹi” heñ oihague peteĩ á ra.
Hoky peteĩ ñ ande rapicha apytu'ũ me (heñ oisapy'a) ha péva oikuaauká vo hapichá pe, ojekuaa ha
ojepurú makatu.

También podría gustarte