Universidad Santa Clara de Asís
GUARANI
Temimbo’ekuera:
Mónica Gabriela Alfonso
Licia Diana Torales
Alejandra Galeano
Alex Jonás Amarilla Sosa
Néstor López
Mbo’ehara:
Lic.: Marta Acosta
Caaguazú - Paraguay
ÑEPYRURA – Introducción
Tembiapo ãgaguape ñeha’ame ojechaukase peteî jehechaguasu umi
mombe'ugua’umombe’upy ha mombe’urã Paraguaipe.
Ñande retã Paraguai iporãmbava tymba aty, yvyrakuera ha ñanakuera puraheipe ha
tekovepe, upeicha avei iporã asyva ha’eva pe ñande tavarandu.
Kova ko yvy Paraguai oguereko mombe’ugua’u, mombe’upy ha mombe’urã mbovy
ojehechayva.
Pe mombe'ugua’u ipypuku hata, ko tembiapo rupive avei roikuaata rohovo opa mba’e
umivagui
(En el presente trabajo se pretende dar una visión general acerca de lo que son los mitos
cuentos y leyendas de Paraguay.
Pues nuestro país Paraguay, además de ser un país rico en fauna, flora artesanía y música,
es además exquisito en el ámbito cultural.
Esta tierra cuenta con mitos cuentos y leyendas que la hacen aún más exótica y mística. La
mitología guaraní presenta gran profundidad y variedad y a través de este trabajo de
investigación iremos conociendo más acerca de cada uno de ellos.)
Mombe’ugua’u – Mitos
Mombe’ugua’u ha’e umi mombe’u oiko gua’úva rehegua, oñemombe’u mba’e
ikatu’ÿva jagueroviapa ava terã ambue rehegua.
La mitología guaraní presenta una gran profundidad y variedad. Los mitos
guaraníes son algo más increíbles, animales feos, personas que sufren
maldiciones históricas que pueden ser adaptadas a la vida cotidiana. Los mitos
guaraníes forman parte del tesoro nacional.
Mombe'u gua'u
Ymaite guive niko oñemombe'úva ñandéve Tau ha Kerana rehe. Ko'ãva
ojoayhueterei.Péva okañy ha nomomba'éigui iñirûnguéra he'íva ha iñañágui
hikuái avakuéra ndive.
Heta py'aro ogueraha hi'ari hikuái ha upéicha ohupyty peteî maldición ha
imembýha pokõi mitã vai. Teju jagua:
Ojogua Tejúpe ha memby ipykue.
Tau ha Kerana memby ypykue. Hete tuichaiterei ha ipohýi upévare ndikatúi
oipuru mbarete orekóva. Ojehecha hete ojoguaitereíha teju tuichava, oî heíva
orekóha pokõi akã ojoguáva jaguápe.
Teju jagua
Ha’e Tau ha Kerana memby ypykue. Ko mymba tuicha ha ivaietereíva, hete teju
ha iñakã jagua. Oje’e hese oguerekoha ipoguýpe itakua ha avei oñangarekoha
yvakuéra rrehe
Mbói tu’ĩ
Tau ha Kerana memby mokõiha. Hete ojogua mbóipe ha ijuru ha’ete tu’î. Mbói
tu’î oñangarekóje umi mymba oikóva yvy ári ha ýpe oikokuaáva rehe.
Moñái
Ha’e hína Tau ha Kerana memby mbohapyha. Mbohapy hague, umi ñu ha
yvytyjere, ipokovívare ija’éva ha mondaha pytyvõhára. Ha’e karai guasu umi
ñúre ha oñangareko yvytu ha guyrakuéra rehe; ha’eichagua ndaipóri umi
tendáre.
Jasy jatere
Tau ha Kerana memby irundyha. Ko mitã’i yvágaicha hesa hovy asýva ha
kuarahy mimbícha iñekãrague sa’yju. Michĩ ramo jepe mborayhu añetégui
henyhẽ ha oguahẽvo asajepyte osẽ omosarambi, yvoty ropéicha, mborayhu
eirete. Oje’e hese opívo oikoha opa rupiete ha ipópe ogueraha ka’a rakã
pehẽngue ome’ẽva ichupe mba’e kuaaita.
Kurupi
Tau ha Kerana memby poha. Ha’e ndajeko peteĩ karia’y karape’i oikóva
asajepyte ka’aguýre kañyhápe. Oikóje ohape ra’arõ mitãkuña osẽva asajerei
hógagui.
Ndaipóri kuñataĩ oñanise’ÿva ahechávo karia’y vaiete. Kurupi ojura katuete ha
ogueraha ka’aguy hesakãhápe kapi’ipe hovyũ ha hyakuãvureíva ári arairõ
ombotarova térã ojuka peve.
Ao ao
Tau ha Kerana ñemoñare poteĩha. Oje’e niko Ao ao oikoha kure ka’aguýcha,
aty atýpe oñondive, ha oikoha yvypóra ro’óre. Upévare oiko tapia ko’ãva
rapykuéri.
Oĩ ramo ojupíva yvyra rakãre ani haguã Ao ao ho’u chupe, pindo mátare
ojupívare katu mba’eve ndojapói, ku oguerokorõguáicha hesekuéra kurundu.
Luisõ
Tau ha Kerana memby pokõiha. Ha’e peteĩ mymba jaguápe ojoguáva, ivai,
hesa vera ha iñakã guasu. Pyhare pytévove oho ojapajeréi te’ongue ári,
upévare hesa’yju ha ine.
Mombe’ura– cuentos
Ha’e peteî ñemombe’ugua’u ñanembovy’áva, ñanembo’éva ha avei
ñanerekombo’éva. Katuete oñemomba’eguasuve umi mba’e porã umi mba’e
vaígui.
Es una narración de ficción con finalidad de entretener, divertir, instruir,
moralizar, de servir de ejemplo práctico en la vida diaria. Hace resaltar y
predominar lo bueno sobre lo malo.
Ka’i, Aguara ha Jaguarete
Peteî ko’ême Jaguarete omomarandu Ka’ípe hasykatuha ha toumíje hendape
oñandumívo ha’e ha mayma mymba oîva upe jerére. Sapy’arei oîramo
ouse’ÿva hendápe ndaje okuera rire omoî porãta chupekuéra. Oîhaguéicha
mymba oñembosako’i oho haguã oñandumi karai guasúpe. Ambue ko’ême
hysýi tape po’íre.
Ka’i ha Aguara oñemoî peteî ñe’ême ohóvo asajeve. Mbegue katu, asajemi
vove, ojoapykuéri mokõivéva Jaguarete róga gotyo oje’ói. Heta porã oguata rire
ojuhu hikuái yvyku’i morotî asy ha Ka’i osê he’i :
—Japyta sapy’amína ko’ápe japytu’u, Aguara. Opytu’u aremi rire Ka’i
oñembojere ha hesaho sapy’a itakua mombyrymi ijatukupépe opytávare.
Hesa vera guasu Ka’i. Upémarõ Aguara oporandu:
—Mba’éiko oî?
—Amóva Jaguarete róga, ema’êmi ko’ápe niko ojekuaa ñane irûnguéra pypore
ohokuévo guare añónte ha oukuévogua ndaipóri. Ho’úmanera’e chupekuéra.
Jajevy pya’éke, Aguara —he’i iñirûme ha vokóike ojere jey hikuái hekoháre.
Ka’i ha Aguara ndohasái Jaguarete rãingua rupi, Ka’i ha’eve rupi
Tahýi ha Ñakyrã
Arahaku aja Ñakyrã opurahéi ha Tahýi upe aja ombyaty hembi’urã.
Oĝuahẽvo araro’y Ñakyrã iñembyahýi, ha vokóike Tahýi rendápe oho avati ra ỹi
ojerure ojepy’ajokomi haĝua, araro’y ohasa aja.
Tuicha pochýpe Tahýi oporandu: Mba’éiko arahaku aja rejapo ra’e.
Ha mbaéiko ajapóta... apurahéi, Ñakyrã ombohovái.
Iporãite, he’i Tahýi, arahaku aja repurahéi... néi, áĝa araro’ýpe, ejeroky...
Ka’i ha Aguara
Aguara ndajeko peteĩ jey ohosetéma ho’u takuare’ê imba’e’ÿva ha vokóike
ombosako’i ikompái Ka’i rendápe jahechápa nomoirũmíri chupe.
─Jahána chendive Ka’i ja’u karai Kili takuare’ê ojerure asy Aguara.
─Ndahaseietépa che. Upévanga’u aha ajekutukapa kapi’atĩme upérupi
oñembotavyete Ka’i.
─Ame’êtaniko ndéve nde sapaturã ombojuruhe’ê chupe Aguara.
─Upéicharõ ikatu iñambue, ikyre’ÿma Ka’i.
Sapy’aitérõ ĝuarã, oguata karê karêma oje’óivo. Oike takuare’êndýpe. Omope
mope takuare’ê ha ho’u kirirĩ hikuái.
Upeichahágui, ojeku’ako mitã Ka’i ha he’i Aguarápe.
─He’êterei niko kóva kompái, asapukáita.
─Anína resapukái ombohovái kyhyjepópe Aguara.
Are porã okaru rire hikuái, osê jeýma Ka’i oñemotie’ÿse.
─Ndetarovapiko nde kompái. Ekirirĩ, ekirirĩetéke oñe’ejoko chupe Aguara.
Morangu Ka'i ha Jakare
Oho ka'i farrahape ojeroky ha ovy'a vailehápe. Upeingo añtende kichiha oheño
rehe ha oiko vai hapicha ndive, oho hapykuévo ha oñorairõ hikuái.
Upéi katu oñomuña, osapukáieterei ambue kaìpe ha katu ha'e ohasava'erã
peteĩ ysyry.
Pe y rembe'ýpe oho ojuhu peteĩ jakare oĩ hina upepe ha he'i chupe:
- Eju jakare, chembohasami nde apére ikatúramõ ajapuraiterei ko'anga oikóvo,
- Ha vuéno – he´i jakare
- Ejupi katu che lomo ári – Ojupi ka'i ilómo ári ha oho ohasávo upe ysyry.
Oguahẽvo hambe'ype oho ka'i yvyra rakãre
-He…… mba´eiko, amigo ka´i,nderepagamo'ãipa cheve nde viáhe.
-Nahániri – he'i chupe ka'i.
-Che ajapuramahina ha ndapagamo'ai, otra guelta-pe apágata ndéve- he'i
chupe.
Mombe’upy– leyendas
Aikuaávo mombe’upýpa mba’e, mba’éichapa oñemohenda ha mba’éguipa
oñe’ê. Jaikaave haguã.
La leyenda es una narración de hechos naturales, sobrenaturales o una mescla
de ambos que se transmite de generación a generación en forma oral o escrita.
Mombe’upy- leyenda: ha’e umi mombe’u ohechaukáva táva arandu, katuetei
ñamomorã, ha ñanemomba’embyasýva. Mombe’upy ñemopyenda mba’e
oikova’ekue ymave añetehápe, ha iñambue ohóvo oñemombe’uhápe, oñenohê
térã oñemoîve.
Mombe’upy oñemohenda kóicha
Marangatukuéra rehegua: Sobre santos
Techapyrã: Tupãsy Ka’akupe, San Blas.
Tembiasa rehegua: Históricas
Techapyrã: Kurusu Bartolo, Kurusu Isabel.
Máva rembiapo rehegua: Sobre héroes.
Techapyrã: Pa’i Sume
Tenda rehegua: Toponímicas.
Techapyrã: Lago Ypakarai, Ykua Bolaños, Moñaikuare, Cerro Lambaré.
Mymba rehegua: Sobre fauna.
Techapyrã: Kururu, Kai, Chahã, Urutau, Ynambu, Ypaka’a, Karãu.
Yvyra ha ñana rehegua: Sobre flora.
Techapyrã: Piri, Mburukuja, Yrupe, Ka’a, Avati.
Ka'a mombe'upy
Oikóje raka'e petei karai ohayhuetereíva itajýra peteime. Petei mitãkuña iporã
ha imarangatúva. Itúva hakate’eterei hese ha ndoikuaái mba'épa ojapóta ani
haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha ha’e oikuaa ko yvy apére oiha heta
tekove ñaña. Upévare pe karai ogueraha mombyry itajýrape okyhyjégui umi
mba'e vaígui, oho avei hendive hembireko. Heta oguata rire oike hikuái petei
ka'aguy tuichávape ha upépe opyta oiko haguã.
Upépe upe karai oñemity ha sapy'ánte oi ára ndoguerekóiha mba'éve ho'uarã,
upéicha ramo oheka ka'aguýre yva térã eíra ho'u haguã.
Heta ára upéicha ohasa asy. Ko'ã mba'e nomokangýi chupekuéra ha ko'e
ko'erente oñemityve hikuái. Petei jey oguahe hogapekuéra petei karai tujami ha
he'i óga járape: -Ikatúpa apytami ko pyhare akemi pende rógape?
Omonei chupe óga jára ha he'i itajýrape: -Tereho che rajy, umi mba'e mimi
jarekóva ñane rembi'urã eme'e ko karaípe, oimearã niko iñembyahýi.
Ha upéicha ome'emba umi mba'e oguerekomíva upe karai poriahúpe.
Upéi ko'e rire pe karai ojekuaauka óga járape, ha'e ha'eha Ñandejára
remimbou. He'i óga járape:
Ñandejára niko ohepyme'ese ndéve reñangareko porã rehe nde rajýre. Ani
haguã ojehu chupe mba'eve ivaíva ha omano'y haguãaraka'eve, ajapóta chugui
ka'avo. Ko ára guive ñahenóita chupe Ka'a. Heta mba'e vai ha iporãva ikatúta
ko'águi ojejapo. Nde rajy araka'eve nomano mo'ãi, oñekytimba ramo jepe hakã,
heñói pyahu jevýta ha iporãvéta. Ha péicha, ko mitãkuña porãgui oiko raka'e pe
mba'e ojepurúva heta mba'érã ha ojekuaáva opa rupi, hérava ka'a.
Ñanduti
Ñanduti ha’e pete mitakuña ñande ypykuéra, oikóva ipehenguekuéra ndive
petei tenda oiva ysyry rembe’ýpe, henyheva guyra ha yvotýgui.
Ko’e vove ikyvykuéra opu’ãva jepi voi ojapo tembiapo ogapýpegua: omomgu’i
avati, oikutu pira térã omba’apo hikuái yvyráre.
Ñanduti katu iñate’¦eterei ha ikerana, kuarahy yvatéma jepi opu’ãva. Upéi
oñembosarái hapichakuéra ndive, ha oipo’o yva aju ha ho’u.
Ituakuéraje ajaka apoha, ha peti jey ose oho hikuái mombyry oñemu haguã
imba’erepýre, ha ohasa hikuái petei ka’aguy.
Ñanduti oho avei hendivekuéra py’aguapy ha vy’ápe. Pe tapére ha’e opyta
ohóvo, itúva ha ikyvykuéra he’i jepi chupe ani haguã opyta tapykuépe.
Oukuévoma ka’aruete upéicha jey ojapo; ipehenguekuéra oñemotenonde ha
ha’e katu oguata mbeguekatu hapykuerikuéra.
Kuarahy oñepyruma okañy mbeguekatu ha upéicha oguahe pyhare. Ñanduti
avei ohechakuaa oguahemaha pyhare.
Oñehendu umi mymba ka’aguy ñe’e ha upéva omongyhyje chupe,
ipehenguekuéra katu ndojekuaavéima, mombyry opyta tapykuépe. Oguata pe
ka’aguýre, upéi ikane’õ sapy’a ha upémarõ oheka moõpa oke haguã.
Ohendu umi jaguarete sapukái ha oturuñe’e umi mbói, Ñanduti okyhyjeiterei ha
oñepyru hase.
Upe riremínte oñandu sapy’a ijati’y ári omoîva ipo. Ka’aguy Jarýi osê chupe.
Chepytyvõ, chepytyvõ! Ojerure chupe Ñanduti. Upe kuñakarai he’i chupe:
anihaguã mymba kuéra ojapo hese mba’eve ivaíva, ojapotaha chugui petei
"ñandu’i". Ha upeícharõ okañ¦taha umi mymbakuéragui.
Ñanduti upe guive oñepyru omba’apo, opa chugui pe ate’y oguerekóvami ha
oipyaha umi mba’e ijojaha’yva porãgui, araka’eve ojehecha’yva’ekue mamove.
Kane’õ ha topehýi ojapyhy chupe, ha ha’e ohendúnte gueteri jaguarete sapukái;
upémarõ omba’apo jey márõ ojapo’yhaguéicha hekovépe.
Okañýma pe jasy ha ko’e ohóvo.
Kuarahy iñapyse mbeguekatu ohesapévo pe ka’aguy.
Ñanduti, ndaha’evéima "ñandu’i" oiko jeýma chugui mitakuña ñande ypykuéra
ñemoñare.
Ojere jey upéi hógape pya’e, opyta’yre pe tapére. Oguahe rire hógape omobe’u
ojehuva’ekue chupe, ha oñepyru ombo’e ipehenguekuérape "Ka’aguy
Jarýi"ombo’e’akue chupe.
Ñanduti okakuaa ha ombo’e imemby ha umi hemiarirõme ojapo haguã pe
mba’e iporãitéva, hérava "Ñanduti".
Tupãsy Kaakupe mombeupy
Tava Tovatîme oiko’akue peteî ñande ypykuéra hérava Hose ava guaraní
oñemongaraiva’ekue. Ha’e ojapo ta’anga tupãope guarã. Peteî jey oho yvyra
rekávo ka’aguýpe. Upépe osê chupe guaikurukuéra, kyhyjepópe oñani pe
ka’aguy mbytére oikuaágui ko’ãva ndohayhuiha chupe. Guaikurukuéra
ohupytypotaite jave ojuka haguã Hosépe, kova oñemoi peteî yvyra poguasu
kupépe, oñesu ha oñembo’e Tupãsýme:
Chemokañymína ko’ã guaikuru resa renondégui, aníkena ehejatei che recha
hikuái Tupãsymi.
Ase ramo ko’águi tekovére, ajapóta ndéve nera’anga ko yvyra mátagui,
nemomorã haguã opavave oikóva guive ko yvy ape ári.
Tupãsy ohendu iñe,ê ha umi guaikuru oguahêvo ijypýpe, iñipytûmba ijerére ha
ndohechái hikuái moôpa okañy Hose.
Ou jevývo Tovatîme, Hose vy’ápe omombe’u pa’ikuérape ojehu’akue chupe
ka’aguypýpe, ha mba’épa ojapose oipopepývo Tupãsýme.
Pa’ikuéra oguerohoryeterei pe ojaposéva ha he’i chupe:
Ejapóna mokõi Tupãsý ra’anga, petêi tuicháva, tupãópe guãra ha ambue
michîvéva, nde rógape guarã.
Ohasávo ára pe Tupãsy ra’anga michivéva oguereko’ákue hógape Hose,
ojereraha tupão Ka’akupépe. Ko’ágã peve ñane retã ha opa tetãgui ou
omomorã haguã pe Tupãsýme.
Ambojuapy – anexo
.
PAHA –
Conclusión
Ko tembiapo roikuaa heta mombe’ugua’u, mombe’ura ha mombe’upy ymaguare.
Tavarandu arapegua ko mombe’ugua’u, mombe’ura ha mombe’upy ha’e Paraguai
mba’etee.
Paraguai Tvarandu oreko hetaiterei mombe’ugua’u, mombe’ura ha mombe’upy. Ha ore
mitanguera apopyra oikuaañande mombe’ugua’u, mombe’ura ha mombe’upy.
Jaikuaa mombe’upy Paraguai ha’e mba’e guasu ha jambohasa ñemoñave pyahu.
(En este trabajo aprendimos más sobre los mitos cuentos y leyendas antiguas del Folclore,
estos mitos cuentos y leyendas provienen de nuestro Paraguay.
El folclore Paraguayo contiene una gran variedad de leyendas al igual que los cuentos y
mitos y además, nuestros niños deben aprender más sobre la cultura del Paraguay.
Que todos sepamos un poco más de los mitos y leyendas del Paraguay y es importante
para no perder nuestros conocimientos y también trasmitirlas a nuevas generaciones)