Bitcoin

Bitcoin

Često korišteni znak Bitcoina
Jedinica
Jedinica	bitcoin
Oznaka	₿ kodovi BTC i XBT
Podjedinica	100.000.000 satoshija
Oznaka	sat
Demografija
Datum uvođenja	3. januar 2009.
Korisnici	El Salvador
Nadležna institucija
Centralna banka	nema
Valutni režim
Inflacija	određena protokolom; ponuda ograničena na približno 21 milion jedinica
Izvor	Bitcoinov protokol
Bitcoin nije dio standarda ISO 4217; BTC je najčešći tržišni kod, dok se upotrebljava i XBT.

Bitcoin (oznaka: ₿; kodovi: BTC i XBT) jest kriptovaluta, decentralizirani sistem elektronskog plaćanja i otvorena mreža ravnopravnih računara koju je 2008. osmislila nepoznata osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Transakcije se bilježe u javnoj distribuiranoj evidenciji poznatoj kao blockchain, dok čvorovi bez centralne banke ili drugog jedinstvenog upravitelja postižu saglasnost primjenom dokaza rada. Mreža je pokrenuta u januaru 2009. i smatra se prvom uspješnom decentraliziranom kriptovalutom koja je riješila problem dvostrukog trošenja bez pouzdanog finansijskog posrednika.

Naziv Bitcoin, napisan velikim početnim slovom, često označava protokol, mrežu i cjelokupni sistem, dok se oblik bitcoin upotrebljava za obračunsku jedinicu. Jedan bitcoin djeljiv je na 100 miliona najmanjih jedinica, nazvanih satoshi prema tvorcu sistema. Ponuda novih jedinica određena je protokolom i postepeno se smanjuje, a ukupan broj ne može premašiti približno 21 milion.

Bitcoin se koristi za prijenos vrijednosti, plaćanja, štednju i ulaganje, ali njegova cijena može znatno oscilirati. Transakcije su javno vidljive, dok su korisnici predstavljeni adresama, zbog čega se sistem opisuje kao pseudoniman, a ne anoniman. Kritike su usmjerene na potrošnju električne energije pri rudarenju, cjenovnu nestabilnost, upotrebu u nezakonitim djelatnostima, koncentraciju vlasništva i poteškoće u zaštiti potrošača.

Terminologija i oznake

Naziv Bitcoin sastavljen je od engleskih riječi bit, jedinice digitalnih podataka, i coin, što znači "kovanica". Nakamoto nije posebno objasnio izbor naziva. U bosanskom se za sistem i jedinicu najčešće koristi neprilagođeni oblik "Bitcoin" odnosno "bitcoin", dok se u dijelu stručne literature pojavljuje i fonetski prilagođeni oblik "bitkoin".

Simbol ₿ prihvaćen je u širokoj upotrebi i 2017. uključen u standard Unicode. Kod BTC nije službeni kod prema standardu ISO 4217, ali ga koriste berze, novčanici i tržišne baze podataka. Oblik XBT slijedi konvenciju prema kojoj kodovi nadnacionalne imovine počinju slovom X, ali ni on nije službeno uključen u ISO 4217.

Najmanja jedinica, satoshi ili skraćeno sat, iznosi 0,00000001 bitcoina. Upotrebljavaju se i milibitcoin, jednak hiljaditom dijelu bitcoina, te mikrobitcoin, jednak milionitom dijelu. Lightning Network i pojedine aplikacije mogu obračunavati još manje vrijednosti, iako se one pri konačnom poravnanju na glavnom blockchainu zaokružuju na cijeli satoshi.

Historija

Prethodnici

Bitcoin je nastao spajanjem ranijih ideja iz kriptografije, digitalnog novca i distribuiranih sistema. David Chaum je tokom 1980-ih razvio kriptografski zaštićen elektronski novac, ali se njegov sistem oslanjao na centralnog izdavaoca. Cynthia Dwork i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a Adam Back ga je kasnije primijenio u sistemu Hashcash.

Wei Dai je 1998. predstavio prijedlog b-moneyja, distribuiranog anonimnog elektronskog novca, dok je Nick Szabo razvio koncept bit golda, zasnovan na računarski skupim dokazima i kriptografski povezanim zapisima. Hal Finney je 2004. napravio sistem višekratnog dokaza rada. Ti projekti nisu postali samostalni decentralizirani novac, ali su sadržavali elemente koje je Nakamoto kasnije povezao u Bitcoin.

Glavni tehnički problem bio je sprečavanje dvostrukog trošenja bez centralne ustanove koja bi vodila evidenciju. Nakamotovo rješenje spojilo je digitalne potpise, mrežu ravnopravnih čvorova, vremensko označavanje, prilagođavanje težine dokaza rada i ekonomske nagrade za učesnike koji održavaju sistem.

Stvaranje i pokretanje

Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008. Nakamoto je 31. oktobra iste godine na kriptografskoj e-mail listi objavio rad Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System, u kojem je predstavio elektronski novac čije se transakcije potvrđuju bez finansijskih ustanova.

Prvi blok, poznat kao genezni blok, izrudaren je 3. januara 2009. U njega je unesen naslov britanskog lista The Times o mogućoj novoj pomoći bankama: "The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks". Tekst je dokazivao da blok nije mogao biti stvoren prije tog datuma, ali je kasnije tumačen i kao komentar na bankarski sistem tokom svjetske finansijske krize.

Nakamoto je 8. januara objavio prvu verziju softvera, a mreža je počela djelovati narednog dana. Hal Finney bio je među prvim korisnicima i 12. januara primio je deset bitcoina od Nakamota, što se smatra prvom zabilježenom Bitcoin transakcijom između dvije osobe.

U početku su bitcoin rudari stvarali običnim procesorima, a jedinice nisu imale utvrđenu tržišnu vrijednost. Jedna od prvih javno zabilježenih procjena cijene nastala je 2009. na osnovu troškova električne energije potrebne za rudarenje. Programer Laszlo Hanyecz platio je 22. maja 2010. ukupno 10.000 bitcoina za dvije pizze, što se obično navodi kao prva dokumentirana kupovina fizičke robe bitcoinom.

Rani razvoj

Prve berze omogućile su trgovanje bitcoinom za konvencionalne valute tokom 2010. i 2011. Najpoznatija među njima postala je Mt. Gox, prvobitno osnovana kao platforma za razmjenu karata iz igre Magic: The Gathering. Kako su cijena i broj korisnika rasli, Bitcoin je privukao pažnju programera, ulagača, novinara i regulatornih organa.

Nakamoto je tokom 2010. postepeno prenio razvoj softvera drugim saradnicima, među kojima je bio Gavin Andresen. Posljednju poznatu javnu poruku objavio je u decembru 2010, a iz privatne komunikacije povukao se tokom 2011. Njegov identitet i dalje nije utvrđen.

Internetsko tržište Silk Road počelo je 2011. koristiti bitcoin kao glavno sredstvo plaćanja. Iako je nudilo i legalnu robu, postalo je poznato po prodaji narkotika i drugih zabranjenih proizvoda. Američke vlasti zatvorile su ga 2013, a njegov osnivač Ross Ulbricht kasnije je osuđen zbog više krivičnih djela. Povezanost s nezakonitom trgovinom znatno je utjecala na ranu javnu sliku Bitcoina.

Rast tržišta i krize

Bitcoinova cijena prvi je put premašila jedan američki dolar 2011. i nakon toga prolazila kroz više ciklusa naglog rasta i pada. Tokom 2013. privukao je širu međunarodnu pažnju, ali su berze i korisnici često bili izloženi krađama, tehničkim kvarovima i regulatornoj neizvjesnosti.

Mt. Gox je početkom 2014. obustavio isplate i proglasio stečaj nakon nestanka približno 850.000 bitcoina, od kojih je dio kasnije pronađen. Događaj je pokazao razliku između sigurnosti osnovnog protokola i sigurnosti posredničkih usluga koje za korisnike čuvaju privatne ključeve.

Tokom 2017. Bitcoin je doživio snažan rast cijene i broja transakcija. Neslaganje o povećanju kapaciteta mreže dovelo je u augustu do tvrdog račvanja i nastanka Bitcoin Casha. Zagovornici nove mreže povećali su najveću veličinu bloka, dok je Bitcoin zadržao manja ograničenja i usmjerio dio razvoja prema tehnologijama kao što su Segregated Witness i Lightning Network.

Cijena je krajem 2017. dostigla dotadašnji vrhunac, nakon čega je tokom 2018. znatno pala. Tržište se ponovo proširilo 2020. i 2021, kada su bitcoin počele kupovati pojedine kompanije i institucionalni ulagači. PayPal je 2020. omogućio dijelu korisnika kupovinu i prodaju kriptovaluta, dok su kompanije kao što su MicroStrategy i Tesla objavile kupovinu bitcoina kao dijela svoje imovine.

Nakon vrhunca 2021. tržište je ponovo palo, posebno tokom 2022, kada su propali brojni kriptovalutni projekti i berza FTX. Iako FTX nije upravljao Bitcoinovim protokolom, njegov stečaj dodatno je naglasio rizike povezane s centraliziranim posrednicima.

Razvoj nakon 2020.

Nadogradnja Taproot aktivirana je u novembru 2021. Uvela je Schnorrove potpise i poboljšala efikasnost, privatnost i mogućnost oblikovanja složenijih uvjeta trošenja.

Američka Komisija za vrijednosne papire i berzu odobrila je u januaru 2024. trgovanje prvim fondovima kojima se na berzi izravno prati cijena bitcoina na američkom tržištu. Odluka je omogućila ulagačima izloženost njegovoj cijeni preko reguliranih finansijskih proizvoda bez neposrednog upravljanja privatnim ključevima.

Četvrto prepolovljavanje nagrade za blok dogodilo se u aprilu 2024, kada je subvencija smanjena sa 6,25 na 3,125 bitcoina. Takva smanjenja ugrađena su u protokol i događaju se nakon svakih 210.000 blokova, približno jednom u četiri godine.

Tehnička osnova

Mreža ravnopravnih čvorova

Bitcoin djeluje preko otvorene mreže čvorova koji međusobno razmjenjuju transakcije i blokove. Ne postoji centralni server, administrator računa niti ustanova koja odobrava uključivanje u mrežu. Svako može pokrenuti odgovarajući softver, povezati se s drugim čvorovima i nezavisno provjeravati pravila protokola.

Puni čvor preuzima blokove od geneznog bloka do najnovijeg poznatog stanja i provjerava valjanost svake transakcije. Odbacuje blokove koji krše pravila, uključujući one koji sadrže neispravne potpise, stvaraju previše novih jedinica ili pokušavaju potrošiti već potrošeni izlaz.

Laki novčanici ne čuvaju cijeli blockchain, nego podatke dobivaju od punih čvorova i provjeravaju ih pojednostavljenim metodama. Takav pristup smanjuje zahtjeve za pohranom i mrežnim saobraćajem, ali uvodi veću zavisnost od drugih učesnika.

Blockchain

Pojednostavljena struktura Bitcoinova bloka, koji sadrži zaglavlje i skup transakcija.

Bitcoinov blockchain javna je, hronološki uređena evidencija potvrđenih transakcija. Svaki blok sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, čime se blokovi povezuju u lanac. Naknadna promjena starijeg zapisa izmijenila bi njegov sažetak i prekinula veze prema svim kasnijim blokovima.

Zaglavlje bloka sadrži verziju, sažetak prethodnog bloka, korijen Merkleova stabla transakcija, vremensku oznaku, ciljanu težinu i nonce. Merkleovo stablo omogućava provjeru da je transakcija uključena u određeni blok bez obrade svih drugih transakcija u njemu.

Novi blok u prosjeku nastaje svakih deset minuta. Taj razmak nije stalan; pojedini blokovi mogu biti pronađeni za nekoliko sekundi, dok se na druge čeka znatno duže. Protokol nakon svakih 2016 blokova prilagođava težinu tako da se prosječni razmak približno zadrži uprkos promjenama ukupne računarske snage.

Ako dva rudara gotovo istovremeno objave valjane blokove, mreža se može privremeno podijeliti na dvije grane. Čvorovi nastavljaju rad na grani s najvećom ukupnom količinom dokaza rada. Kada jedna grana dobije prednost, njeni blokovi postaju dio prihvaćene historije, dok se blokovi druge grane napuštaju.

Transakcije

Bitcoin ne vodi račune s jedinstvenim saldom na način bankovnog sistema. Umjesto toga koristi model nepotrošenih izlaza transakcija, poznatih kao UTXO (engleski: unspent transaction output). Novčanik izračunava raspoloživa sredstva zbrajanjem izlaza koje korisnik može potrošiti odgovarajućim privatnim ključem.

Svaka transakcija navodi jedan ili više ranijih izlaza kao ulaze te stvara nove izlaze. Ukupna vrijednost izlaza ne može premašiti vrijednost ulaza. Razlika između njih predstavlja naknadu koju može preuzeti rudar čiji blok uključi transakciju.

Korisnik transakciju odobrava digitalnim potpisom izrađenim privatnim ključem. Čvorovi provjeravaju potpis pomoću odgovarajućeg javnog ključa ili podataka definiranih skriptom. Privatni ključ ne šalje se mreži i ne može se izvesti iz javnog potpisa primjenom trenutno poznatih praktičnih metoda.

Transakcije se najprije šire mrežom i ulaze u skup nepotvrđenih zapisa. Potvrdu dobijaju kada ih rudar uključi u blok. Svaki naredni blok povećava broj potvrda i otežava izmjenu historije. Za manje iznose pojedini primaoci prihvataju transakciju nakon jedne potvrde ili čak prije uključivanja u blok, dok se za veće vrijednosti obično čeka više potvrda.

Adrese i skripte

Bitcoin adresa sažeti je prikaz uvjeta pod kojima se određeni izlaz može potrošiti. Rane adrese počinjale su uglavnom brojem 1, dok adrese zasnovane na Pay to Script Hashu često počinju brojem 3. Noviji format Bech32 koristi prefiks bc1 i smanjuje mogućnost greške pri prepisivanju.

Adresa nije isto što i korisnički račun. Jedan novčanik može stvarati veliki broj adresa, a preporučuje se korištenje nove adrese za svaku uplatu radi lakšeg računovodstva i smanjenja mogućnosti povezivanja transakcija.

Bitcoinov skriptni jezik omogućava jednostavne i složenije uvjete trošenja. Sredstva se, naprimjer, mogu zaštititi zahtjevom za više potpisa, vremenskim zaključavanjem ili kombinacijom kriptografskih uvjeta. Jezik nije općenamjenski i namjerno ne podržava neograničene petlje, čime se smanjuje mogućnost da transakcija zahtijeva beskonačno izvršavanje.

Rudarenje i dokaz rada

Rudarenje je postupak kojim se transakcije grupiraju u nove blokove i osigurava hronološki redoslijed blockchaina. Rudari sastavljaju kandidatski blok i mijenjaju vrijednosti u njegovu zaglavlju dok ne pronađu sažetak manji od cilja koji određuje mrežna težina.

Bitcoin koristi dvostruku primjenu algoritma SHA-256. Pronalaženje odgovarajućeg sažetka zahtijeva veliki broj pokušaja, dok ga ostali čvorovi mogu brzo provjeriti. Vjerovatnoća pronalaska bloka približno odgovara udjelu rudara u ukupnoj mrežnoj računarskoj snazi.

Rudar prihvaćenog bloka dobija subvenciju novostvorenih bitcoina i naknade transakcija uključenih u blok. Subvencija je počela s 50 bitcoina i prepolovljava se nakon svakih 210.000 blokova. Smanjena je na 25 bitcoina 2012, 12,5 u 2016, 6,25 u 2020. i 3,125 u 2024. Kako se subvencija približava nuli, očekuje se da će naknade postajati sve važniji izvor prihoda rudara.

Individualni rudari mogu raditi samostalno, ali zbog velike težine većina udružuje računarsku snagu u rudarske skupove. Skup raspodjeljuje nagrade prema doprinosu članova, čime smanjuje vremenske razmake između isplata. Koncentracija velikog dijela računarske snage u malom broju skupova izaziva zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na mrežu.

Učesnik koji kontrolira većinu ukupne snage mogao bi pokušati promijeniti redoslijed novijih transakcija, izvršiti dvostruko trošenje vlastitih sredstava ili privremeno cenzurirati pojedine transakcije. Takav napad ne bi omogućio stvaranje proizvoljne količine bitcoina, izmjenu pravila koja puni čvorovi ne prihvataju niti trošenje sredstava bez odgovarajućeg privatnog ključa.

Ponuda i monetarna pravila

Nove jedinice nastaju isključivo kao dio nagrade za prihvaćeni blok. Raspored izdavanja određen je protokolom, pa nijedna centralna ustanova ne može samostalno povećati ponudu. Zbog periodičnog prepolovljavanja broj novostvorenih bitcoina opada geometrijski, a ukupna ponuda približava se granici od 21 milion.

Posljednji dijelovi novih bitcoina prema sadašnjim pravilima trebali bi biti izdati oko 2140. Nakon toga rudari bi prihod ostvarivali samo iz transakcijskih naknada. Budući da su iznosi predstavljeni cijelim brojem satoshija, konačna ponuda bit će nešto manja od tačno 21 milion.

Monetarni raspored može se tehnički promijeniti izmjenom softvera, ali bi takvu izmjenu morali dobrovoljno prihvatiti čvorovi i ostali učesnici. Verzija koja bi jednostrano povećala ponudu bila bi odbijena od čvorova koji nastave primjenjivati postojeća pravila, pa bi mogla stvoriti odvojenu mrežu.

Nisu svi izrudarenii bitcoini dostupni za promet. Dio privatnih ključeva izgubljen je ili uništen, a pojedine jedinice namjerno su poslane na adrese s kojih ih nije moguće potrošiti. Tačan broj trajno izgubljenih jedinica nije poznat.

Novčanici i čuvanje ključeva

Bitcoin novčanik ne čuva digitalne kovanice kao datoteke, nego privatne ključeve i podatke potrebne za sastavljanje transakcija. Sredstva ostaju zabilježena na blockchainu, dok ključ omogućava dokazivanje prava na njihovo trošenje.

Programski novčanici rade na računarima ili mobilnim uređajima. Hardverski novčanici ključeve čuvaju u posebno oblikovanom uređaju i potpisuju transakcije bez njihova izlaganja računaru. Papirni novčanici sadrže ispisane ključeve ili početne riječi, ali njihova sigurnost zavisi od pravilnog stvaranja, štampanja i fizičkog čuvanja.

Hijerarhijski deterministički novčanici iz jednog početnog niza riječi stvaraju velik broj ključeva. Sigurnosna kopija tog niza omogućava obnovu novčanika, ali osoba koja ga pribavi može preuzeti sva povezana sredstva. Za razliku od bankovnog računa, ne postoji centralna služba koja može poništiti neovlaštenu transakciju ili izdati novi ključ nakon gubitka.

Skrbničke berze i druge usluge mogu čuvati ključeve u ime korisnika. Time pojednostavljuju kupovinu i trgovanje, ali korisnik zavisi od solventnosti, sigurnosti i poštenja posrednika. Stečajevi i hakerski napadi na berze doveli su do velikih gubitaka i popularizirali izreku "nisu tvoji ključevi, nisu tvoji bitcoini".

Skaliranje mreže

Glavni blockchain ima ograničen prostor u svakom bloku. Kada broj transakcija premaši raspoloživi kapacitet, korisnici se takmiče višim naknadama kako bi rudari njihove transakcije uključili ranije. Ovo ograničenje dovelo je do dugotrajnih rasprava o veličini blokova i načinu povećanja propusnosti.

Segregated Witness, aktiviran 2017, premjestio je dio podataka o potpisima u posebnu strukturu i uveo obračun težine bloka. Time je povećan praktični kapacitet, riješen problem izmjenjivosti identifikatora transakcije i stvorena osnova za efikasnije protokole izvan glavnog lanca.

Lightning Network mreža je platnih kanala u kojima korisnici mogu izvršiti veći broj prijenosa bez upisivanja svake promjene na glavni blockchain. Na blockchainu se bilježe otvaranje i zatvaranje kanala, dok se međusobna plaćanja razmjenjuju izvan njega. Sistem omogućava brže i jeftinije prijenose manjih iznosa, ali zahtijeva upravljanje likvidnošću, dostupnost čvorova i dodatne sigurnosne mehanizme.

Druga rješenja uključuju spajanje većeg broja isplata u jednu transakciju, učinkovitije formate potpisa, bočne lance i skrbničke sisteme. Svaki pristup donosi drukčiji odnos između brzine, troškova, privatnosti i potrebe za povjerenjem.

Privatnost

Bitcoinove transakcije javne su i trajno dostupne na blockchainu. Adrese neposredno ne otkrivaju ime vlasnika, ali se njihove aktivnosti mogu grupirati i povezati s identitetom pomoću obrazaca trošenja, mrežnih podataka, informacija berzi i podataka koje korisnik objavi.

Berze u mnogim državama moraju prikupljati identifikacijske podatke korisnika i prijavljivati sumnjive transakcije. Povlačenje sredstava s takve berze može povezati stvarnu osobu s određenom adresom, nakon čega je moguće pratiti dio daljnjeg kretanja sredstava.

Korištenje nove adrese za svaku uplatu smanjuje jednostavno povezivanje, ali ne pruža potpunu anonimnost. CoinJoin i slični postupci kombinuju ulaze i izlaze više korisnika kako bi otežali analizu, dok Lightning Network ne objavljuje svaku pojedinačnu uplatu na glavnom blockchainu. Ipak, i ti sistemi imaju ograničenja i ne jamče anonimnost.

Javna priroda evidencije izaziva i pitanje zamjenjivosti. Ako su pojedine jedinice povezane s krađom ili nezakonitim tržištima, berze i trgovci mogu ih odbiti ili zamrznuti, iako su tehnički jednake drugim jedinicama.

Sigurnost

Bitcoinov sigurnosni model zasniva se na kombinaciji kriptografskih potpisa, nezavisne provjere pravila i ekonomskog troška izmjene blockchaina. Dok god pošteni učesnici raspolažu većim dijelom računarske snage i korisnici čuvaju privatne ključeve, napadaču je teško promijeniti potvrđenu historiju.

Rizici se mogu pojaviti na više nivoa. Greška u protokolu ili njegovoj implementaciji mogla bi ugroziti mrežu, dok ranjivosti u novčanicima, operativnim sistemima i berzama mogu omogućiti krađu ključeva. Phishing, lažne aplikacije i prevare često ciljaju korisnike umjesto kriptografskog sistema.

U augustu 2010. iskorištena je greška u provjeri brojčanih vrijednosti i stvoreno je više od 184 milijarde nevažećih bitcoina. Programeri su objavili ispravku, a čvorovi su prešli na verziju lanca bez sporne transakcije. Događaj je poznat kao incident prekoračenja vrijednosti i predstavlja najozbiljniju potvrđenu grešku u ranoj historiji protokola.

Kvantni računari dovoljno velike snage mogli bi u budućnosti ugroziti algoritme digitalnih potpisa koje Bitcoin koristi. Takvi uređaji trenutno ne mogu praktično izračunati Bitcoinove privatne ključeve, ali istraživači razmatraju mogućnost prelaska na postkvantne potpise prije nego što prijetnja postane stvarna.

Ekonomska svojstva

Bitcoin nema centralnog izdavaoca, zakonski određenu nominalnu vrijednost niti obavezu otkupa u drugoj valuti. Njegova tržišna cijena nastaje ponudom i potražnjom na berzama i u izravnim transakcijama.

Pristalice ga opisuju kao digitalno oskudnu imovinu i sredstvo zaštite od monetarne inflacije. Fiksni raspored izdavanja uspoređuje se sa zlatom, zbog čega se koristi izraz "digitalno zlato". Kritičari navode da nema novčani tok ni temeljnu vrijednost koja se može procijeniti uobičajenim metodama, te da cijena u velikoj mjeri zavisi od očekivanja buduće potražnje.

Bitcoin može ispunjavati pojedine funkcije novca kao sredstvo razmjene, obračunska jedinica i čuvar vrijednosti, ali njihova razvijenost zavisi od tržišta i mjesta upotrebe. Visoka nestabilnost otežava određivanje cijena i kratkoročno čuvanje kupovne moći, dok konačnost prijenosa i mogućnost prekograničnog slanja mogu biti korisne u pojedinim oblicima plaćanja.

Tržište djeluje neprekidno, bez uobičajenog zatvaranja vikendom i praznicima. Cijene se mogu razlikovati među berzama zbog likvidnosti, regulatornih ograničenja i troškova prijenosa. Arbitražni trgovci iskorištavaju razlike kupovinom na jednom i prodajom na drugom tržištu.

Vlasništvo je neravnomjerno raspoređeno. Velike adrese mogu pripadati pojedincima, berzama ili skrbničkim službama koje drže sredstva velikog broja korisnika, zbog čega se raspodjela osoba ne može neposredno izvesti iz blockchaina. Ipak, istraživanja ukazuju na znatnu koncentraciju imovine i rudarske snage.

Upotreba

Plaćanja

Bitcoin se može slati bez izravnog učešća banke, kartične kuće ili sistema međunarodnih doznaka. Primalac korisniku dostavlja adresu ili QR-kod, a pošiljalac određuje iznos i naknadu. Transakcija se nakon potpisivanja širi mrežom i ne može se jednostrano opozvati.

Trgovci mogu prihvatati bitcoin izravno ili preko procesora plaćanja koji ga odmah pretvara u lokalnu valutu. Izravno prihvatanje uklanja mogućnost povrata kartične transakcije, ali trgovca izlaže promjeni cijene i zahtijeva upravljanje ključevima.

Naknade ne zavise izravno od poslanog iznosa, nego uglavnom od veličine transakcije u bajtovima i trenutne potražnje za prostorom u blokovima. Transakcija s velikim brojem ulaza može zato biti skuplja od prijenosa mnogo veće vrijednosti s manjim brojem podataka.

Bankomati i fizički pristup

Dvosmjerni Bitcoinov automat u Torontu, namijenjen kupovini i prodaji bitcoina za gotovinu.

Bitcoinovi automati omogućavaju kupovinu, a pojedini i prodaju bitcoina za gotovinu. Korisnik obično skenira adresu novčanika i polaže novac, nakon čega operater šalje odgovarajuću količinu bitcoina umanjenu za naknadu. Dvosmjerni uređaji omogućavaju i prodaju bitcoina te isplatu gotovine.

Takvi uređaji nazivaju se bankomatima, ali uglavnom nisu povezani s bankovnim računom niti djeluju u uobičajenim kartičnim mrežama. Operateri u mnogim državama moraju provjeravati identitet korisnika i primjenjivati propise o sprečavanju pranja novca.

Doznake i prekogranični prijenosi

Bitcoin se koristi za međunarodne prijenose jer mreža ne razlikuje domaće i prekogranične adrese. Korisnik ipak često mora kupiti bitcoin lokalnom valutom i prodati ga na odredištu, što uključuje berzanske naknade, promjenu cijene i regulatorna ograničenja.

U državama s nestabilnim valutama ili ograničenim pristupom bankarskim uslugama pojedini korisnici drže bitcoin kao alternativnu imovinu. Takva upotreba ne uklanja rizik gubitka vrijednosti i zavisi od dostupnosti interneta, likvidnog tržišta i sigurnog novčanika.

Ulaganje

Veći dio tržišne aktivnosti odvija se na berzama, gdje se bitcoin kupuje radi špekulacije ili dugoročnog držanja. Ulagači mogu kupiti stvarne jedinice, terminske ugovore, dionice fondova ili druge finansijske proizvode čija je vrijednost povezana s njegovom cijenom.

Istraživanja ulaganja u kriptovalute u Hrvatskoj pokazala su da su ulagači uglavnom mlađe osobe, pretežno muškarci, te da velik dio ispitanika razumije visoku volatilnost takve imovine. Bitcoinova prošla povećanja cijene ne jamče buduće prinose, a gubitak može nastati i bez pada tržišta ako korisnik izgubi ključ ili sredstva drži kod nesolventnog posrednika.

Pravni položaj i regulacija

Pravni položaj Bitcoina razlikuje se među državama. Može biti tretiran kao imovina, roba, virtualna valuta, finansijski instrument ili sredstvo plaćanja. Pojedine države ograničavaju trgovanje i rudarenje, dok druge uređuju berze, skrbničke službe i izdavanje povezanih finansijskih proizvoda.

Regulatori se posebno bave sprečavanjem pranja novca, finansiranjem terorizma, porezima, zaštitom potrošača i tržišnim manipulacijama. Decentralizirana mreža nema upravitelja kojem se može narediti poništenje transakcije, pa se pravila najčešće primjenjuju na berze i druge posrednike koji povezuju bitcoin s bankarskim sistemom.

U Evropskoj uniji pružaoci usluga povezanih s kriptoimovinom podliježu pravilima o licenciranju, zaštiti klijenata i tržišnom ponašanju prema uredbi MiCA. Sama decentralizirana mreža nema izdavaoca, pa se na bitcoin ne primjenjuju sve odredbe namijenjene tokenima koje izdaje određena pravna osoba.

El Salvador

El Salvador je u septembru 2021. postao prva država koja je bitcoinu dodijelila status zakonskog sredstva plaćanja uz američki dolar. Zakon je prvobitno obavezivao privredne subjekte da ga prihvate kada imaju potrebne tehničke mogućnosti, a država je uspostavila novčanik Chivo i fond za konverziju bitcoina u dolare.

Primjena je nailazila na tehničke poteškoće, ograničenu svakodnevnu upotrebu i protivljenje dijela stanovništva. Međunarodni monetarni fond upozoravao je na rizike po finansijsku stabilnost, javne finansije i zaštitu potrošača.

Zakon je izmijenjen u januaru 2025. u sklopu sporazuma El Salvadora s MMF-om. Prihvatanje bitcoina u privatnom sektoru postalo je dobrovoljno, porezi se plaćaju u američkim dolarima, a uloga javnog sektora u povezanim poslovima ograničena je. Time su uklonjena osnovna obilježja obaveznog zakonskog sredstva plaćanja, iako je bitcoin ostao priznat u salvadorskom pravnom okviru.

Potrošnja energije i okoliš

Dokaz rada zahtijeva da rudarska oprema neprekidno izvodi kriptografske izračune. S porastom Bitcoinove cijene i nagrada raste poticaj za uključivanje dodatne opreme, što povećava ukupnu potrošnju električne energije.

Rudarenje danas uglavnom koriste ASIC uređaji posebno izrađeni za SHA-256. Oni su efikasniji od procesora i grafičkih kartica, ali brzo zastarijevaju u odnosu na novije modele, što doprinosi nastanku elektronskog otpada.

Procjene ukupne potrošnje razlikuju se zbog promjena u računarskoj snazi, efikasnosti uređaja i izvorima energije. Emisije stakleničkih plinova zavise od toga koristi li se ugalj, prirodni gas, hidroenergija, vjetar, sunčeva energija ili višak električne energije koji bi inače ostao neiskorišten.

Zagovornici navode da rudarenje može iskoristiti višak obnovljive energije, potaknuti izgradnju proizvodnih kapaciteta i monetizirati energiju na udaljenim mjestima. Kritičari odgovaraju da takva upotreba može povećati ukupnu potražnju, produžiti rad fosilnih elektrana ili oduzeti čistu energiju drugim potrošačima.

Potrošnja mreže nije neposredno proporcionalna broju transakcija. Većina energije troši se u nadmetanju za nagradu bloka, pa se ne može jednostavno tvrditi da jedna dodatna transakcija uzrokuje određenu količinu potrošnje. Ipak, ograničeni kapacitet glavnog lanca znači da je potrošnja po zabilježenoj transakciji visoka u usporedbi s centraliziranim platnim sistemima.

Kriminal i zloupotrebe

Bitcoin se koristi u zakonitim i nezakonitim poslovima. Pseudonimne adrese i mogućnost prijenosa bez banke privukle su trgovce na internetskim crnim tržištima, počinioce iznude, prevarante i osobe koje pokušavaju prikriti porijeklo sredstava.

Napadači koji koriste ucjenjivački softver često zahtijevaju plaćanje u bitcoinu jer se sredstva mogu primiti bez klasičnog bankovnog računa. Javnost blockchaina istovremeno omogućava istražiteljima praćenje tokova novca, a identitet se može otkriti kada sredstva stignu do regulirane berze.

Mješalice transakcija pokušavaju prekinuti izravnu vezu između ulaznih i izlaznih adresa. Regulatorna tijela pojedine takve usluge smatraju sredstvima za pranje novca, dok zagovornici privatnosti navode da korisnici javne evidencije imaju legitiman interes za skrivanje vlastitih finansijskih aktivnosti.

Prevare povezane s bitcoinom uključuju lažne berze, investicijske piramide, krađu identiteta, lažne nagradne podjele i obećanja zajamčenog prinosa. Sama upotreba naziva Bitcoin ne znači da je projekt povezan s njegovom mrežom ili razvojnim timom.

Upravljanje i razvoj

Bitcoin nema kompaniju, izvršnog direktora niti formalno članstvo. Softver razvijaju nezavisni programeri, a izmjene se raspravljaju javno i objavljuju kroz prijedloge poboljšanja Bitcoina, poznate kao BIP-ovi.

Programeri mogu napisati novu verziju softvera, ali ne mogu prisiliti korisnike da je pokrenu. Puni čvorovi samostalno biraju pravila koja prihvataju, rudari biraju koje transakcije uključuju u blokove, a berze i trgovci odlučuju koju mrežu smatraju Bitcoinom.

Meko račvanje uvodi stroža pravila koja mogu ostati kompatibilna sa starijim čvorovima, dok tvrdo račvanje stvara pravila koja stariji softver ne prihvata. Ako dio učesnika zadrži staru verziju, mogu nastati dvije trajno odvojene mreže i dvije digitalne imovine.

Ovakav način upravljanja smanjuje mogućnost da jedna osoba samostalno mijenja protokol, ali može usporiti donošenje odluka i izazvati dugotrajne sporove. Utjecaj nije ravnomjerno raspoređen: programeri, veliki rudarski skupovi, berze, skrbničke službe i vlasnici kapitala mogu imati veći praktični utjecaj od pojedinačnih korisnika.

Prijem i kritike

Bitcoin je privukao pristalice libertarijanskih, cypherpunk i tržišno orijentiranih ideja jer omogućava prijenos vrijednosti bez neposredne kontrole države ili banke. Dio ekonomista povezuje ga s prijedlozima konkurentskih privatnih valuta i ograničavanja monetarnog monopola centralnih banaka.

Drugi autori smatraju da se novac ne može odvojiti od društvenih ustanova i političkog autoriteta te da Bitcoin umjesto uklanjanja povjerenja stvara nove oblike povjerenja u programere, rudare, berze i tržište.

Više ekonomista opisivalo je rast cijene kao špekulativni balon. Kritike se zasnivaju na velikim promjenama cijene, odsustvu novčanog toka i ponašanju ulagača koji kupuju uglavnom u očekivanju daljnjeg rasta. Zagovornici odgovaraju da nova monetarna mreža prolazi kroz fazu utvrđivanja cijene i da volatilnost može opadati s većom likvidnošću.

Centralne banke upozoravaju da bitcoin nema zaštitu depozita, zajamčenu vrijednost ni mogućnost povrata pogrešno poslanih sredstava. Istovremeno proučavaju njegov utjecaj na platne sisteme i razvijaju vlastite digitalne valute centralnih banaka, koje se od Bitcoina razlikuju po centraliziranom izdavanju i upravljanju.

Kulturni utjecaj

Bitcoin je postao simbol šireg pokreta kriptovaluta i blockchain tehnologije. Njegov znak pojavljuje se na fizičkim suvenirskim kovanicama, odjeći, muralima, umjetničkim djelima i političkim kampanjama, iako fizički predmeti sami po sebi nisu bitcoin.

Datum kupovine dviju pizza, 22. maj, obilježava se kao Bitcoin Pizza Day. Događaj se koristi kao primjer promjene vrijednosti i prvih pokušaja primjene digitalne valute u svakodnevnoj trgovini.

Identitet Satoshija Nakamota ostao je predmet novinarskih istraga, knjiga i dokumentarnih filmova. Više osoba predstavljeno je kao mogući tvorac, ali nijedna nije pružila općeprihvaćen kriptografski dokaz. Britanski sud utvrdio je 2024. da Craig Steven Wright nije Nakamoto niti autor izvornog rada i početnog softvera.

Naziv Bitcoin upotrebljava se i za projekte koji su nastali račvanjem njegova koda, među kojima su Bitcoin Cash, Bitcoin SV i Bitcoin Gold. Te mreže imaju vlastita pravila i digitalne jedinice te nisu zamjenjive s bitcoinom na glavnoj mreži.

Također pogledajte

• Satoshi Nakamoto
• Blockchain
• Kriptovaluta
• Historija Bitcoina
• Bitcoin Core
• Bitcoin Cash
• Lightning Network
• Rudarenje kriptovaluta
• Dokaz rada
• Digitalni potpis
• Kriptografija javnog ključa
• Dvostruko trošenje
• Elektronski novac
• Digitalni novčanik
• Decentralizirane finansije
• Nezamjenjivi token
• Digitalna valuta centralne banke

Dodatna literatura

• Antonopoulos, Andreas M. (2017). Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain (2 izd.). O'Reilly Media. ISBN 978-1-4919-5438-6.
• Narayanan, Arvind; Bonneau, Joseph; Felten, Edward; Miller, Andrew; Goldfeder, Steven (2016). Bitcoin and Cryptocurrency Technologies. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-17169-2.
• Popper, Nathaniel (2015). Digital Gold: Bitcoin and the Inside Story of the Misfits and Millionaires Trying to Reinvent Money. Harper. ISBN 978-0-06-236249-0.
• Ammous, Saifedean (2018). The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking. Wiley. ISBN 978-1-119-47386-2.
• Milutinović, Monika (2018). "Kripto valute". Pravo – teorija i praksa. 35 (1–3): 105–124. doi:10.5937/ptp1801105M.
• Bošnjak, Antonio; Ostojić, Silvije (2022). "Razumijevanje ulagača u kriptovalute". Zbornik Veleučilišta u Rijeci. 10 (1): 213–232. doi:10.31784/zvr.10.1.12.
• Čulinović-Herc, Edita; Kunda, Ivana; Zubović, Antonija (2022). "Kako osigurati primjenu etične blockchain tehnologije u financijskom sektoru?". Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 43 (1): 1–34. doi:10.30925/zpfsr.43.1.1.

Vanjski linkovi

• Bitcoin.org
• Bitcoin Core
• Izvorni kod Bitcoin Corea
• Tehnička dokumentacija