Idi na sadržaj

669.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | ◄ | 665. | 666. | 667. | 668. | 669. | 670. | 671. | 672. | 673. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | ►

Vijekovi:

◄ | 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek | ►

669. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar669
DCLXIX
Ab Urbe condita1422
Asirski kalendar5419
Bengalski kalendar76
Berberski kalendar1619
Budistički kalendar1213
Burmanski kalendar31
Bizantijski kalendar6177–6178
Kineski kalendar戊辰年 (Zemljani Zmaj)
3365 ili 3305
    — do —
己巳年 (Zemljani Zmija)
3366 ili 3306
Koptski kalendar385–386
Diskordijanski kalendar1835
Etiopijski kalendar661–662
Hebrejski kalendar4429–4430
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat725–726
 - Šaka Samvat591–592
 - Kali Juga3770–3771
Holocenski kalendar10669
Iranski kalendar47–48
Islamski kalendar48–49
Julijanski kalendar669
DCLXIX
Korejski kalendar3002
Minguo kalendar1243 prije Tajvana
民前1243年
Seleukidska era980/981 AG
Tajlandski solarni kalendar1211–1212

Godina 669. (DCLXIX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 669. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko Carstvo i Emevijski Halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Proljeće – Arapske snage koje su zauzele Kalkedon, na azijskoj obali Bosfora, prijete bizantijskoj prijestolnici Konstantinopolju.[1] Muslimanski Arapi su desetkovani glađu i bolestima. Jazid, arapski zapovjednik, povlači se na otok Kizik (današnja Turska).
  • Pobuna bizantijskih trupa u Anadolskoj temi (pokrajini - u Maloj Aziji) ugušena je u Hrizopolju. Vojnici zahtijevaju podjelu vlasti između cara Konstantina IV i njegova dva brata. Vođe pobunjenika su obješene u Galati, a pobunjenici se razilaze.[2]
  • Muslimanski napadi na bizantijsku Siciliju.[3]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Ecgberht od Kenta gubi vlast nad Surreyjem u korist kralja Wulfherea od Mersije. Ecgberht zatim dodjeljuje staru saksonsku obalnu tvrđavu u Reculveru (jugoistočna Engleska) svećeniku po imenu Bassa, kako bi osnovao manastir posvećen Svetoj Mariji (približan datum).
  • 14. novembar – Kamatari, japanski državnik i reformator, dobija prezime Fudživara od cara Tenjija kao nagradu za svoje zasluge, ali umire u prefekturi Jamato (današnji grad Sakurai).

669 u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Uqbe ibn Nafi pokreće džihad protiv područja Afrike pod bizantijskom vlašću.[4]. Mnogi stanovnici pristaju na preobraćenje, ali nakon odlaska Arapa mnogi se vraćaju svojoj izvornoj religiji.
  • Kagami no Ōkimi osniva Hram Kofuku-ji u Kjotu, u Japanu.[5]
  • Grgur II, papa Katoličke crkve (umro 731.)
  • Justinijan II, bizantijski car (približan datum)
  • Kutejbe ibn Muslim, arapski general (približan datum)
  • 14. novembar – Fudživara no Kamatari, osnivač klana Fudživara [6] (rođen 614.)
  • 31. decembar – Li Šiji, general i kancelar dinastije Tang (rođen 594.)
  • Jaruman, biskup Mersije (približan datum)
  • Mezezius, bizantijski uzurpator (približan datum)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Les barbares, Louis Halphen, Presses universitaires de France, 1948.
  2. ↑ Histoire du Bas-Empire, par Jacques Corentin Royou, 1814
  3. ↑ Gabriel Fournier, L'Occident de la fin du Ve siècle à la fin du IXe siècle, Armand Colin, 1970.
  4. ↑ Histoire de l'Afrique septentrionale, par Ernest Mercier, Adamant Media Corporation, 1891 (ISBN 978-1-4212-5345-9)
  5. ↑ ictionnaire historique du Japon, par Seiichi Iwao, Teizō Iyanaga, Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1632-1)]
  6. ↑ Ponsonby-Fane, Richard (1962). "Sovereign and Subject", pp. 216–220

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]