Šangaj
Šangaj
上海 | |
|---|---|
Položaj Šangaja u Kini | |
| Površina | |
| • Voda | 653 km2 km2 |
| • Urbano | 6,341 km2 km2 |
| • Metro | 14,922,7 km2 km2 |
| Stanovništvo (2023.)[1] | |
| • Općina | 24.874.500 |
| • Gustoća | Greška izraza: Nedostaje operator za / /km2 |
| Vremenska zona | UTC+08:00 |
| Poštanski broj | 200000 – 202100 |
| Pozivni broj | 21 |
| Veb-sajt | shanghai |
Shanghai (Šangaj)[2] je općina pod direktnom upravom centralne vlasti u Kini, koja ima status provincije. Prema podacima iz 2026, gradsko područje broji 30.050.000 stanovnika, što ga čini najnaseljenijim gradom u Kini i petim najvećim gradom na svijetu po broju stanovnika.[3] Grad se nalazi na južnom ušću rijeke Yangtze, a rijeka Huangpu protiče kroz njega, dijeleći ga na dva dijela.
Šangaj je globalni centar za finansije, poslovanje, istraživanje, nauku i tehnologiju, proizvodnju, transport, turizam i kulturu. Šangajska luka je najprometnija kontejnerska luka na svijetu.[4] Procjenjuje se da je šire metropolitansko područje Šangaja 2022. ostvarilo bruto metropolitanski proizvod (nominalni) od gotovo 13 biliona juana (1,9 biliona američkih dolara).[5]
Iako je prvobitno bio ribarsko selo i trgovačko naselje, Šangaj je stekao svjetski značaj u 19. vijeku zahvaljujući domaćoj i vanjskoj trgovini, kao i svom povoljnom položaju luke. Nakon Prvog opijumskog rata (1839-42), grad je bio jedna od pet "ugovornih luka" koje su morale otvoriti svoja vrata za trgovinu s Evropljanima; tada su osnovane Šangajska međunarodna naseobina i Francuska koncesija. Tridesetih godina 20. vijeka grad je postao glavno trgovačko i finansijsko središte Azije. Tokom Drugog svjetskog rata, ovdje se odvijala Bitka za Šangaj, nakon koje je grad pao pod japansku vlast. Uslijedio je Kineski građanski rat, tokom kojeg su komunisti preuzeli kontrolu nad gradom i većim dijelom kopnene Kine. Za vrijeme Hladnog rata, trgovina je bila uglavnom ograničena na druge socijalističke zemlje Istočnog bloka, što je dovelo do slabljenja globalnog uticaja grada.
Reforme i politika otvaranja, koje je podržao Deng Xiaoping, dovele su do opsežne obnove tokom 1990-ih – posebno u novoj zoni Pudong – što je potaknulo povratak finansijskih aktivnosti i stranih investicija. Grad se ponovo uzdigao kao centar međunarodne trgovine i finansija. U njemu se nalazi Šangajska berza – najveća berza u azijsko-pacifičkoj regiji prema tržišnoj kapitalizaciji – kao i Šangajska zona slobodne trgovine, prva takva zona u kopnenoj Kini. Na Indeksu globalnih finansijskih centara zauzima osmo mjesto u svijetu. Istraživačka mreža za globalizaciju i svjetske gradove klasifikovala je Šangaj kao grad kategorije "Alpha+" (globalni grad prvog reda). Prema podacima iz 2024, u njemu se nalazi sjedište 13 kompanija s liste "Fortune Global 500" – što je četvrti najveći broj među svim gradovima na svijetu.[6] Šangaj je drugi grad na svijetu po obimu naučnih rezultata i dom je nekoliko visoko rangiranih univerziteta, uključujući Fudan, Shanghai Jiao Tong i Tongji.[7] Šangajski metro, otvoren 1993, predstavlja najveću metro mrežu na svijetu prema ukupnoj dužini linija.
Šangaj se opisuje kao globalno središte finansija i inovacija, te spada među deset najvećih ekonomskih centara na svijetu. Grad odlikuje spoj različitih arhitektonskih stilova, poput art décoa i stila "shikumen"; prepoznatljiv je po panorami četvrti Lujiazui, kao i po muzejima i historijskim građevinama, među kojima su Hram gradskog božanstva, vrt Yu, Kineski paviljon i zgrade duž šetališta Bund. Šangaj je poznat po svojoj kuhinji, lokalnom jeziku i kosmopolitskoj kulturi. Na listi gradova s najvećim brojem nebodera zauzima šesto mjesto.
- Šangaj
Međunarodni odnosi
[uredi | uredi izvor]Gradovi prijatelji
[uredi | uredi izvor]Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ 2023年上海市国民经济和社会发展统计公报. Shanghai Statistics Bureau. 21 March 2024. Arhivirano s originala, 30 May 2024. Pristupljeno 14 July 2024.
- ↑ "Shanghai". Lexico UK English Dictionary. Oxford University Press. Arhivirano s originala, 29 September 2020.
- ↑ "World Urbanization Prospects 2025: Summary of Results | DESA Publications". desapublications.un.org. 18 November 2025. Pristupljeno 26 May 2026.
- ↑ Gardham, Richard (17 September 2021). "The ten busiest ports in the world by container traffic". Investment Monitor. GlobalData plc. Pristupljeno 31 July 2024.
Located on the Yangtze Delta, the port of Shanghai is the busiest in the world, a position it has held since 2010.
- ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenom "GDP2022" - ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenom "FG" - ↑ "Results 2024| Aggregate Ranking of Top Universities (ARTU)". UNSW Sites. Arhivirano s originala, 15 June 2025. Pristupljeno 24 November 2025.
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Danielson, Eric N. (2010). Discover Shanghai. Singapore: Marshall Cavendish.
- Danielson, Eric N. (2004). Shanghai and the Yangzi Delta. Singapore: Marshall Cavendish/Times Editions. ISBN 978-981-232-597-6.
- Dillon, Michael (2026). Shanghai: The Story of China's Most Dynamic City. New Haven: Yale University Press. ISBN 9780300270631.
- Elvin, Mark (1977). "Market Towns and Waterways: The County of Shang-hai from 1480 to 1910". u Skinner, G. William (ured.). The City in Late Imperial China. Stanford, Cal.: Stanford University Press. str. 441–474. ISBN 978-0-8047-0892-0. OCLC 2883862.
- Erh, Deke; Johnston, Tess (2007). Shanghai Art Deco. Hong Kong: Old China Hand Press.
- Haarmann, Anke. Shanghai (Urban Public) Space (Berlin: Jovis, 2009). str. 192. online review
- Horesh, Niv (2009). Shanghai's Bund and Beyond. New Haven: Yale University Press.
- Johnson, Linda Cooke (1995). Shanghai: From Market Town to Treaty Port. Stanford: Stanford University Press.
- Johnson, Linda Cooke (1993). Cities of Jiangnan in Late Imperial China. Albany, NY: State University of New York (SUNY). ISBN 978-0-7914-1424-8.
- Scheen, Lena (2015). Shanghai Literary Imaginings: A City in Transformation. Amsterdam: Amsterdam University Press. ISBN 978-90-8964-587-6.
- Scheen, Lena (2022). "History of Shanghai." Oxford Research Encyclopedia of Asian History 18. online
- Yan Jin. "Shanghai Studies: An evolving academic field" History Compass (October 2018) e12496 Historiography of recent scholarship. online
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Zvanična stranica grada Arhivirano 25. 6. 2008. na Wayback Machine
