Idi na sadržaj

Šangaj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šangaj
上海
Položaj Šangaja u Kini
Položaj Šangaja u Kini
Površina
 • Voda653 km2 km2
 • Urbano6,341 km2 km2
 • Metro14,922,7 km2 km2
Stanovništvo (2023.)[1]
 • Općina24.874.500
 • GustoćaGreška izraza: Nedostaje operator za / /km2
Vremenska zonaUTC+08:00
Poštanski broj200000 – 202100
Pozivni broj21
Veb-sajtshanghai.gov.cn
Shanghai

Shanghai (Šangaj)[2] je općina pod direktnom upravom centralne vlasti u Kini, koja ima status provincije. Prema podacima iz 2026, gradsko područje broji 30.050.000 stanovnika, što ga čini najnaseljenijim gradom u Kini i petim najvećim gradom na svijetu po broju stanovnika.[3] Grad se nalazi na južnom ušću rijeke Yangtze, a rijeka Huangpu protiče kroz njega, dijeleći ga na dva dijela.

Šangaj je globalni centar za finansije, poslovanje, istraživanje, nauku i tehnologiju, proizvodnju, transport, turizam i kulturu. Šangajska luka je najprometnija kontejnerska luka na svijetu.[4] Procjenjuje se da je šire metropolitansko područje Šangaja 2022. ostvarilo bruto metropolitanski proizvod (nominalni) od gotovo 13 biliona juana (1,9 biliona američkih dolara).[5]

Iako je prvobitno bio ribarsko selo i trgovačko naselje, Šangaj je stekao svjetski značaj u 19. vijeku zahvaljujući domaćoj i vanjskoj trgovini, kao i svom povoljnom položaju luke. Nakon Prvog opijumskog rata (1839-42), grad je bio jedna od pet "ugovornih luka" koje su morale otvoriti svoja vrata za trgovinu s Evropljanima; tada su osnovane Šangajska međunarodna naseobina i Francuska koncesija. Tridesetih godina 20. vijeka grad je postao glavno trgovačko i finansijsko središte Azije. Tokom Drugog svjetskog rata, ovdje se odvijala Bitka za Šangaj, nakon koje je grad pao pod japansku vlast. Uslijedio je Kineski građanski rat, tokom kojeg su komunisti preuzeli kontrolu nad gradom i većim dijelom kopnene Kine. Za vrijeme Hladnog rata, trgovina je bila uglavnom ograničena na druge socijalističke zemlje Istočnog bloka, što je dovelo do slabljenja globalnog uticaja grada.

Reforme i politika otvaranja, koje je podržao Deng Xiaoping, dovele su do opsežne obnove tokom 1990-ih – posebno u novoj zoni Pudong – što je potaknulo povratak finansijskih aktivnosti i stranih investicija. Grad se ponovo uzdigao kao centar međunarodne trgovine i finansija. U njemu se nalazi Šangajska berza – najveća berza u azijsko-pacifičkoj regiji prema tržišnoj kapitalizaciji – kao i Šangajska zona slobodne trgovine, prva takva zona u kopnenoj Kini. Na Indeksu globalnih finansijskih centara zauzima osmo mjesto u svijetu. Istraživačka mreža za globalizaciju i svjetske gradove klasifikovala je Šangaj kao grad kategorije "Alpha+" (globalni grad prvog reda). Prema podacima iz 2024, u njemu se nalazi sjedište 13 kompanija s liste "Fortune Global 500" – što je četvrti najveći broj među svim gradovima na svijetu.[6] Šangaj je drugi grad na svijetu po obimu naučnih rezultata i dom je nekoliko visoko rangiranih univerziteta, uključujući Fudan, Shanghai Jiao Tong i Tongji.[7] Šangajski metro, otvoren 1993, predstavlja najveću metro mrežu na svijetu prema ukupnoj dužini linija.

Šangaj se opisuje kao globalno središte finansija i inovacija, te spada među deset najvećih ekonomskih centara na svijetu. Grad odlikuje spoj različitih arhitektonskih stilova, poput art décoa i stila "shikumen"; prepoznatljiv je po panorami četvrti Lujiazui, kao i po muzejima i historijskim građevinama, među kojima su Hram gradskog božanstva, vrt Yu, Kineski paviljon i zgrade duž šetališta Bund. Šangaj je poznat po svojoj kuhinji, lokalnom jeziku i kosmopolitskoj kulturi. Na listi gradova s ​​najvećim brojem nebodera zauzima šesto mjesto.

Međunarodni odnosi

[uredi | uredi izvor]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ 2023年上海市国民经济和社会发展统计公报. Shanghai Statistics Bureau. 21 March 2024. Arhivirano s originala, 30 May 2024. Pristupljeno 14 July 2024.
  2. ↑ "Shanghai". Lexico UK English Dictionary. Oxford University Press. Arhivirano s originala, 29 September 2020.
  3. ↑ "World Urbanization Prospects 2025: Summary of Results | DESA Publications". desapublications.un.org. 18 November 2025. Pristupljeno 26 May 2026.
  4. ↑ Gardham, Richard (17 September 2021). "The ten busiest ports in the world by container traffic". Investment Monitor. GlobalData plc. Pristupljeno 31 July 2024. Located on the Yangtze Delta, the port of Shanghai is the busiest in the world, a position it has held since 2010.
  5. ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom "GDP2022"
  6. ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom "FG"
  7. ↑ "Results 2024| Aggregate Ranking of Top Universities (ARTU)". UNSW Sites. Arhivirano s originala, 15 June 2025. Pristupljeno 24 November 2025.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]